Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

EGAUNUNO 1

“Uhompa woge au wize”

“Uhompa woge au wize”

OKU LYA DEMENENA EGAUNUNO

Eyi ga rongere Jesus kuhamena Uhompa waKarunga

1, 2. Nonkango musinke Jehova ga uyungire edi va zuvhire vapositoli vatatu vaJesus, ntani yisinke va rugene ko?

NSENE Jehova Karunga a ku tantera o rugane yuma yongandi, yisinke no rugana? Yi kare asi yisinke na ku tantera, ove no yi rugana.

2 Konyima zoPaska momvhura 32, vapositoli vatatu vaJesus, Peturusa naJakopo naJohanesa, Jehova kwa va pulire va rugane yuma yongandi. (Resa Mateusa 17:1-5.) Awo kwa kere naJesus “kondundu zonde,” makura tava mono emoneko lyaJesus ngahompa meguru. Apa ga yi mwene Peturusa yipo ga here kutunga notenta ntatu. Ha ga hokwa kuuyunga Peturusa, eremo tali moneka. Peturusa novakwaawo kwa zuvhire ezwi lyaJehova. Konyima zokuuyunga asi Jesus Munwendi, Jehova ta va tantere asi: “Omu mu zuvhe.” Vapositoli va limburukwire mpangera zaKarunga. Awo ngava purakene kweyi nga rongo Jesus, ntani va korangedere vakwaawo va rugane yokulifana.—Yirug. 3:19-23; 4:18-20.

Jesus nga uyunga unene kuhamena Uhompa waKarunga kupitakana yapeke

3. Morwasinke Jehova ana harere tu zuvhe Munwendi, ntani sirongwa musinke somulyo twa hepa kukonakona?

3 Nonkango odo, “omu mu zuvhe,” kwa di tjangera moBibeli yipo tu gwanene mo uwa. (Rom. 15:4) Morwasinke? Morwa Jesus muuyungilipo gwaJehova, ano nkenye eyi nga rongo Jesus, kwa kere eyi va here oGuhwe tu dive. (Joh. 1:1, 14) Age nga uyunga unene kuhamena Uhompa waKarunga, epangero lyoUmesiyasa lyemeguru omu mwa hamena Jesus Kristusa nava nga ka pangera nawo 144 000. Eyi kulikida asi Uhompa kuna kara sirongwa somulyo twa hepa kukonakona. (Ehor. 5:9, 10; 14:1-3; 20:6) Pomuhowo, tu konakoneni eyi Jesus ga uyungire momunene kuhamena Uhompa waKarunga.

‘Eyi ya zura momutjima . . . ’

4. Ngapi Jesus ga yi likidire asi Uhompa sininke somulyo kwendi?

4 Uhompa sininke somulyo kwaJesus. Ngapi tuna yi diva? Morwa eyi atu uyunga kulikida eyi ya kara nomulyo kwetu. Jesus kwa uyungire asi: ‘Eyi ya zura momutjima, kana nako yiyo aka uyunga yooyo.’ (Mat. 12:34) Nkenye apa nga uyunga Jesus, nga tumbura kuhamena Uhompa ndi Untungi. Momavangeli gane, Uhompa kwa u tumbura mo yikando yokupitakana 100, unene po mononkango edi nga uyunga Jesus. Apa nga udisa, age nkenye apa nga uyunga kuhamena Uhompa asi: “Ame nyame tupu kukaudisira hena moyitata peke Mbudi zoNgwa zoUntungi waKarunga, yeeyi yiyo va tumina nge.” (Ruk. 4:43) Nampili konyima zevhumbuko lyendi, Jesus ga twikilire kutantera varongwa vendi kuhamena Uhompa. (Yirug. 1:3) Yosili, mutjima gwaJesus kwa zulire rupandu kuhamena Uhompa, eyi ya mu tumangedere a uyunge kuuhamena.

5-7. (a) Ngapi tuna yi diva asi Uhompa sininke somulyo kwaJehova? Yi fanekesa. (b) Ngapi natu yi likida asi Uhompa mulyo kwetu?

5 Uhompa sininke somulyo kwaJehova. Ngapi tuna yi diva? Jehova kwa tumine Munwendi a huru thi mouzuni, ano nayinye eyi Jesus nga uyunga nokuronga kwa tundire kwaJehova. (Joh. 7:16; 12:49, 50) Ntani nayinye eyi va tjanga moMavangeli gane kuhamena eparu noyirugana yaJesus kwa tundire kwaJehova. Tu tareni eyi yina kutanta oyo.

Nkenye ogu a lipure asi: ‘Uhompa waKarunga mulyo kwange ndi?’

6 Gazara asi ove ono hara kuza morugendo. Yikoverero yoge yinzi, nayinye kapi tayi vhuru kugwaneka mo mondjato. Yisinke no rugana? No horowora po eyi no simba. Mavangeli kwa fana ngwendi ndjato ezi za zura nombudi dokuhamena Jesus. Jehova kapi ga gendesere vatjangi vEvangeli va tjange nayinye eyi nga rongo nokurugana Jesus. (Joh. 20:30; 21:25) Nye mpepo zaJehova kwa va gendesere va tjange nonkango noyirugana eyi nayi tu vatera tu kwate egano sirugana saJesus neyi ya kara nomulyo kwaJehova. (2 Tim. 3:16, 17; 2 Pet. 1:21) Mokumona asi moMavangeli kwa tjanga mo unene kuhamena erongo lyaJesus lyoUhompa waKarunga, kuvhura tu tante asi Uhompa sininke somulyo unene kwaJehova. Age ana hara tu dive kuhamena Uhompa!

7 Nkenye ogu a lipure asi: ‘Uhompa waKarunga mulyo kwange ndi?’ Nsene asi yimo, ose ngatu hara kupurakena kweyi ga rongere Jesus kuhamena Uhompa nosiruwo ngau wiza ntani nomu ngau wiza.

Ngapi ‘ngau wiza Uhompa waKarunga’?

8. Ngapi Jesus ga likidire mulyo goUhompa?

8 Tu tareni ekanderero lyaGuhyetu gemeguru. Jesus kwa tumbwire mulyo goUhompa pokulikida eyi ngau ka sikisa mo. Ekanderero olyo kwa kara nomahundiro ntambali. Gatatu gokuhova kwa tumbura sitambo saJehova sokupongora edina lyendi, sewizo lyoUhompa wendi ntani sesikisomo lyompango zendi pevhu ngwendi meguru. (Resa Mateusa 6:9, 10.) Mahundiro ogo gatatu kwa likwatakana. Uhompa woUmesiyasa yiwo nga ruganesa Jehova mokupongora edina lyendi nokusikisa mo mpango zendi.

9, 10. (a) Ngapi ngau wiza Uhompa waKarunga? (b) Matumbwidiro musinke gomoBibeli ono hara kukamona ga ka sike mo?

9 Ngapi ngau wiza Uhompa waKarunga? Apa atu kanderere asi: “Uhompa woge au wize,” ose kuna kuhundira asi u rugane ko yuma. Apa ngau wiza Uhompa, awo ngau pangera evhu nalinye. Ngau ya zonagura po uzuni ou woudona, kukwatera mo mapangero govantu, nokuretesa po uzuni woupe wouwa. (Ndan. 2:44; 2 Pet. 3:13) Apa ngau pangera Uhompa, evhu nalinye ngali kara paradisa. (Ruk. 23:43) Vafe ngava ka va vhumbura nokukakara kumwe novanekoro vawo. (Joh. 5:28, 29) Vantu wovalimburukwi ngava ka sikilira mo nokukahafera mwenyo gwanarunye. (Ehor. 21:3-5) Mpango zaJehova Karunga ngazi ka sika mo pevhu ngwendi meguru. Ono hara kukamona matumbwidiro ogo gomoBibeli kuna kusika mo ndi? Nkenye apa no kanderera asi Uhompa waKarunga u wize, ove kuna kuhundira matumbwidiro ogo ga sike mo.

10 Uhompa waKarunga simpe kapi wa ‘wiza’ u sikise mo ekanderero eli. Morwa simpe mapangero govantu kuna kupangera ntani uzuni woupe simpe kapi una kara po. Nye pana kara mbudi zongwa. Uhompa waKarunga wa tameka kupangera ngamoomu ngatu ka yi zogera megaununo lyokukwama ko. Tu ka konakoneni eyi ga uyungire Jesus kuhamena siruwo esi ngau tameka kupangera Uhompa meguru ntani nosiruwo esi ngau wiza pevhu.

Siruwoke ngau tameka kupangera Uhompa waKarunga?

11. Yisinke ga likidire Jesus kuhamena siruwo esi ngau tameka kupangera Uhompa?

11 Jesus kwa likidire asi Uhompa kapi wa tamekere kupangera posiruwo sendi, nampili ngomu va yi ndindilire ngoso varongwa vendi. (Yirug. 1:6) Tu tareni eyi ga uyungire moyifanekeso yivali.

12. Ngapi sifanekeso soyilya nomau sa likida asi Uhompa kapi wa tamekere kupangera posiruwo sovapositoli?

12 Sifanekeso soyilya nomau. (Resa Mateusa 13:24-30.) Momvhura 31, apa ga mene kusimwitira sifanekeso esi, Jesus ta si fatwilire varongwa vendi. (Mat. 13:36-43) Eyi yiyo yitwa yimwe yomosifanekeso: Konyima zonomfa dovapositoli, Muzonaguli kwa kunine mau (Vakriste woyimpempa) moyilya (“ava va hamena Untungi,” ndi Vakriste wovagwavekwa). Mau noyilya kwa yi sigire yi kure kumwe dogoro sa sikire mo siruwo sokuteza-teza, kutanta asi ‘pouhura wouzuni.’ Apa sa tamekere siruwo sokuteza-teza, mau kwa ga pongaikire. Ano konyima yilya nayo kwa yi pongaikire. Sifanekeso esi kulikida asi Uhompa kapi wa tamekere kupangera posiruwo sovapositoli, nye apa sa sikire siruwo sokuteza-teza. Ano etezo lyomuzangu kwa ya tamekere mo-1914.

13. Ngapi Jesus ga yi fanekesere asi kapi va ka mu tumbire ngahompa goUmesiyasa konyima tupu zokutengura meguru?

13 Sifanekeso soyimaliwa. (Resa Rukasa 19:11-13.) Jesus kwa geve sifanekeso esi momvhura 33 monzira zendi zokuza koJerusarema sikando sendi sokuhulilira. Vamwe kwa gazarere asi ta ka tulisa po Uhompa wendi apa na ka sika koJerusarema. Mokuvyukisa magano gawo gepuko nokuvalikida asi Uhompa simpe komeho, Jesus kwa lifanekesere mwene ‘komugara gumwe gemezimo lyovazuni’ ogu ga zire ugenda “kosirongo sokoure, va ka mu ture mouhompa.” * Mosifanekeso saJesus, ‘sirongo sokoure’ kwa tamba meguru omu ga ka gwene koGuhwe nonkondo dokupangera. Jesus ga yi divire asi kapi ngava ka mu tumba ngahompa goUmesiyasa konyima tupu zokutengura meguru. Nye ga hepere kukahingira korulyo rwaKarunga nokukandindira dogoro siruwo si sike mo. Age kwa ka ndindilire nomvhura dononzi.—Epis. 110:1, 2; Mat. 22:43, 44; Heb. 10:12, 13.

Siruwoke ngau wiza Uhompa waKarunga?

14. (a) Ngapi Jesus ga limbwilire epuro eli va mu pulire vapositoli vendi vane? (b) Esikiliromo lyouporofete waJesus, yisinke ali likida kuhamena ekaropo lyendi ntani Uhompa?

14 Mazuva gongandi komeho Jesus va ka mu dipage, vapositoli vendi vane kwa mu pulire asi: “Ezuvake ngayi horoka yene eyi? Sidiviso sewizo lyoge nesi souhura wouzuni sipi so?” (Mat. 24:3; Mar. 13:4) Jesus kwa limbwilire nononkango edi va tjanga mwaMateusa egaununo 24, 25. Jesus kwa pumbire yihorokwa yomouzuni eyi ngayi likida ‘ewizo’ ndi ekaropo lyendi. Ekaropo lyendi kwa tamekere apa va tulisire po Uhompa, ano ngali haga apa ngau pangera Uhompa evhu nalinye. Pwa kara maumbangi gomanzi asi uporofete waJesus kwa tamekere kusikilira mo mo-1914. * Mvhura ozo yipo lya tamekere ekaropo lyendi ntani Uhompa yipo wa tamekere kupangera.

15, 16. Wolye ‘vantu vantaantani’?

15 Siruwoke Uhompa waKarunga ngau wizilira? Jesus kapi ga tumbwire siruwo esi ngayi horoka. (Mar. 13:32) Nye ga tumbwire eyi yina kulikida asi Uhompa pepi una kara. Jesus kwa tumbwire asi Uhompa ngau wiza konyima apa ‘vantu vantaantani,’ ngava mona esikiliromo lyouporofete. (Resa Mateusa 24:32-34.) Wolye ‘vantu vantaantani’? Tu konakoneni nonkango odo daJesus.

16 ‘Vantu vantaantani.’ Jesus kwa tembe vahapuli ndi? Hawe. Apa Jesus ga uyungire uporofete owo, age kwa uyungisire tupu vapositoli wovasesu “awo vana kara velike.” (Mat. 24:3) Vapositoli owo komeho kwa ya va gwavekere nompepo zokupongoka. Ntani hena, komeho a ka uyunge kuhamena ‘vantu vantaantani,’ Jesus kwa tente asi: “Kositji soukuzu lirongereni ko sifanekeso esi asi: nsenesi nomutayi daso di tarara, yihako yaso ayo tayi pumine, muna diva nye asi kurombo pepi. Napaapa yimo ngorooro, nsenesi ngomu mona yininke eyi, ngomu dive nye asi yina siki, pevero ana kara.” Vasikuli vaJesus wovagwavekwa yiwo velike va mwene yininke eyi ga pumbire nokukwata egano asi age “pevero ana kara.” Yipo nye, apa Jesus ga uyungire kuhamena ‘vantu vantaantani,’ age kwa tembe vasikuli vendi wovagwavekwa.

17. Yisinke ayi tanta ‘vantu vantaantani,’ ntani “yininke nayinye”?

17 “Kapi ngava lipitira, yininke nayinye eyi ayo ya hana kuhoroka.” Ngapi ngadi ka sika mo nonkango odo? Mokugwana elimbururo, twa hepa kudiva yininke yivali: eyi ayi tanta ‘vantu vantaantani,’ ntani “yininke nayinye.” Ntanto ‘vantu vantaantani’ ezi va ruganesa moBibeli kwa tamba kovantu womapupi gokulisiga-siga ava vana kuparuka posiruwo simwe. Mapupi kapi aga karerere po ago kuhaga. (Ex. 1:6) Ano “yininke nayinye,” kwa kwatera mo yihorokwa nayinye eyi ga pumbire Jesus posiruwo sekaropo lyendi, kutamekera mo-1914 dogoro yi twaredese ‘koudigu wounene.’—Mat. 24:21.

18, 19. Ngapi natu kwata egano nonkango daJesus kuhamena ‘vantu vantaantani’?

18 Ngapi natu kwata egano nonkango daJesus kuhamena ‘vantu vantaantani’? Vantu vantaantani kwa hamena mo mapupi gavali. Epupi lyokuhova kuna kara vagwavekwa ava va mwene esikiliromo lyosidiviso mo-1914, ano epupi lyauvali kuna kara vagwavekwa ava va parukire posiruwo simwe nepupi lyokuhova. Vamwe wovagwavekwa vemepupi lyauvali ngava mona etameko lyoudigu wounene. Mapupi ogo gavali govagwavekwa kugatumbura asi vantu vantaantani. *

19 Ngapi tuna yi kwata egano? Tuna yi diva asi sidiviso sekaropo lyaJesus moUhompa kuna kumoneka uzuni mudima ntani vagwavekwa ava va hamena mombunga ‘zovantu vantaantani’ kuna kukurupa nye kapisi navenye ngava fa komeho u ka horoke udigu wounene. Yipo nye, twa diva nawa-nawa asi Uhompa waKarunga ntaantani ngau wize nokuyapangera evhu mudima. Ayo ngayi ka tu hafesa pokukamona esikiliromo lyekanderero eli ga tu rongere Jesus asi: “Uhompa woge au wize”!

20. Sirongwa musinke somulyo va zogera mobuke ezi, ntani yisinke ngava ka zogera megaununo lyokukwama ko?

20 Twa ha divareni nonkango edi ga uyungire Jehova kutundilira meguru kuhamena Munwendi asi: “Omu mu zuvhe.” NgoVakriste wousili, tuna hara kusikisa mo mpangera ozo zaKarunga. Tuna hara kudiva nayinye eyi nga rongo Jesus kuhamena Uhompa waKarunga. Eyi wa sikisa mo Uhompa neyi ngau ka rugana komeho kuna kara sirongwa somulyo va zogera mobuke ezi. Egaununo lyokukwama ko tali ka zogera eyi ya horokere apa va tulisire po Uhompa waKarunga meguru.

^ para. 13 Sifanekeso saJesus sa diworokesere vapurakeni vendi kuhamena Arukerausi, munwaHerodesa. Herodesa, komeho a ka fe, kwa tulire munwendi Arukerausi asi yige nga mu kwama mouhompa a pangere moJudeya nomomavango gamwe. Nye komeho Arukerausi a ya pangere ga hepere kuza kosirongo saRoma a ka gwane epulisiro kwa hompa Augusitusi.

^ para. 18 Nkenye ogu va ya gwaveka awo vagwavekwa vepupi lyokuhova ava va mwene “ntundiliro zezegamo” mo-1914 va fa, age kapisi goruha ‘rovantu vantaantani.’—Mat. 24:8.