Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 14

Ko e Hā ‘a e Ako Kuo Tokonaki ki he Kau Tāimu‘á?

Ko e Hā ‘a e Ako Kuo Tokonaki ki he Kau Tāimu‘á?

‘Iunaite Setete

Ako‘anga Kiliatí, Patterson, Niu ‘Ioke

Panamā

Ko e ako fakateokalatí kuo fuoloa ‘ene hoko ko e faka‘ilonga tefito ia ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Kuo tokonaki ‘a e ako makehe ki he fa‘ahinga ko ia ‘oku nau lī‘oa kakato atu honau taimí ki he ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá koe‘uhí ke nau lava ‘o ‘fakahoko kakato ‘a ‘enau ngāue fakafaifekaú.’​—2 Tīmote 4:5.

Ako Ngāue Tāimu‘a. ‘I he ngata‘anga ‘o e ‘uluaki ta‘u ‘o e ngāue taimi-kakato ‘a ha tāimu‘a tu‘uma‘u, te ne kau ‘i ha ako ‘aho ‘e ono ‘a ia ‘e fakahoko nai ‘i ha Fale Fakataha‘anga ofi mai. Ko hono taumu‘á ke tokoni‘i ha tāimu‘a ke ‘unu‘unu ofi ange kia Sihova, hoko ‘o ola lelei ange ‘i he tafa‘aki kotoa ‘o e ngāue fakafaifekaú, pea hokohoko atu ‘ene ngāue faitōnungá.

Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá. Ko e ako māhina ‘e ua ko ení kuo fa‘u ia ke ako‘i ‘a e kau tāimu‘a taukei ‘oku nau loto-lelei ke mavahe mei honau feitu‘ú ke ngāue ‘i ha feitu‘u pē ‘oku fiema‘u ai kinautolu. Ko hono mo‘oní, ‘oku nau pehē, “Ko au eni! Fekau‘i au!” ‘I he fa‘ifa‘itaki ki he ‘Evangeliō lahi taha kuo ngāue ‘i he māmaní, ‘a Sīsū Kalaisi. (‘Aisea 6:8; Sione 7:29) Ko e hiki mama‘o mei ‘apí ‘e kau nai ki ai ha fe‘unu‘aki ki ha tu‘unga mo‘ui faingofua ange. Ko e anga fakafonuá, ‘eá, mo e me‘akaí ‘e kehe ‘aupito nai ia mei he me‘a na‘e anga ki ai ‘a e tokotahá. ‘E a‘u nai ‘o fiema‘u ke ako ha lea fo‘ou. ‘Oku tokoni‘i ‘e he ako ko ení ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ta‘emali mo e ngaahi hoa mali, ta‘u 23 ki he 65, ke fakatupulekina ‘a e ngaahi ‘ulungaanga fakalaumālie ‘a ē te nau fiema‘u ‘i honau vāhenga-ngāué mo e pōto‘i ‘e ‘ai ai kinautolu ke malava ‘o ngāue‘aki kakato ange ‘e Sihova mo ‘ene kautahá.

Ako‘anga Tohi Tapu Taua Le‘o ko Kiliatí. ‘I he lea faka-Hepeluú, ‘oku ‘uhinga ‘a e “Kiliatí” ko e “Fakamo‘oni Lahi.” Talu mei hono fokotu‘u ‘a Kiliati ‘i he 1943, ko e kau ma‘u tohi fakamo‘oni ako ‘e toko 8,000 tupu mei he ako ko ení kuo fekau‘i atu ko ha kau misinale ke fai ha fakamo‘oni “ki he ngaahi ngata‘anga ‘o e māmaní” pea ‘oku mātu‘aki lavame‘a ia. (Ngāue 13:47) ‘I he fuofua tū‘uta ‘a e kau ma‘u tohi fakamo‘oni akó ‘i Peluú, ne ‘ikai ha fakataha‘anga ‘i he fonuá. ‘I he taimí ni ‘oku ‘i ai ‘a e fakataha‘anga laka hake he 1,000. ‘I he taimi ne kamata ngāue ai ‘emau kau misinalé ‘i Siapaní, na‘e si‘i hifo he toko hongofulú ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘i he fonuá. ‘I he taimi ní ‘oku ‘i ai ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘e toko 200,000 tupu. Ko e ako māhina ‘e nima ‘i Kiliatí ‘oku kau ki ai hano ako faka‘āuliliki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Ko e fa‘ahinga ko ia ‘oku ngāue ko e kau tāimu‘a makehé pe kau misinale ‘i he ngāue fakamalangá, fa‘ahinga ‘i he ngaahi ‘ōfisi va‘á, pe ‘i he ngāue fakasēketí ‘oku fakaafe‘i kinautolu ki he ako ko ení ki ha ako lahi ange ke tokoni ki hono fokotu‘u ma‘u mo fakaivimālohi‘i ‘a e ngāue ‘i māmani lahí.

  • Ko e hā ‘a e taumu‘a ‘o e Ako Ngāue Tāimu‘á?

  • Na‘e fa‘u ‘a e Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá kia hai?