Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 2

Ua Faavaeina le Malo i le Lagi

Ua Faavaeina le Malo i le Lagi

MANATU AUTŪ O LE MATAUPU

O le auala na sauniunia ai tagata o le Atua mo le faavaeina o le Malo

1, 2. O le ā le mea mataʻina na tupu i le talafaasolopito o le lalolagi, ma aiseā e leʻi vaaia ai e tagata lenā mea?

 E TOʻATELE e tomānatu pe na faapeʻī le tulaga o mea i nisi o vaitaimi mataʻina o le talafaasolopito. Ae seʻi faapea na e soifua i se vaitaimi faapena, pe faamata e mafai ona e iloa mea mataʻina uma na tutupu na aumaia ai ni suiga? Atonu e leai. E tele lava ina lē iloa e tagata lautele mea mataʻina e tutupu, e māfua ai ona suia faigāmalo. Peitaʻi, o na suiga e aafia ai soifua o le faitau miliona o tagata.

2 Ae faapefea le mea e sili ona mataʻina lea na tupu i le talafaasolopito o le lalolagi? O lenā mea mataʻina, o le faavaeina lea o le Malo o le Atua i le lagi. E leʻi mafai e tagata ona vaaia lenā mea, peitaʻi, na aafia ai le faitau miliona o tagata. Ua loa tausaga talu ona folafola mai lenā pulega faa-Mesia, lea o le a aumaia le iʻuga i lenei faiga o mea a le lalolagi. (Faitau le Tanielu 2:34, 35, 44, 45.) Pe e mafai ona tatou faapea atu na natia e le Atua lenā mea mataʻina mai i tagata, ona e leʻi mafai ona latou vaaia le faavaeina o le Malo? Pe na muaʻi sauniunia e le Atua ona tagata faamaoni a o leʻi tupu lenā mea? Seʻi o tatou iloiloina lenā vala.

ʻE Saunia e Laʻu Avefeʻau se Ala i Oʻu Luma’

3-5. (a) O ai le “avefeʻau o le feagaiga” lea na taʻua i le Malaki 3:1? (e) O le ā na tupu a o leʻi afio mai le “avefeʻau o le feagaiga” i le malumalu?

3 Ua loa ona finagalo Ieova e sauniunia ona tagata mo le faavaeina o le Malo faa-Mesia. O se faataʻitaʻiga, seʻi o tatou iloiloina le Malaki 3:1: “Faauta! Ou te auina atu laʻu avefeʻau, ma e saunia e ia se ala i oʻu luma. E faafuaseʻi ona oo mai i Lona malumalu le Alii moni, o lē o loo outou saʻilia, ma o le avefeʻau o le feagaiga o lē ua outou fiafia i ai.”

4 I le faataunuuga o lenā valoaga i aso nei, o anafea na asiasia ai e Ieova le “Alii moni,” i latou o loo auauna i le lotoā faalelalolagi o lona malumalu faaleagaga? Ua faapea mai le valoaga, o le a afio faatasi mai Ieova ma le “avefeʻau o le feagaiga.” O lenā avefeʻau e faasino atu iā Iesu Keriso, le Tupu faa-Mesia. (Luka 1:68-73) I le taimi na faatoʻā avea ai Iesu ma Tupu, na ia asiasia ai ma faamamāina tagata o le Atua i le lalolagi.—1 Pete. 4:17.

5 Ae o ai le isi “avefeʻau” lea na taʻua i le Malaki 3:1? Na iai lenei avefeʻau a o leʻi amata le faatasi mai o le Tupu faa-Mesia. Pe e iai se tasi ʻna saunia le ala’ a o leʻi faatasi mai le Tupu faa-Mesia, i vaitausaga a o leʻi oo i le 1914?

6. O ai na avea ma “avefeʻau” lea na sauniunia tagata faamaoni mo mea mataʻina na tutupu?

6 O le iloiloina i lenei lomiga o le talafaasolopito o tagata o Ieova i aso nei, o le a taliina ai na fesili. Ua manino mai, o le vaega faaiʻu o le senituri lona 19, na aliaʻe mai ai se vaega toʻaitiiti o Kerisiano moni mai le anoanoaʻi o Kerisiano faatagāfai. O lenā vaega toʻaitiiti sa taʻua o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Sa taʻimua Charles T. Russell ma ana aumea i lenā vaega. Sa avea i latou ma “avefeʻau” e ala i le saunia o le taʻitaʻiga faaleagaga, ma sauniunia tagata o le Atua mo mea o le a tutupu. O lea, seʻi o tatou iloiloina auala e fā na faataunuuina ai e le “avefeʻau” lenā vala.

Tapuaʻi i le Upu Moni

7, 8. (a) A o faagasolo vaitausaga o le 1800, o ai na faailoaina atu le sesē o le aʻoaʻoga o le ola pea o le agaga pe a oti le tagata? (e) O ā nisi aʻoaʻoga sesē na faailoa atu e Russell ma ana aumea?

7 Na faia e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia a latou suʻesuʻega ma tatalo i le taʻitaʻiga a Ieova, malilie faatasi i ai, tuufaatasi ma lomia aʻoaʻoga o le upu moni. Na ufitia lotu ua faapea mai o Kerisiano i le pogisa faaleagaga mo le tele o senituri, ma o le tele o a latou aʻoaʻoga na faavae mai i faiga faapaupau. O se faaaʻoaʻoga, o le aʻoaʻoga o le ola pea o le agaga pe a oti le tagata. I vaitausaga o le 1800, na iloilo ai e nisi o tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia lenā aʻoaʻoga, ma iloa ai e lē faavaea mai i le Tusi Paia. Na faaalialia i lumāmea na pepelo a Satani e Henry Grew, George Stetson, ma George Storrs, e ala i lomiga ma lauga. a Na iai se aafiaga tele o lenā mea iā C. T. Russell ma ana aumea.

8 Na iloa e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le sesē ma le fenuminumiaʻi o isi aʻoaʻoga, na fesootaʻi atu i le aʻoaʻoga o le ola pea o le agaga pe a oti le tagata. O se faataʻitaʻiga, o le aʻoaʻoga e ō tagata lelei uma i le lagi pe a feoti, ae faapuapuagatia e faavavau i le afi agaga o tagata leaga. Na faailoa atu e Russell ma ana aumea le pepelo o na aʻoaʻoga i le tele o tusi, sāvali, tamaʻitusi, ma lauga na lomia i nusipepa.

9. Na faapefea ona faailoa mai e le Watch Tower le sesē o le aʻoaʻoga o le Tolutasi?

9 E faapena foʻi le auala na faailoa ai e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le sesē o le aʻoaʻoga taatele o le Tolutasi. I le 1887, na taʻua ai i le Watch Tower: b “E matuā manino i Tusitusiga Paia le eseesega o Ieova ma lo tatou Alii o Iesu Keriso, faapea le la faiā.” Na taʻua foʻi i le lomiga le auala na ʻlauiloa ma taliagofie ai e le toʻatele le aʻoaʻoga o le tolutasi, po o le tolu peresona ae tasi le Atua. Peitaʻi, o le mea moni ua faaalia ai le tautulemomoe faaleagaga o lotu, a o faasesēina i latou e le fili.’

10. Na faapefea ona faailoa mai e le Zion’s Watch Tower, o le 1914 o se tausaga iloga?

10 O le matua o le mekasini Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence, na iloa ai le tāua o valoaga e faatatau i le faatasi mai o Keriso. Na iloa e le ʻaufaauuina na tusiaina lenā mekasini, e iai le fesootaʻiga o le valoaga e faatatau i “taimi e fitu,” ma le taimi e faataunuu ai le finagalo o le Atua e faatatau i le Malo faa-Mesia. I le amataga o vaitausaga o le 1870, na latou faailoa mai ai o le 1914, e māeʻa ai taimi e fitu. (Tani. 4:25; Luka 21:24) E leʻi malamalama atoatoa uso i le tāua o lenā tausaga iloga. Peitaʻi, na latou faailoa pea mea na latou iloa i le tele e mafai ai, ma ua iai se aafiaga iā i tatou i aso nei.

11, 12. (a) O ai na viiviia e Russell ona o mea sa ia aʻoaʻoina atu? (e) O le ā le tāua o le galuega sa faia e Russell ma ana aumea i tausaga a o leʻi oo i le 1914?

11 E leʻi viiviia e Russell ma ana aumea i latou lava, ona o le toe iloiloina ma faailoa atu upu moni tāua faaleagaga. Peitaʻi, na ia viiviia isi na muamua atu iā te ia. Ae e sili ai ona tāua, na ia viiviia Ieova le Atua, o lē na aʻoaʻoina ona tagata i mea na tatau ona latou iloaina i le taimi tatau. Na faamanuia e Ieova taumafaiga a Russell ma ana aumea, e faaesea le upu moni mai i aʻoaʻoga sesē. A o faagasolo tausaga, na latou matuā vavaeese mai i lotu ua faapea mai o Kerisiano.

Sa puipuia e le uso o Russell ma ana aumea upu moni o le Tusi Paia

12 Na mataʻina le auala na puipuia ai e na tane faamaoni upu moni o le Tusi Paia, i tausaga a o leʻi oo i le 1914. Na taʻua i le Watch Tower o Novema 1, 1917: ʻNa saʻoloto le toʻatele mai le fefefe, ona o le aʻoaʻoga o le susunuina i le afi ma isi aʻoaʻoga sesē. O le taifanaʻe o le upu moni mai i le silia i le 40 tausaga ua mavae, ua faasolo ina ufitia ai le lalolagi atoa. E pei ona faigatā ona taofia o le fafati mai o galu o le sami, e faapena foʻi ona lē mafai ona taofia e tagata tetee le salalau atu o le upu moni i le lalolagi atoa.’

13, 14. (a) Na faapefea ona sauniunia e le “avefeʻau” le ala mo le Tupu faa-Mesia? (e) O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i o tatou uso i le silia i le 100 tausaga ua mavae?

13 Seʻi mafaufau i le manatu lenei: Pe na mafai ona sauniuni tagata mo le faatasi mai o Keriso, pe ana latou lē iloa le eseesega o Iesu ma lona Tamā o Ieova? E mautinoa e leai. E lē mafai foʻi ona sauniunia i latou, pe ana latou talitonu e otometi ona maua e tagata uma le ola e lē mafai ona oti, ae e lē o se meaalofa e foaʻi e le Atua i nisi o soo faamaoni o Keriso. E lē gata i lea, e lē mafai foʻi ona sauniunia i latou pe ana latou talitonu e faapuapuagatia e faavavau e le Atua tagata i le afi. O le mea moni, na sauniunia e le “avefeʻau” le ala mo le Tupu faa-Mesia.

14 Ae faapefea i tatou i aso nei? O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i o tatou uso i le silia i le 100 tausaga ua mavae? E tatau ona avea i tatou o ni ē e naunau e faitau ma suʻesuʻe le Afioga a le Atua. (Ioa. 17:3) E tatau ona faamalosia lo tatou naunau mo meaʻai faaleagaga, a o faasolo ina matelāina faaleagaga, ma lē ano lenei lalolagi matapeʻapeʻa i meaʻai faaleagaga.—Faitau le 1 Timoteo 4:15.

“Loʻu Nuu e, ia Outou Ō Ese Mai iā te Ia”

15. O le ā le mea na faasolosolo ona malamalama i ai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia? (Tagaʻi foʻi i le faaopoopoga.)

15 Na aʻoaʻo atu e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e tāua ona vavaeese mai i lotu a le lalolagi. Na taʻua i le Watch Tower i le 1879 le “lotu a Papelonia.” Pe na faasino atu i le nofoaiga a pope, po o le Lotu Katoliko? I le tele o senituri, na talitonu ai lotu Porotesano, o Papelonia o loo taʻua i le Tusi Paia na faaāta mai ai le Lotu Katoliko. Peitaʻi, na faasolo ina iloa e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e aofia lotu uma e faapea mai o Kerisiano iā “Papelonia.” Aiseā? Talu ai na latou aʻoaʻoina uma aʻoaʻoga pepelo e pei ona taʻua i luga. c Na faasolo ona faailoa manino mai i a tatou lomiga, le gaoioiga e tatau ona fai e tagata lotofaamaoni o loo i lotu a Papelonia.

16, 17. (a) Na faapefea ona uunaʻia e le lomiga lona tolu o le Millennial Dawn ma le Watch Tower, tagata e sosola ese mai lotu sesē? (e) O le ā se tasi o vala na tuuitiitia ai le malolosi o lapataʻiga na avatu? (Tagaʻi i le faaopoopoga.)

16 O se faaaʻoaʻoga, i le 1891 na taʻua ai i le lomiga lona tolu o le Millennial Dawn, le teena e le Atua o lotu a Papelonia i aso nei i le faapea mai: “E teena lotu uma a Papelonia.” Na taʻua ai foʻi e tatau i tagata uma “e lē taliaina ma lagolagoina ana tū ma aʻoaʻoga sesē, ona vavaeese mai iā te ia.”

17 Iā Ianuari i le 1900, na aumaia ai e le Watch Tower le fautuaga i ē o loo iai pea o latou igoa i lotu ua faapea mai o Kerisiano, ma faia pea faamolemolega e taʻutonuina ai a latou gaoioiga. E latou te faapea mai, e latou te lagolagoina le upu moni, ma ua seāseā ona toe auai i isi lotu. Peitaʻi, na lāgā i le lomiga le fesili lenei: ʻPo o se gaoioiga saʻo ea le faia pea o se sao iā Papelonia? Po o le ituaiga usiusitaʻi lea e taliaina ma faafiafiaina ai le Atua? E mautinoa e leai. E faia e se tasi se feagaiga i le lautele pe a auai i se lotu, ma e tatau ona ola e tusa ai ma lenā feagaiga, seʻia oo ina aloaʻia ua lē toe avea o ia ma sui auai.’ Na faamamafa lenā manatu a o faagasolo tausaga. d E tatau i auauna uma a Ieova ona motusia a latou sootaga uma ma lotu sesē.

18. Aiseā na tāua ai ona sosola ese tagata mai iā Papelonia le Aai Tele?

18 O le aumaia pea o le lapataʻiga e sosola ese mai iā Papelonia le Aai Tele, na maua ai e le Tupu fou o Keriso, se ʻaufaauuina ua sauniunia i le lalolagi. I le ā le itu? E pau Kerisiano e mafai ona tapuaʻi i le “agaga ma le upu moni,” o i latou ia ua sosola ese mai iā Papelonia. (Ioa. 4:24) Po o tatou maumauaʻi foʻi e sosola ese mai i lotu sesē? Ia tatou usitaʻia pea le faatonuga: “Loʻu nuu e, ia outou ō ese mai iā te ia.”—Faitau le Faaaliga 18:4.

Faapotopoto mo le Tapuaʻiga

19, 20. Na faapefea ona faalaeiauina e le Watch Tower tagata o le Atua ina ia faapotopoto mo le tapuaʻiga?

19 Na aʻoaʻo atu e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e tatau i tagata tapuaʻi ona faapotopoto mo le tapuaʻiga, pe a talafeagai ma le tulaga o mea. E lē lava le tau ina ō ese mai o Kerisiano moni mai i tapuaʻiga sesē. Peitaʻi, e tatau ona faia so latou sao i le tapuaʻiga mamā. I uluaʻi lomiga o le Watch Tower, na faalaeiauina ai tagata faitau e faapotopoto mo le tapuaʻiga. O se faaaʻoaʻoga, iā Iulai i le 1880, na aumaia ai e Russell se lipoti mai lana malaga na taamilo ai e faia lauga, e faatatau i faalaeiauga sa maua mai i sauniga sa auai ai. O lea, na ia faalaeiauina ai le ʻaufaitau e aumaia pea lipoti e iloa ai le agaʻigaʻi i luma faaleagaga, ma o nisi o na lipoti sa lomia i mekasini. O le ā le fuafuaga? ʻIna ia matou iloa ai le auala ua faamanuia ai outou e le Alii, ma po o outou auai pea i sauniga ma isi auauna faatuatua.’

O Charles Russell ma se vaega o uluaʻi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Copenhagen i Denmark, i le 1909

20 I le 1882, na iai i le Watch Tower se mataupu na faaulutalaina “Faapotopoto Faatasi.” Na faalaeiauina ai Kerisiano e auai i sauniga ina ia “aʻoaʻoina, faalaeiauina ma faamalosia ai.” Na taʻua ai: ʻE lē afāina po o le ā le tulaga tauaʻoaʻoga o i latou e auai. Ae ia sau le tagata ma aumai lana Tusi Paia, se pepa ma se penitala, ma taumafai e suʻe le lisi o upu i le pito i tua o le Tusi Paia. Ia filifili se mataupu, talosaga i le taʻitaʻiga a le agaga paia mo le malamalama, ia faitau ma manatunatu, ma ia faatusatusa mau ona maua ai lea o le upu moni.’

21. O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e se faapotopotoga i Pennsylvania, e faatatau i le auai i sauniga ma le leoleoina o le faapotopotoga?

21 Sa iai le ofisa ulu o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Allegheny i Pennsylvania, i le Iunaite Setete. O i inā na latou faataatia ai se faaaʻoaʻoga lelei e ala i le faapotopoto faatasi, ma usitaʻia le faatonuga i le Eperu 10:24, 25. (Faitau.) E manatua e se uso matua e igoa iā Charles Capen le taimi na auai ai i na sauniga a o laʻitiiti. Na ia tusi: “Ou te manatua se tasi o mau na tusia i le puipui o se maota mo fonotaga a le Sosaiete: ʻE toʻatasi lo tatou Matai, o Keriso, ma o i tatou o le ʻauuso.’ Ou te manatua pea lenā mau, e tutusa tagata uma ma e leai ni faaeseesega i tagata o Ieova.” (Mata. 23:8) Na ia manatua le tele o meaʻai faaleagaga na ia maua mai i na sauniga, o faalaeiauga, ma taumafaiga a le uso o Russell e leoleoina sui taʻitasi o le faapotopotoga.

22. Na faapefea ona tali atu tagata faamaoni i le faatonuga na aumai e auai i sauniga, ma o le ā le lesona e tatou te aʻoaʻoina mai ai?

22 Na tali atu tagata o Ieova i le faatonuga na aumaia. Na faavaeina faapotopotoga i isi setete, e pei o Ohio ma Michigan, faapea isi vaipanoa i Amerika i Mātū ma isi atunuu. Seʻi mafaufau i le mea lenei: Pe na mafai ona sauniunia nei tagata faamaoni mo le faatasi mai o Keriso, pe ana lē aʻoaʻoina i latou e faapotopoto mo le tapuaʻiga? E mautinoa e leai. I aso nei, e manaʻomia foʻi ona tatou maumauaʻi e auai e lē aunoa i sauniga, saʻili avanoa e faatasitasi ai mo le tapuaʻiga, ma fefaalaeiauaʻi ai.

Maelega i le Talaʻiga

23. Na faapefea ona faamanino mai i le Watch Tower le tatau i le ʻaufaauuina ona talaʻia atu le upu moni?

23 Na aʻoaʻo atu e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e tatau i le ʻaufaauuina ona talaʻia le upu moni. I le 1885, na taʻua ai i le Watch Tower e faapea: “Ia manatua o sui uma o le ʻaufaauuina na faauuina e talaʻi (Isa. 61:1), ma valaauina mo le faiva.” Na aumai i le lomiga i le 1888 le timaʻiga lenei: ʻUa manino lo tatou tofiga. Pe a tatou faatalalē ma faia faamolemolega, o i tatou o auauna paiē, ma e tatou te lē agavaa e tusa ma le tulaga maualuga ua valaauina ai i tatou.’

24, 25. (a) E faapefea ona iloa e leʻi tau ina faalaeiauina e Russell ma ana aumea isi e auai i le talaʻiga? (e) Na faapefea ona faamatala e se tasi o colporteur le galuega talaʻi i aso ae e leʻi tele ni taavale?

24 E leʻi tau ina faalaeiau e Russell ma ana aumea isi ina ia auai i le talaʻiga. Peitaʻi, na amata foʻi ona latou lomia le sāvali Bible Students’ Tracts, lea na taʻua mulimuli ane o le Old Theology Quarterly. Na tufa fua e tagata faitau o le Watch Tower lenei sāvali i tagata lautele.

Ia tatou fesili ifo: ʻPo o avea le galuega talaʻi ma taulaʻiga autū o loʻu olaga?’

25 O i latou na tuutoina atu lo latou taimi i le auaunaga faataimi atoa, na taʻua o colporteur (paeonia sauatoa), ma na aofia ai Charles Capen lea na taʻua i le amataga. Na ia faapea mai: ʻNa ou faaaogāina faafanua mai le United States Government Geological Survey, ina ia mafai ai ona iloa vaega uma o le oganuu i Pennsylvania. I nisi taimi, pe a mavae se malaga i aso e tolu i nuu maotua e aoina mai ota mo lomiga eseese o le tusi Studies in the Scriptures, ona faaaogā lea o se taavale solofanua e tufa ai na lomiga. E masani ona ou moe i pō i mea e iai le ʻaufaifaatoʻaga ma lafumanu. O na aso, e leʻi tele ni taavale.’

O se tasi o paeonia sauatoa. Ia mātau le ata “Chart of the Ages” o loo tusia i le puipui o le taavale

26. (a) Aiseā na tatau ai ona auai tagata o le Atua i le galuega talaʻi, ina ia sauniunia ai i latou mo le pulega a Keriso? (e) O ā fesili e tatau ona tatou fesili ifo ai?

26 O na taumafaiga na manaʻomia ai le lototele ma le maelega. Pe na mafai ona sauniunia Kerisiano moni mo le pulega a Keriso, pe ana latou lē iloa le tāua o le talaʻiga? E mautinoa e leai. O lenā galuega o se tasi o vala mataʻina o le faatasi mai o Keriso. (Mata. 24:14) E tatau ona avea lenā galuega faasaoola ma taulaʻiga autū o olaga o tagata o le Atua. Ia tatou fesili ifo: ʻPo o avea le galuega talaʻi ma taulaʻiga autū o loʻu olaga? Po o oʻu faia ni faataulaga ina ia faia ai soʻu sao atoatoa i lenei galuega?’

Ua Faavaeina le Malo o le Atua!

27, 28. (a) O le ā na vaaia e Ioane? (e) Na faapefea ona tali atu Satani ma ana temoni ina ua faavaeina le Malo?

27 O le 1914 o se tausaga iloga. E pei ona taʻua i le amataga, e leai se tagata na vaai i mea mataʻina na tutupu i le lagi. Peitaʻi, na vaaia e Ioane se vaaiga na faamatala mai ai ni mea faafaatusa. Seʻi mafaufau i le vala lenei: Ua vaaia e Ioane “se faailoga mataʻina” i le lagi. Ua maʻitaga le “fafine” a le Atua, po o le faalapotopotoga o foafoaga agaga i le lagi, ma fanau mai ai se tamatane. Ua faailoa mai, o lenei tamaitiiti faafaatusa ua toe o se aga ona ʻpule lea i nuu uma i le tootoo uʻamea.’ Ae ina ua mavae lona fanau mai, ona ʻfaafuaseʻi lea ona aveina aʻe o ia i le Atua ma lona nofoālii.’ Ua faapea mai se alaga leotele mai i le lagi: “Ua iai nei le faaolataga, ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua, ma le pule a lona Keriso.”—Faaa. 12:1, 5, 10.

28 E mautinoa na vaaia e Ioane le faavaeina o le Malo faa-Mesia. Peitaʻi, e iai nisi e leʻi fiafia i lenā mea mataʻina. Na siitaua Satani ma ana temoni i agelu faamaoni sa i lalo o le taʻitaʻiga a Mikaele, po o Keriso. O le ā le iʻuga? “Ona lafo ifo lea o le tarako tele, o le uluaʻi gata lea, ua igoa foʻi i le Tiapolo ma Satani, o lē ua faasesēina le lalolagi atoa; ua lafo ifo o ia i le lalolagi, ua lafo ifo foʻi ana agelu faatasi ma ia.”—Faaa. 12:7, 9.

I le 1914, na amata ai ona malamalama Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i le faailoga o le faatasi mai o Keriso

29, 30. Ina ua māeʻa ona faavaeina le Malo, na faapefea ona suia le tulaga o mea (a) i le lalolagi? (e) i le lagi?

29 A o leʻi taitai oo i le 1914, na faailoa mai e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia o lenā tausaga iloga e amata ai puapuaga. Atonu e leʻi mafaufauina e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e saʻo aʻiaʻi le manatu sa latou talitonu i ai. Ae e pei ona taʻua i le vaaiga na iloa e Ioane, ua toe o se aga ona iai lea o se aafiaga tele a Satani i le fanau a tagata. Ua faapea mai le Faaaliga 12:12: “Oi talofa i le laueleele ma le sami, auā ua alu ifo iā te outou le Tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua puupuu lona taimi.” O le 1914 na gāpā ai le Taua Muamua a le Lalolagi, ma amata ai ona vaaia i le lalolagi le faataunuuina o le faailoga o le faatasi mai o Keriso i lona mana tautupu. Na amata ai i lenā tausaga “aso e gata ai” o lenei faiga o mea.—2 Timo. 3:1.

30 Na olioli le lagi auā ua tuliesea e faavavau Satani ma ana temoni. Na taʻua e Ioane: “O le mea lea ia olioli ai le lagi ma outou o loo nonofo ai!” (Faaa. 12:12) Ua māeʻa ona faamamāina le lagi ma ua avea foʻi Iesu ma Tupu. O lea, na amata loa ona fesoasoani mai le Malo i tagata o le Atua i le lalolagi. O le ā le gaoioiga na sosoo ai? E pei ona taʻua i le amataga, na muamua gaoioi Iesu “le avefeʻau o le feagaiga” e faamamā tagata o le Atua. O le ā le uiga o lenā mea?

Le Taimi o le Tofotofoga

31. O le ā na valoia e Malaki e faatatau i le vaitaimi o le faamamāina, ma na faapefea ona faataunuuina lenā valoaga? (Tagaʻi foʻi i le faaopoopoga.)

31 Na muaʻi taʻua e Malaki e lē faigofie le galuega faamamā. Ua faapea mai le Malaki 3:2: “A o ai sē e na te lavā tatali le aso o lona afio mai, o ai foʻi sē e tū atu pe a faaali mai o ia? Auā e tusa o ia ma le afi a lē e tunu auro, e pei foʻi o le fasimoli a le tagata tā ofu.” Maʻeu le moni o na upu! I le 1914, na amata ai ona fesagaʻia e tagata o le Atua tofotofoga ma taimi faigatā. Na faafalepuipuiina ma fesagaʻia e le toʻatele Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le tele o sauāga, ina ua gāpā le Taua Muamua a le Lalolagi. e

32. O ā fevesiaʻiga na aafia ai tagata o le Atua ina ua mavae le 1916?

32 Na iai foʻi fevesiaʻiga i totonu o le faalapotopotoga. Na faateʻia le toʻatele o tagata o le Atua ina ua maliu le uso o Russell i le 1916, i le 64 o ona tausaga. O lona maliu na iloa ai sa vaai maualuga tagata iā te ia, ma e pei ua tapuaʻi iā te ia ona o galuega sa ia faia. Peitaʻi, e leʻi manaʻo le uso o Russell e viiviia pe tapuaʻi atu tagata iā te ia. Sa manatu le toʻatele ua lē mafai ona toe faailoa mai le upu moni ina ua maliu o ia, ma e latou te leʻi faia ni taumafaiga e agaʻigaʻi ai i luma. O na uiga faaalia sa saosaolaumea i le aliaʻe mai o le fulitua i le upu moni, lea na fevaevaeaʻi ai le faalapotopotoga.

33. Na faapefea ona tofotofoina tagata o le Atua ona o le lē taunuu o mea sa faatalitalia?

33 O le isi tofotofoga, o le lē taunuu lea o mea sa faatalitalia. Sa taʻua i le Watch Tower, o le 1914 e faaiʻuina ai Taimi o Nuu Ese. Peitaʻi, e leʻi malamalama atoatoa uso i le mea e tupu i lenā tausaga. (Luka 21:24) Sa latou mafaufau o le 1914 e aveina aʻe ai e Keriso le vasega faauuina o le tamaʻitaʻi faaipoipo, e latou te pule faatasi i le lagi. Peitaʻi, e leʻi taunuu lenā mea. I le taufaaiʻuiʻuga o le 1917, na faasilasila mai ai i le Watch Tower e māeʻa le 40 tausaga o le seleselega i le amataga o le 1918. Peitaʻi e leʻi faamutaina ai le talaʻiga i lenā tausaga, ae na agaʻigaʻi pea i luma. Na taʻua i le mekasini atonu ua māeʻa le galuega o le seleselega, ae toe o le aoaoina o saito o loo totoe. E ui i lea, na lē fiafia nisi ma lē toe auauna ai iā Ieova.

34. (a) O le ā le tofotofoga faigatā na aliaʻe i le 1918? (e) Aiseā na manatu ai lotu ua faapea mai o Kerisiano ua “feoti” tagata o le Atua?

34 Na tulaʻi mai se tofotofoga faigatā i le 1918. Na faafalepuipui nisi o uso maufaatuatuaina e toʻafitu ma le uso o J. F. Rutherford, lea na suitulaga i le uso o Russell e taʻimua i tagata o le Atua. Na faafalepuipuiina ma le lē tonu i latou i se vaitaimi umi i le falepuipui a le malo i Atlanta i Georgia, i le Iunaite Setete. Sa foliga mai ua taofia le galuega talaʻi mo sina taimi, ma sa fiafia ai taʻitaʻi o lotu ua faapea mai o Kerisiano. Sa latou manatu a faafalepuipuiina “taʻitaʻi,” tapunia le ofisa ulu i Brooklyn, ma taofia le galuega talaʻi i Amerika ma Europa, ona foliga mai lea ua “feoti” Tagata Aʻoga o le Tusi Paia faasoesa, ma lē toe avea o se faamataʻuga iā i latou. (Faaa. 11:3, 7-10) Pagā le sesē o lenā manatu!

Taimi o le Toe Faaolaina!

35. Aiseā na faataga ai e Iesu faigatā e oo i ona tagata, ma na faapefea ona ia fesoasoani iā i latou?

35 Sa lilo i manatu o fili o le upu moni, sa faataga e Iesu faigatā e oo i ona tagata, ona sa avea Ieova “o lē e tunu ma faamamā i le siliva.” (Mala. 3:3) Na mautinoa e Ieova ma lona Alo, e mafai e auauna faamaoni ona onosaia tofotofoga faigatā, ma faamamāina ma sauniunia ai i latou e auauna i le Tupu. I le amataga o le 1919, na toe faaolaina ai e le agaga paia tagata faamaoni, ma o se mea e leʻi mafaufauina e fili o tagata o le Atua e mafai ona tupu. (Faaa. 11:11) O le taimi lenā na faataunuuina ai e Keriso se tasi o vala autū o le faailoga o aso e gata ai. Na ia tofia “le pologa faamaoni ma le faautauta,” o se vaega toʻaitiiti o tane faauuina e taʻimua i ona tagata, e ala i le tufatufaina atu o meaʻai faaleagaga i le taimi tatau.—Mata. 24:45-47.

36. Na faapefea ona iloa le toe faaolaolaina o le itu faaleagaga o tagata o le Atua?

36 Na faasaʻoloto le uso o Rutherford ma ana aumea mai le falepuipui iā Mati 26, 1919. E leʻi umi, ae faatulaga loa se tauaofiaga na faia iā Setema. Na faia foʻi fuafuaga mo le mekasini lona lua, lea na taʻua The Golden Age. O lenei mekasini sa faaaogā faatasi ma le Watch Tower, ma sa fuafua e faaaogā i le faiva i le fanua. f O le tausaga foʻi lenā na lomia ai le uluaʻi lomiga o le Bulletin, lea ua taʻua nei o le polokalame mo le sauniga o La Tatou Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano. Talu mai lava le amataga, sa avea lenā lomiga ma fesoasoani i le faiva i le fanua. O le mea moni, na ave le faamuamua i le galuega talaʻi mai i lea fale i lea fale talu mai le 1919.

37. Na faapefea ona faaalia e nisi le lē faamaoni ina ua mavae le 1919?

37 Na faaauau pea ona faamamāina e le galuega talaʻi auauna a Keriso, auā sa iai ē faamaualuluga e leʻi fia faia so latou sao i lea galuega. Na latou faaesea i latou lava, ma lē toe faifaimea faatasi ma auauna faamaoni. Ae ina ua mavae le 1919, na feita nisi ma faia tala taufaaleaga ma tusitusiga pepelo, e faatatau i auauna faamaoni a Ieova.

38. O le ā ua faamaonia i le manumalo o soo o Keriso i le lalolagi?

38 E ui i nei osofaʻiga, ae na faaauau pea ona agaʻigaʻi i luma faaleagaga auauna a Keriso. O lo latou manumalo na faamaonia ai ua pule le Malo o le Atua. E na o le faamanuia ma le lagolago a Ieova, e ala mai i lona Alo ma le Malo faa-Mesia, e mafai ai e se vaega toʻaitiiti o tagata lē lelei atoatoa, ona manumalo pea iā Satani ma lenei faiga leaga o mea.—Faitau le Isaia 54:17.

Na tauaaoina e Rutherford se lauga faagaeeloto i se tauaofiaga, i ni nai masina talu ona tatala o ia mai le falepuipui

39, 40. (a) O ā nisi o vala o lenei lomiga? (e) O le ā se aafiaga iā te oe o le suʻesuʻeina o lenei lomiga?

39 I mataupu o loo mulimuli mai, o le a iloilo ai mea na faataunuuina e le Malo o le Atua i le lalolagi, talu ona faavaeina i le lagi i le 1914. O vaega taʻitasi o lenei lomiga, o le a tilofaʻia ai mea eseese ua faatinoina e le Malo i le lalolagi. I mataupu taʻitasi, o le a iai se pusa autalu e fesoasoani iā i tatou taʻitoʻatasi e iloa ai pe e moni le Malo iā i tatou. Ae i mataupu faaiʻu, o le a iloiloina ai po o ā mea e tatou te faatalitalia o le a tutupu, pe a oo mai le Malo e faaumatia lenei lalolagi amioleaga, ae aumaia le lalolagi parataiso. E faapefea ona tatou maua aogā mai le iloiloina o lenei lomiga?

40 E manaʻo Satani e faavaivaia lou faatuatua i le Malo o le Atua. Peitaʻi, e finagalo Ieova e faamalosia lou faatuatua, ina ia e maua ai pea le malosi ma le puipuiga. (Efe. 6:16) O lea, e matou te faalaeiauina oe e suʻesuʻe māeʻaeʻa lenei lomiga. Ia fesili ifo: ʻPe e moni le Malo o le Atua iā te aʻu?’ Pe afai e te faatuatua i le Malo o le Atua, e leai se mea e mafai ona aveesea lou mautinoa e faasaoina oe i le lumanaʻi. O le a e maelega foʻi ma lagolagoina ma le faamaoni le Malo o le Atua, i le taimi o le a oo mai ai ma amata lana pulega i le lalolagi, ona vaaitino lea o i latou uma o le a faasaoina i le moni o le Malo o le Atua.

a Mo nisi faamatalaga e faatatau iā Grew, Stetson ma Storrs, tagaʻi i le Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, itulau 45-46.

b O le a faaaogāina i lenei tusi le igoa Watch Tower, e ui sa iai ni suiga i le igoa o le mekasini talu ona tatalaina i le 1879. Ae na faatoʻā faaliliuina i le gagana Samoa i le 1958 ma faasolo mai ai.

c Sa iloa e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, sa tatau ona latou vavaeese mai i faalapotopotoga faalelotu lea sa faifaimea faatasi ma le lalolagi. Peitaʻi, na latou vaai pea i ē sa auai i na lotu o ni uso Kerisiano. E ui e leʻi avea i latou ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, ae na latou talitonu i le togiola, ma faailoa mai ua tuuina atu i latou i le Atua.

d O se tasi o vala na tuuitiitia ai le malolosi o na lapataʻiga, ona e na o le lafu mamoe itiiti a Keriso, le 144,000, sa faatatau atu i ai. O le a tatou mātauina i le Mataupu e 5, a o leʻi oo i le 1935 sa iai le manatu o le “motu o tagata e toʻatele” o loo faamatalaina i le Faaaliga 7:9, 10, e aofia ai le toʻatele o loo auai i lotu ua faapea mai o Kerisiano. E faia aʻe iā i latou le vaega lona lua o le vaega faalelagi. O le taui lenā o lo latou faatasi ma Keriso i le iʻuga.

e Iā Setema i le 1920, na lomia ai i le Golden Age (ua taʻua i le taimi lenei o le Ala Mai!) se mataupu faapitoa na faamatala auʻiliʻili ai sauāga ogaoga na tutupu i Kanata, Egelani, Siamani ma le Iunaite Setete i le taimi o le taua. Peitaʻi, e leʻi tele ni sauāga faapena i tausaga a o leʻi oo i le Taua Muamua a le Lalolagi.

f O le fuafuaga autū o le Watch Tower mo le tele o tausaga, o le aʻoaʻoina lea o sui o le lafu mamoe itiiti.