Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

ITYOUGH 1

“Tartor Wou u Va”

“Tartor Wou u Va”

KWAGH U I TIM SHA MI KEN ITYOUGH KIN YÔ

I time sha kwagh u Yesu tese sha kwagh u tartor u Aôndo yô

1, 2. Yehova yange kaa a mbaapostoli mba Yesu mbagenev utar ér ve er nyi, nahan ve er nena?

ALUER Yehova iyol na kaa a we ér u er kwagh nahan, u er nena? Nyityôkwagh i a kaa ér u er cii, u er ayem ga he? U er yum!

2 Yange mba ye Paseka u ken inyom i 32 la shighe kar yô, Yehova kaa a mbaapostoli mba Yesu mbagenev utar; ka Peteru man Yakobu man Yohane je la, ér ve er kwagh ugen. (Ôr Mateu 17:1-5.) Shighe u ve lu vea Ortesen ve sha “gôgôwo” la, ve nenge a iengem i Yesu ken mpase u sha mnenge, tema Tor, lu hemen sha Tartor u sha. Mpase u sha mnenge la lu Peteru er kwagh shon ngu eren kpôô kpôô nahan, je soo ér una er atumbe atar. Er Peteru lu lamen la, ibeenegh maa va gba mure sha a ve. Peteru man mba ve lu a na la ungwa Yehova iyol na ôr kwagh a ve, man ken uumace cii ka iorov kpuaa tseegh ve ongo ikyenge i Yehova ye. Yehova pasen er Yesu a lu Wan na yô, á kaa a ve jighilii ér: “Ungwan nen Un.” Mbaapostoli mbara kpa er kwagh u Yehova kaa ér ve er la. Yange ve ungwa ityesen i Yesu, shi ve taver mbagenev kpa asema ér ve ungwan imo i Yesu.—Aer. 3:19-23; 4:18-20.

Yesu yange hemban ôron kwagh u Tartor u Aôndo a hanma kwagh ugen cii

3. Er nan ve Yehova a soo ér se ungwan imo i Wan naa, man ka nyi i doo u se time sha mini?

3 I nger mkaanem ma “Ungwan nen Un” la ken Bibilo sha ci u iwasen yase. (Rom. 15:4) Sha ci u nyi? Ityôkyaa yô, Yesu ka Orshua u Yehova shi hanma shighe u Yesu yange una kende u ôron kwagh yô, a ôr kwagh u Ter na a soo er se fa yô. (Yoh. 1:1, 14) Er Yesu hemban ôron kwagh u Tartor u Aôndo, u ú lu gomoti u Mesiya u sha, u Kristu Yesu vea iorov 144,000 vea lu hemen la, a nyityôkwagh igen cii yô, doo u se time sha kwagh u Tartor la zulee. (Mpa. 5:9, 10; 14:1-3; 20:6) Kpa hiihii yô, de se tôv se fa er i hii ve Yesu hemban ôron kwagh u Tartor u Aôndo yô.

“Ka sha M-iv u ken Ishima . . .”

4. Yesu tese ér kwagh u Tartor gba un ishima nena?

4 Kwagh u Tartor la gba Yesu ishima kpishi. Se ôr nahan sha ci u nyi? Ityôkyaa yô, iliam i or ka i tese kwagh u a lu nan ken ishima la, inja na yô, mkaanem asem ka ma tese kwagh u a hembe gban se ishima la. Yesu iyol na yange kaa ér: “Ka sha m-iv u ken ishima man zwa u er kwagh ye.” (Mat. 12:34) Yesu ôron kwagh u Tartor hanma shighe u ian i dugh cii. I ter ishember i Tartor la ken Ivangeli i Mateu man Marku man Luka man Yohane hemba kwa 100, man akaaôron la kpishi lu Yesu ôr a ye. Yesu yange gema Tartor la hingir itinekwagh na i pasen kwagh a mi, a kaa ér: “Ka u Me ôr Loho u Dedoo u tartor u Aôndo ken agar agen kpaa keng, gadia ka sha ci u nahan je i tindim ye.” (Luka 4:43) Shighe u i nder Yesu shin ku la kpa, a za hemen u ôron mbahenen nav kwagh u Tartor. (Aer. 1:3) Sha mimi yô, kwagh u Tartor la yange gba Yesu ishima tsung, nahan kwagh la mgbegha un u ôron kwagh u Tartor shon.

5-7. (a) Er nan ve se fe ser kwagh u Tartor la gba Yehova ishima kpishi? Tese ikyav. (b) Se er nan ve se tese ser kwagh u Tartor la gba se ishima kpishi?

5 Yehova kpa kwagh u Tartor la gba un ishima kpishi. Er nan ve se fe? Umbur wer, Yehova yange tindi Wan na u môm môm shin tar; shi hanma kwagh u Wan na ôron shin tesen cii due hen Yehova. (Yoh. 7:16; 12:49, 50) Shi hanma kwagh u i nger ken Ivangeli i Mateu man Marku man Luka man Yohane sha kwagh u uma u Yesu man tom na cii, ka Yehova a ne i nger ye. Inja i kwagh ne ér nyi?

Doo u hanma wase nana pine iyol i nan ér, ‘Kwagh u Tartor u Aôndo gbam ishima kpa?’

6 Tôô ase wer u ngu kohol ufoto mba tsombor wou wan ken abon. Kpa u gema u ngu a ufoto ngee gande abon la ken inya, nahan u er nena? U tsua mba u nenge wer doo u vea lu ken abon la yô. Ivangeli i Mateu man Marku man Luka man Yohane kpa ôr se kwagh u Yesu wang, vough er abon u i we ufoto ker nahan. Ka hanma kwagh u Yesu yange ôr shin er shighe u lu shin tar la, Yehova mgbegha mba ve nger ityakerada i Ivangeli la ér ve nger ga. (Yoh. 20:30; 21:25) Kpa, icighan jijingi u Yehova wase ve u ngeren akaa a Yesu er la, kua akaaôron a na a aa wase se u fan mluainja u tom na la kua kwagh u a hembe gban Yehova ishima yô. (2 Tim. 3:16, 17; 2 Pet. 1:21) Er ityakerada i Ivangeli i iv a akaa a Yesu tesen sha kwagh u Tartor la yô, se fatyô u kaan ser kwagh u Tartor la gba Yehova ishima kpishi. Nenge er Yehova a soo ér se fa kwagh u Tartor na vindi vindi sha wono!

7 Doo u hanma wase nana pine iyol i nan ér: ‘Kwagh u Tartor u Aôndo gbam ishima kpa?’ Aluer kwagh u Tartor la gba se ishima yô, a torough se iyol u ungwan kwagh u Yesu ôr shin tese sha kwagh u Tartor shon la. Yange tese er u lu kwagh u vesen yô, shi pase gbenda u ua va la, kua shighe u ua va la kpaa.

“Tartor Wou u̱ Va,” Inja Nena?

8. Yesu yange sav pasen mluainja u Tartor la nena?

8 Time ase sha msen u Ter wase la. Yesu yange pase mluainja u Tartor la, shi tese kwagh u ua er la ken msen wang, sha asember a a taver u kaven ga yô. Msen la ter uzamber utaankaruhar. Uzamber mba utar mba i hii teren ken msen ne la ka sha kwagh u mbaawashima mba Yehova, ér i tsegha iti na shi tartor na u va shi i er ishima na shin tar vough er i eren i̱ sha nahan. (Ôr Mateu 6:9, 10.) Uzamber mba utar mban wa zua. Ka Tartor u Mesiya la Yehova una er tom a mi sha u tseghan iti na, shi kuren awashima na ye.

9, 10. (a) Tartor u Aôndo ua va nena? (b) Ka ityendezwa i ken Bibilo i nyi i sar u tsung u ma i kuru?

9 Tartor u Aôndo ua va nena? Zum u se lu eren msen ser, “Tartor Wou u va” yô, se mba kaan ser Tartor u Aôndo u er kwagh. Shighe u Tartor la ua va la, ua hemen tar cii. Ua kar a tar u ifer ne kera, kua ugomoti mba uumace cica cii, maa ua va a tar u he u perapera. (Dan. 2:44; 2 Pet. 3:13) Shighe u Tartor la ua lu hemen la, ua gema tar cii ua hingir paradiso. (Luka 23:43) Mbara mba ve kpe, kpa Yehova a lu umbur ve la cii, a nder ve shin ku, vea hide a lu uma vea ior vev imôngo. (Yoh. 5:28, 29) Uumace mba ve ongo imo i Aôndo la vea hingir vough, shi vea lu uma gbem sha won. (Mpa. 21:3-5) Ken masejime yô, a gema eren kwagh shin tar vough er i eren sha nahan; a lu eren ishima i Yehova Aôndo! Sar u tsung u nengen er uityendezwa mba Bibilo mban vea va kure la ga he? Umbur wer, hanma shighe u ú er msen wer Tartor u Aôndo u va yô, u ngu sônon wer uityendezwa mba doon tsung mban ve kure sha mi.

10 Ikyav tese wang ér, Tartor u Aôndo ngu a “va” er se sônon ken msen u Ter wase la nahan ga. Kera ga je kpa, ka ugomoti mba uumace ve lu hemen ye, shi tar u he u perapera la kpa ngu a va ga. Nahan kpa, loho u dedoo ngu. Tartor u Aôndo ngu hemen, er se hen ken ityough ki dondon kin nahan. De se time sha kwagh u shighe u Yesu kaa ér Tartor la ua hii u hemen sha, man shighe u ua va shin tar la.

Lu u A Ver Tartor u Aôndo Hanma Shighe?

11. Yesu yange tese nyi sha kwagh u mver u Tartor u Aôndo?

11 Yesu tese ér a ver Tartor la sha ayange a mbaapostoli la ga, shin er mbahenen nav mbagenev lu henen ér a ver u sha shighe ve la nahan kpaa. (Aer. 1:6) Hen ase sha anzaakaa a Yesu ôr ne. A̱ shi nan kpa, ôr injakwagh i môm ken inyom i 31, shi va ôr igen la ken inyom i 33.

12. Injakwagh i sha kwagh u ivor i dedoo man ivor i bo la tese ér yange i ver Tartor la sha shighe u mbaapostoli la ga nena?

12 Injakwagh i ivor i dedoo man i bo la. (Ôr Mateu 13:24-30.) Yesu yange er mbahenen nav injakwagh i sha kwagh u ivor, i alaghga ôr ve ken fam u inyom i 31 la yô, shi a pase ve injakwagh shon. (Mat. 13:36-43) Ka injakwagh shon man inja i í je ne: Mbaapostoli vea kpeen kera cii yô, Diabolo una lôô ivor i bo (Mbakristu mbaaiev) ken atô u ivor i dedoo (“ônov mba Tartor,” shin Mbakritu mba i shigh ve mkurem la). Ivor i dedoo man i bo la cii ia vese imôngo zan zan shighe u sunda una kar kuman, ka “mkurtar” je la. Lu u shighe u sunda la una hiin yô, a sange ivor i bo la kera. Maa a kohol uwua. Sha nahan yô, injakwagh la tese ér Tartor la ua hii u hemen sha ayange a mbaapostoli la ga, kpa saa shighe u ivor i i lu vesen a vese la una bee ve. Shighe kar yô, shighe u ivor lu vesen a vese la va bee, maa shighe u sunda la hii ken inyom i 1914 la.

13. Yesu yange ôr nyi i tesen ér una hide a yem sha kpa a ver un Tor u Tartor u Mesiya la ave ave ga?

13 Injakwagh i sha kwagh u upam. (Ôr Luka 19:11-13.) Yesu yange ôr injakwagh ne ken inyom i 33, shighe u lu zan ken Yerusalem sha kwa u masetyô la. Mbagenev ken mbahenen nav lu henen ér vea nyôron a nyôr ken Yerusalem nahan maa una ver Tartor la. Yesu gbe nôngon ér una kôôm mnenge ve la shi una tese er shighe u Tartor shon ua va la i lu shighe u ken hemen ica je yô, a tôô iyol na a kar sha “Orcivirigh” u yem ken “tar u icaa sha u una za ya tor yô.” * Kpa Yesu yô, “tar u icaa” la lu sha, ape Ter na una za ver un Tor la. Yesu yange fa er una hide a yem sha kpa, a ver un Tor u Tartor u Mesiya la ave ave ga yô. Lu u una za tema ken uwegh ku yanegh ku Aôndo, una kegh zan zan shighe la una kar kuman. Shighe na u keghen la yange lihe je kuma anyom uderi imôngo.—Ps. 110:1, 2; Mat. 22:43, 44; Heb. 10:12, 13.

Ka Hanma Shighe Tartor u Aôndo Ua Va?

14. (a) Yesu yange na mlumun sha mpin u mbaapostoli nav unyiin pine un la ér nyi? (b) Mkur u kwaghôron u profeti u Yesu la pase se nyi sha kwagh u mve na man Tartoro?

14 Er mase shin ayange kpuaa u a wua Yesu la, mbaapostoli nav unyiin pine un ér: “Ka hanma shighe man akaa ne aa ere? Man ka nyi ia lu ikyav i sha mve Wou la man i mkurtara?” (Mat. 24:3; Mar. 13:4) Yesu maa na ve mlumun sha u ôron ve kwaghôron u profeti u i nger ken Mateu ityough 24 man 25 la. Yesu pase akaa kposo kposo a aa lu eren sha tar cii, a aa lu ikyav i shighe u “mve” na yô. Mhii u shighe u mve na la una zua vea shighe u Tartor la ua hii u hemen la; shi mkur u shighe u mve na la di una zua vea shighe u Tartor shon ua va la. Se mba a atôakyaa kpishi a tesen ér kwaghôron u profeti u Yesu ne hii u kuren sha mi ken inyom i 1914 la je. * Sha nahan yô, shighe u mve na la hii ken inyom la, shi Tartor la kpa hii u hemen ken inyom shon.

15, 16. Ishember i “kov ne” la ngi ôron kwagh u unô?

15 Nahan kpa, ka hanma shighe jighilii Tartor la ua va? Yesu pase shighe u kwagh ne una er jighilii ga. (Mat. 24:36) Kpa a gema a ôr kwagh u una wase se u lun a vangertiôr ser kera shi ica ga yô. Yesu kaa ér Tartor la ua va zum u “kov ne” ua nenge mkur u akav a kwaghôron u profeti na la yô. (Ôr Mateu 24:32-34.) Kpa mba i yer ve ér “kov ne” la ka unô? De se hen sha mkaanem ma Yesu mara zulee.

16 “Kov ne.” Lu mbananjighjighga Yesu lu ôron kwagh ve yee? Ei. Umbur ior mba lu lamen a ve la. Yesu ôr kwaghôron u profeti ne a mbaapostoli nav mbagenev mba ve “va her a Na ve tseegh” yô. (Mat. 24:3) Yange lu u ica a gba ga tsô, a tsegha mbaapostoli sha icighan jijingi. Shi nenge kwagh u avur agen ken kwaghôron u profeti ne kpa a er la. Cii man Yesu a ôr kwagh u “kov ne” yô, a kaa ér: “Hen nen injakwagh ne sha kon u tur. Zum u gbaa na ka una leghem una hôm ikya yô, ne fa je ner, wangernyom mgbôghom ve. Kape ne kpaa, shighe u né nenge akaa ne aa eren yô, fa nen ner, a mgbôghom ve, nangem sha hunda je.” Ka mbadondon Yesu mba i shigh ve mkurem mbara yange lu u vea nenge a akaa a Yesu tsengaôron la, shi vea kav er akaa ne a lu tesen ér Yesu “nangem sha hunda” ye, lu mba ve ne jighjigh ga la ga. Nahan yô, shighe u Yesu lu ôron kwagh u “kov ne” la, lu kwagh u mbadondon un mba i shigh ve mkurem la lu ôron ye.

17. Inja i ishember i “kov” man “akaa ne cii” la ér nyi?

17 “Ua lu a kar kera ga saa akaa ne cii aa er ve.” Mkaanem man ma a kure shami vough nena? Cii man se na mlumun sha mpin ne yô, gba u se fa akaa ahar: inja i ishember i “kov” man ishember i “akaa ne cii” la. Ashighe kpishi ishember i “kov” la ka i ôron kwagh u ior mba lun anyom kposo kposo, mba ve lu uma hen shighe môm yô. Kov ngu lihi kpishi yum ga, shi ngu a ikighir kpaa. (Eks. 1:6) Ishember i “akaa ne cii” la ka akaa a yange i tsengaôron ér aa er sha shighe u mve u Yesu, u una hii ken inyom i 1914, zan zan una kar kuren sha shighe u “zegecan” la.—Mat. 24:21.

18, 19. Se fatyô u kaven inja i mkaanem ma Yesu ôr sha kwagh u “kov ne” la nena, man se kure ikyaa ser nyi?

18 Nahan yô, se fatyô u kaven inja i mkaanem ma Yesu ôr sha kwagh u “kov ne” la nena? Kov u Mbakristu mba i shigh ve mkurem la ngu ker ikwe ihiar; u ken ijime la kohol u hiihii la uma. Kwe u hiihii la ka mba i shigh ve mkurem mba yange ve nenge a mhii u ikyav shon ken inyom i 1914 la. Kwe u sha uhar la ka mba i shigh ve mkurem mba ve kohol kwe u mba yange ve nenge a mhii u ikyav shon la uma la. A hemba kpa, asande a mba i shigh ve mkurem mba ken kwe u sha uhar la, vea lu uma, vea nenge a mhii u zegecan u una va la. Ikwe i ihiar i mba i shigh ve mkurem ne cii kohol ka kov môm, sha ci u kwe u sha uhar la kohol ú hiihii la uma. *

19 Nahan se kure ikyaa ser nyi? Se fa ser akaa a á lu eren sha tar la ka ikyav i tesen wang ér Yesu ngu Tor sha Tartor u sha. Shi se fatyô u nengen a mba i shigh ve mkurem mba ve lu uma her, ve lu ken “kov ne” la, er ve lu been iyol yô; nahan kpa, vea kpe a bee cii man zegecan una hii ga. Sha nahan yô, se fatyô u kuren ikyaa ser ica a gba ga tsô Tartor u Aôndo ua va, ua va hemen tar cii! Nenge ase er a doo se kpishi u nengen er msen u Yesu yange tese se ér: “Tartor Wou u̱ va,” la una kure sha mi yô!

20. Ka kwagh u vesen u nyi a lu timen sha mi ken takerada nee, man a time sha nyi ken ityough ki ki dondo laa?

20 Mayange mkaanem ma Yehova iyol na ôr sha kwagh u Wan na la ma de hungur se ga; á kaa ér: “Ungwan nen Un.” Er se lu Mbakristu mba mimi yô, i lu se torough torough u eren kwagh u Yehova lu kaa la. Sar se tsung u fan hanma kwagh u Yesu yange ôr shi tese sha kwagh u Tartor u Aôndo cii. Kwagh u Tartor la u hila er, kua kwagh u ua va er ken hemen la ka kwagh u vesen u a lu timen sha mi ken takerada ne yô. Ityough ki dondon kin kia time sha akaa a sagher iyol a yange er shighe u Tartor u Aôndo hii u hemen sha la.

^ par. 13 Alaghga injakwagh i Yesu la yange ia umbur mba lu lamen a ve la kwagh u Arekilau, wan u Herode u Tamen la. Cii man Herode kpe yô, yange ver Arekilau tor sha Yudia man sha ajiir agen. Nahan kpa, cii man Arekilau a hii u hemen yô, yange gba u una hii zan gôgôzende ugen ken Roma, sha er una za tôô ian i hemen hen Shishar Agusetu yô.

^ par. 14 Wea soo u seer zuan a iwanger yô, ôr ityough 9 ki takerada u Bibilo Tese Ér Nyi Jimi? la.

^ par. 18 Orkristu u yange i shighe nan mkurem kpa nan kohol mô ken kwe u hiihii, u mba i shigh ve mkurem, mba yange ve nenge a “mhii u ican” ken inyom i 1914 la uma ga cii yô, nan ngu ken “kov ne” ga.—Mat. 24:8.