Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

¿Pjekja na joo ra xoru̷ji ne Biblia?

¿Pjekja na joo ra xoru̷ji ne Biblia?

Dya bʼu̷bʼu̷ na libro nzakja ne Biblia. Kja ne Xoñijomu̷ na punkju̷ ntee pe̷sʼiji nu Biblia. ¿Natsʼkʼe, a gui xorge ne Biblia? Ya mezhe yo ntee zopji nu Biblia, na joo ga zoʼoji ma xoru̷ pje ra tsjaa e Mizhokjimi a ma axojñi, ne Biblia pjosʼu̷ yo ntee ngekʼua ra nga̱rji na joo. Pero na punkju̷ ntee dya pa̱ra̱ji pje mama ne Biblia. Bʼu̷nyo ntee kʼo pe̷sʼi in religión, bʼu̷bʼu̷ ntee kʼo dya pe̷sʼi in religión pero nee ra mba̱ra̱ji pje mama ne Biblia. Ne skuama o tsjaji ngekʼua ra mbosʼu̷ yo ntee ra pjechiji pje mama ne Biblia.

ANTE ke ra xitsʼi pje mama ne Biblia ra xitsʼi jaga kjaa. Ne Biblia xo xipjiji o Jñaa e Mizhokjimi, o jmutu̷ji 66 tsʼilibro kʼo junsʼu̷nu, kja e Génesis nge nuja pju̷ru̷, kʼe Apocalipsis nge kʼe libro ke ni nguaru̷.

Kuarenta bʼe̷zo o opju̷ji 66 tsʼilibro kʼu̷ gua e̱je̱ kja ne Biblia. Komo 1.600 kje̷e̷ o mezhtrjo o nguaru̷ji o opju̷ji kʼe Biblia. Kʼo bʼe̷zokʼo, dya go jñusʼu̷ji kʼo mi mbeñeji kja o ñiʼi, mi jñusʼu̷ji kja ne Biblia kʼo o mama e Mizhokjimi. Na bʼe̷zo o mama: “Texe kʼo o dyopju̷ o Jñaa e Mizhokjimi, nge o espíritu Mizhokjimi o ñu̷nbu̷ o mu̷bʼu̷ji ro dyopju̷ji” (2 Timoteo 3:16). Xo go mama na bʼe̷zo: “O espíritu e Jeoba nge kʼu̷ mi kjaa ke ro ñago, o jñaa angeze ixmi bʼu̷bʼu̷trjo kja in tsʼijñigo” (2 Samuel 23:2). Kʼo bʼe̷zokʼo, o manji kʼo mi opju̷ji angezeji mi nge o jñaa e Mizhokjimi Jeoba in Jmuji ajensʼe. Ne Biblia mama e Jeoba o dyakʼoji o jñaa ngekʼua ra pa̱ra̱ji kjo ngeje angeze.

Nuba ri xitsʼi ke ndeze Génesis asta nuja kjuaru̷ kʼe tsʼilibro Apocalipsis mama e Mizhokjimi ra mbe̷zhi o reino ajensʼe, ra za̷dʼa̷ kʼe paa ma nu Reino e Mizhokjimi ra manda texe kja ne Xoñijomu̷, nrrexe nrre ra manji ngextrjo e Mizhokjimi ra mandazgoji.

Texeyo, nge yo ri xoru̷ba kja ne xiskuama. Akjanu ri pa̱rge dya kjo opju̷ na xiskuama nzakja ne Biblia.

^ par. 9 Ante ke ro pju̷ru̷ ro pezheji kʼe kje̷e̷ daja, a gue kjogu̷ na punkju̷ kje̷e̷ axu̷trju̷. Nge kʼo kje̷e̷ ma o mimiji yo ntee yo mi jingua, nzakja ma o mimi e Noé, e Abrahán ñe e David. Nuba kja ne xiskuama nudyo kje̷e̷yo ra jñusʼu̷ji “a.C.” nange dya be ma e̱je̱ e Cristo. Ma o sa̷trʼa̷ kʼe kje̷e̷ daja asta yo paa yo ri ka̱ra̱jidya nujyo nge yo kje̷e̷ ma o za̷trʼa̷ e Cristo, ngekʼua kja ne xiskuama nu yo kje̷e̷yo ra jñusʼu̷ji “d.C.”.