Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 2

Usoma u Tumbikiwa Kilu

Usoma u Tumbikiwa Kilu

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Ndomo Suku a pongiya afendeli vaye koku tumbikiwa Kusoma

1, 2. Ulandu upi wa pongolola ekalo lioluali? Momo lie ka tu komohẽla okuti, lomue wa ci mõla lovaso aye?

 OVE HẼ wa seteka ale oku sokolola ndu okuti o kasi kotembo yimue eci kua pita ovilunga via pongolola ekalo lioluali? Omanu valua va kuatele ale ovisimĩlo viaco. Pole, sokolola ndoco: Ndaño wa kaile ale kotembo yaco, nda wa limbuka hẽ ovina via nena apongoloko voluali? Citava okuti sio. Alivulu a lekisa ovolandu a koka oku nyõliwa kuovoviali kuenda ovina viaco ka via siatele oku muiwa lomanu. Momo, ovolandu aco a sokiyiwila volohondo violosoma kuenda voloseketa violombiali. Ndaño okuti olombiali vi lingila asokiyo aco pokolika, pole, omanu valua va siata oku tala ohali omo liapongoloko aco.

2 Nye ci popiwa catiamẽla kovolandu a nena apongoloko olotembo viosi voluali? Ndaño okuti omanu valua va kongeliwa vovina viaco pole, omanu ka va ci muile. Ulandu waco watiamẽla koku tumbikiwa Kusoma wa Suku kilu, una u lomboloka uviali wa Mesiya wa likuminyiwa tunde kosimbu okuti, ndopo u ka kundula oluali lulo. (Tanga Daniele 2:34, 35, 44, 45.) Omo okuti lomue omunu wa mõla eci Usoma wa tumbikiwa, tu pondola hẽ oku sima okuti, Yehova ka situluile ulandu waco komanu? Ale wa situluila ulandu waco omanu vaye vakuekolelo? Tu ci konomuisi.

‘Omunga Yange yi Ndi Pongiyila Onjila’

3-5. (a) Helie wa kala “omunga yocisila” ya tukuiwa kelivulu lia Malakiya 3:1? (b) Nye nda ca pita tete osimbu “omunga yocisila” ka yeyile vonembele?

3 Tunde kosimbu, Yehova wa siata oku pongiya afendeli vaye, catiamẽla koku tumbikiwa Kuviali Wusoma wa Mesiya. Omo liaco, tu konomuisi ocitumasuku celivulu lia Malakiya 3:1, NW, ci popia hati: “Tala! Ndi tuma omunga yange okuti yi ndi pongiyila onjila. Kuenje, Ñala yocili u o kasi oku sandiliya iya ocipikipiki vonembele yaye. Omunga yocisila yina vu keveleli, haiyo wa sanjukili, yi kasi oku iya muẽle.”

4 Voku tẽlisiwa kuoloneke vilo, otembo yipi Yehova “Ñala yocili,” eya oku kũlĩhĩsa omanu vana va kala oku u fendelela kocitali conembele yinene yespiritu palo posi? Ocitumasuku caco, ci lombolola okuti, Yehova wa laikele oku iya kumue ‘lomunga yocisila.’ Helie omunga yaco? Soma Mesiya, Yesu Kristu! (Luka 1:68-73) Omo okuti kotembo yaco ndopo a fetika oku Viala, wa kuatele omoko yoku kũlĩhĩsa afendeli va Yehova palo Posi, oco a va yelise.​—1 Pet. 4:17.

5 Helie wa kala “omunga” yikuavo ya tukuiwa kelivulu lia Malakiya 3:1? Omunga yaco, ya laikele oku iya, osimbu Soma Mesiya ka fetikile oku viala. Eci unyamo wo 1914 ka wa pitĩlile handi, kua kala hẽ umue wa ‘pongiya onjila’ osimbu Mesiya ka vialekiwile komangu Yusoma?

6. Helie wa kala “omunga” ya tukuiwa, okuti ya pongiya afendeli va Suku va kuekolelo oco va kũlĩhe ovina via laikele oku iya?

6 Velivulu lilo, tu sangamo atambululo atiamẽla kapulilo a lingiwa ndeti okuti, a lombolola ulandu wafendeli va Yehova koloneke vilo. Ovolandu aco a lekisa okuti, kesulilo liocita 19, kua kala ocimunga comanu vamue vakuekolelo okuti, ovo lika va kala Akristão vocili pokati Kakristão vesanda. Ocimunga caco ceya oku tukuiwa okuti, Vakuakulilongisa Embimbiliya. Manji Charles T. Russell kumue la vana va talavaya laye, va kuata ocikele coku songuila Vakuakulilongisa Embimbiliya, kuenda va kala ‘ndomunga’ ya tukuiwa, va eca olonumbi kafendeli va Suku, oco va lipongiyile ovina via laikele oku iya. Tu konomuisi olonepa vikuãla vi lekisa ndomo “omunga” yaco ya ci linga.

Oku Fendela Locili

7, 8. (a) Vokuenda kuocita 19, helie wa fetika oku situlula elongiso liuhembi liokuti, omunu o kuete ocilelembia ka ci fi? (b) Manji Charles T. Russell la vana va talavaya laye va situlula ndati alongiso esanda?

7 Vakuakulilongisa Embimbiliya, va enda oku likutilila poku lilongisa, loku li tava tava pokati catiamẽla kalongiso Embimbiliya. Noke yoku kongela akonomuiso va linga, va sandeka alongiso aco ocili. Akristão vesanda va kasi vowelema wespiritu tunde kosimbu. Momo, alua pokati ka longiso avo esanda. Limue pokati kalongiso aco lieli, omunu o kuete ocilelembia ka ci fi. Pole, vokuenda kuocita 19 Vakuakulilongisa Embimbiliya, va konomuisa lutate elongiso liaco, kuenje va limbuka okuti ka li sangiwa Vondaka ya Suku. Omo liaco, Henry Grew, George Stetson, kuenda George Storrs, va soneha kuenda va lekisa utõi poku vangula catiamẽla kondaka yaco loku situlula uhembi wa Satana. a Upange wavo wa kuatisa manji C. T. Russell kuenda vana va talavaya laye.

8 Ocimunga ca Vakuakulilongisa Embimbiliya, ca limbukavo okuti, atavo esanda ka a longisa lika okuti omunu o kuete ocilelembia ka ci fi, pole, va longisavo okuti, omanu vosi vawa eci va fa va enda kilu ale Suku o kangisa otembo ka yi pui ovilelembia viomanu vãvi vondalu yifelu. Manji Russell kumue la vana va talavayela kumosi, va lekisa utõi woku situlula ovohembi aco vovipama vialua va soneha, valivulu, votuikanda kuenda volohundo va enda oku linga.

9. Utala Wondavululi wa situlula ndati elongiso liuhembi lia Suku umosi Muvatatu?

9 Handi vali, Vakuakulilongisa Embimbiliya, va sitululavo elongiso liuhembi liokuti, Suku umosi Muvatatu. Kosãi Yevambi Linene yunyamo wo 1887, Utala Wondavululi wa lombolola ndoco: “Ovisonehua vi lombolola lutate oku litepa ku kasi pokati ka Yehova la Ñala yetu Yesu.” Ocipama caco ca lekisavo okuti, “elongiso liatiamẽla ku Suku umosi Muvatatu lina li lomboloka olosuku vitatu vomunu umosi, lia vetiya omanu valua oku tava kuhembi waco. Omo okuti omanu valua va tava kalongiso aco, ci lekisa okuti atavo a kala oku pekela, osimbu unyãli a va yapuisa luhembi waco.”

10. Utala Wondavululi wa lekisa ndati okuti unyamo wo 1914, ulima umue u likasi?

10 Ndomo ca lekisiwa vosapi yatete Yutala Wondavululi kuenda Arauto da Presença de Cristo, oyo, ya pitisile kovaso oku lombolola ovitumasuku viatiamẽla koku tukuluka kua Kristu. Akristão olombuavekua va enda oku kuatisa koku soneha o revista yaco va limbuka okuti, ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Daniele ci tukula “olotembo epanduvali,” kuenda via eca ocisimĩlo ciwa poku lekisa otembo nda ocipango ca Suku catiamẽla Kusoma wa Mesiya ci tẽlisiwa. Kefetikilo liunyamo wo 1870, Akristão olombuavekua va enda oku popia okuti, olotembo epanduvali via laikele oku sulila kunyamo wo 1914. (Dan. 4:25; Luka 21:24) Ndaño okuti vamanji ka va kuatele elomboloko lia suapo liatiamẽla kunyamo waco, pole, ovo va sandeka ocili Cembimbiliya va kũlĩhile catiamẽla kolofela vikuãla okuti via eca onima yiwa.

11, 12. (a) Kulie manji Russell a eca olopandu omo liovina a enda oku longisa? (b) Upange manji Russell kumue la vamanji va talavaya laye osimbu ka va pitĩlile kunyamo wo 1914, wa kuata esilivilo lipi?

11 Manji Russell la vamanji vana va talavaya laye, ka va lipandele omo lioku limbuka kuenda oku sanga elomboloko liocili. Manji Russell wa lekisa olopandu ku vakuavo va sandiliya tete ocili. Ca velapo ceci okuti wa ecavo olopandu ku Yehova Suku, okuti ka longisa lika Afendeli vaye ovina va sukila oku kũlĩha, pole o va longisavo velivala lia sunguluka. Ocili okuti, Yehova wa sumũlũisa alikolisilo a manji Russell kumue la vamanji va talavaya laye, omo lioku tepisa alongiso ocili lalongiso esanda. Vokuenda kuotembo, veya oku kuata ekalo lia litepa leli Liakristão vesanda.

Manji Russell kumue la vana va talavaya laye, va teyuila ocili Cembimbiliya

12 Upange wa lingiwa lalume vakuekolelo, poku teyuila alongiso ocili, osimbu ka va pitĩlile kunyamo wo 1914, u komõhisa! O revista Utala Wondavululi, 1 ya Kuvala, yunyamo wo 1917 ya lombolola ndoco: “Koloneke vilo, omanu valua va yovuiwa kusumba wovina viesanda va longisiwile viatiamẽla koku kapiwa vondalu yifelu, kuenda kalongiso akuavo esanda . . . Ndeci ci pita lakimba okalunga okuti lomue o tẽla oku a tutuiya lolueyo, cimuamue haico ci kasi oku pita locili okuti, ci ka amamako oku livokiya toke ci yukisa Ongongo, okuti unyãli laumue o ka tẽla oku ci tutuiya.”

13, 14. (a) “Omunga” ya kuatisa ndati koku pongiya onjila Yusoma wa Mesiya? (b) Nye tu lilongisa catiamẽla ku vamanjetu okuti, tunde eci va kala komuenyo pa pita ale otembo yalua?

13 Konomuisa epulilo eli: Omanu va Suku nda va tẽla hẽ oku kuata elomboloko liefetikilo lioku tukuluka kua Kristu, nda ka va tẽlele oku tepisa Yesu la Isiaye Yehova? Sio. Nda ka va kuatele elomboloko liaco, nda va tavele kocisimĩlo cokuti omanu vosi va lavoka oku enda kilu. Momo, elavoko liaco lia eciwa lika kolondonge vimue via Kristu! Ale nda va tavele okuti, Suku o kangisa omanu vifelu viondalu otembo ka yi pui okuti, ka va kuete elavoko! Ocili okuti, “omunga” ya pongiyila onjila Soma, Mesiya!

14 Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu koloneke vilo? Nye tu lilongisa kulandu wa vamanjetu okuti, tunde eci va kala komuenyo pa pita ale otembo yalua? Tu sukila oku tanga loku lilongisa Ondaka ya Suku, loku kuata elomboloko liaco. (Yoa. 17:3) Osimbu omanu va tiamisila lika ovitima viavo kovokuasi oluali lulo, etu tu amamako oku tambula okulia kuespiritu, oco tu pamise ekolelo lietu!​—Tanga 1 Timoteo 4:15.

“Amanu Vange, Tundi Vimbo Liaco”

15. Elomboloko lipi Vakuakulilongisa Embimbiliya veya oku kuata vokuenda kuotembo? (Talavo etosi.)

15 Vakuakulilongisa Embimbiliya va enda oku longisa okuti, ci sukila oku tepa ukamba latavo esanda. Kunyamo wo 1879, Utala Wondavululi wa tukula atavo esanda hati, “o Bavulono.” Anga hẽ wa tiamisila ondaka yaco kolopapa? Ketavo lio Katolika ko Roma? Vokuenda kuanyamo alua, atavo o Postande a enda oku longisa okuti, ondaka o Bavulono ya tukuiwa Vembimbiliya, yi tiamisiwila ketavo lio Katolika. Pole, Vakuakulilongisa Embimbiliya vokuenda kuotembo va kuata elomboloko liokuti, atavo osi esanda a panga onepa “ko Bavulono” yo koloneke vilo. Momo lie? Momo, atavo aco osi a siata oku longisa ovina viesanda via tukuiwa vovinimbu vimue viocipama cilo. b Omo liaco, vokuenda kuotembo, alivulu etu a fetika oku lombolola ovina omanu va kasi vatavo o Bavulono va sukila oku linga.

16, 17. (a) Elivulu Liatatu losapi hati: Aurora do Milênio, kuenda Utala Wondavululi via vetiya ndati omanu oku tunda vatavo esanda? (b) Ovina vipi via tateka oku pokola kalungulo aco? (Tanga etosi pombuelo yemẽla.)

16 Kunyamo wo 1891, Elivulu Liatatu losapi hati: Aurora do Milênio, lia lekisa okuti, Suku o nyãle o Bavulono yo koloneke vilo kuenda lia lombolola ndoco: “Atavo osi Esanda a suvukiwa.” Noke lia amisako hati: “Omanu vosi ka va tava kalongiso esanda va kasi oku vetiyiwa oku tunda vatavo aco.”

17 Kosãi ya Susu yunyamo wo 1900, Utala Wondavululi, wa lungula vana okuti olonduko viavo handi vi kasi vetavo liesanda kuenda va popia hati: “Ndi sole calua ocili kuenda halonjanja viosiko ngenda kolohongele viatavo akuavo.” Ocipama caco ca pula ndoco: “Ca sunguluka hẽ oku ci linga, okuti okulu kumue vo Bavulono, okulu kukuavo kosamua? Eli olio hẽ epokolo Suku a yongola . . . kuenda liu sanjuisa, hailio li taviwa? Sio. Eye [o panga onepa ketavo liaco] wa linga ocisila letavo, eci a fetika oku panga onepa kokualio, kuenje o sukila oku pokola kovina viosi via kongela vocisila caco . . . toke eci a nõlapo oku siapo etavo liaco.” Vokuenda kuotembo esapulo liaco lieya oku kuata esilivilo lia velapo. c Omo liaco, afendeli va Yehova, va sukila oku tepa u kamba wosi va kuete letavo liesanda.

18. Momo lie ca sukilile okuti omanu va tunda vo ‘Bavulono Yinene’?

18 Nda alungulo atiamẽla koku tunda vo “Bavulono Yinene” ka a eciwile olonjanja viosi, anga hẽ Kristu Osoma ya vialekiwa, nda wa sanga ocimunga cimue colombuavekua ca li pongiya palo posi? Sio, momo Akristão vana va siapo o Bavulono, ovo lika va pondola oku fendela Yehova “lespiritu, locili.” (Yoa. 4:24) Anga hẽ tua nõlapo oku litepa latavo esanda? Tu amamiko oku pokola kelungulo li popia hati: “Amanu vange, tundi vimbo liaco”!​—Tanga Esituluilo 18:4.

Oku Liongolola Oco va Fendele

19, 20. Utala Wondavululi wa vetiya ndati afendeli va Yehova oku liongolola oco va fendele?

19 Vakuakulilongisa Embimbiliya va enda oku longisa okuti, nda citava, vamanji vosi va vetiyiwa oku liongolola oco va linge efendelo. Akristão vocili, ka va sukila lika oku tunda vetavo liesanda. Pole, va sukila oku panga onepa kefendelo liocili. Tunde eci Utala Wondavululi wa fetika oku sandekiwa, wa vetiya omanu oku liongolola oco va fendele. Kosãi Yevambi Linene yunyamo wo 1880, Manji Russell, wa soneha eci catiamẽla kovongende a linga, oco a ka linge olohundo poku lombolola ndomo olohongele vialua via vetiya omanu. Eye, wa vetiya vakuakutanga, oco va tume otuikanda tu lombolola ndomo va kasi oku kuatisiwa oku pamisa ekolelo liavo ku Suku, oco amue pokati kovolandu aco a sandekiwe Vutala Wondavululi. Locimãho cipi? “Tu yongola oku kũlĩha . . . ndomo Ñala a siata oku ku sumũlũisi, osimbu u likolisilako oku endaenda kolohongele, kumue lomanu vakuavo va kuete ekolelo.”

Manji Charles Russell locimunga catete ca Vakuakulilongisa Embimbiliya ko Kopenyage, Dinamarka kunyamo wo 1909

20 Kunyamo wo 1882, Utala Wondavululi poku lombolola catiamẽla kesilivilo liolohongele, wa vetiya vamanji oku linga olohongele oco va “li kuatisa pokati, kuenda oku pamisa ekolelo.” Ocipama caco ca lombolola ndoco: “Ndaño pokati kene pali vamue va lilongisa ale va loñoloha calua. Pole, omunu lomunu a nene Embimbiliya liaye, opapelo, olapi yaye, kuenda akuame ovina viosi viu kuatisa oku lilongisa nda o kuete ovina viaco. Nõla etosi limue o yongola oku konomuisa, loku pinga ekuatiso liespiritu sandu oco o kuate elomboloko liaco. Noke, tanga ulandu waco, loku u sokolola, kuenda sokisa ocipama cimue Cembimbiliya locipama cikuavo. Nda wa ci linga, ci ka ku kuatisa oku sanga ocili.”

21. Ongangu yipi vamanji vekongelo lio Allegheny, volupale luo Pennsylvania va eca yatiamẽla koku endaenda kolohongele kuenda oku pasuisa vamanji?

21 Ombala ya Vakuakulilongisa Embimbiliya, ya kala volupale luo Allegheny, ko Pennsylvania, ko Estados Unidos. Vamanji va kala kombala, va lekisa ongangu yiwa yoku liongolola poku pokola kelungulo li sangiwa kelivulu lia Va Heveru 10:24, 25. (Tanga.) Noke manji umue wa kuka o tukuiwa hati, Charles Capen, wa ivaluka olohongele a endaile, eci a kala omõla. Eye wa soneha ndoco: “Toke cilo, ndi ivaluka olondaka Viembimbiliya via sonehiwa vocimano Conjango Yolohongele vinene, vi popia hati: ‘Ulongisi wene umuamue okuti Kristu, kuenda vosi yene u vamanji.’ Lalimue eteke nda ivalele ocisonehua caco momo, pokati kafendeli va Yehova lomue wa velapo vakuavo.” (Mat. 23:8) Manji Capen ivalukavo esanju a enda oku kuata kolohongele, evetiyo a tambula ku vamanji kuenda alikolisilo manji Russell a lekisa, poku kuatisa omunu lomunu vekongelo.

22. Vamanji va kuekolelo va kala ndati eci va tambula evetiyo lioku endaenda kolohongele? Kuenda nye tua lilongisako?

22 Vamanji va kuekolelo va sanjukila evetiyo liaco kuenda va kuama olonumbi va tambula. Noke, kolonepa vikuavo ndeci volupale luo Ohio, luo Michigan, Konano yo Amerika, kuenda kolofeka vikuavo kua sokiyiwa akongelo. Konomuisa epulilo eli: Anga hẽ omanu vakuekolelo nda va tẽla oku li pongiyila oku tukuluka kua Kristu, nda ka va longisiwile oku pokola kelungulo Liembimbiliya lioku li kongela pamosi kefendelo? Sio! Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Tu sukila oku endaenda kolohongele, oco tu kuate epuluvi lioku fendelela kumosi Yehova kuenda oku li vetiya pokati la vamanji.

Ombili Kupange Woku Kunda

23. Utala Wondavululi wa lekisa ndati okuti olombuavekua viosi vi sukila oku kunda ocili?

23 Vakuakulilongisa Embimbiliya va enda oku longisa okuti, olombuavekua viosi vi sukila oku kala akundi vondaka yocili. Kunyamo wo 1885, Utala Wondavululi wa lombolola ndoco: “Tu sukila oku ivaluka okuti, vamanji vosi olombuavekua va kuete ocikele coku kunda.” (Isa. 61:1) Utala Wondavululi ukuavo wo 1888, wa eca elungulo li popia ndoco: “Ocikele cetu ca sunguluka kuenda ci lekisa okuti, . . . nda ka tua kapeleko upange tua tambula okuti, ka tu lieci olumue, tu kala ovisiãi, kuenda ka tu sesamẽla oku kala olombuavekua.”

24, 25. (a) Ocikele cipi Manji Russell kumue la vamanji vana va talavaya laye va kuata osimbu va kala oku vetiya vakuavo oku enda kupange woku kunda? (b) Manji umue o kolpotore wa lombolola ndati upange waye woku kunda?

24 Manji Russell kumue la vamanji va talavaya laye, ka va kuatele lika ocikele coku vetiya vakuavo oco va ende kupange woku kunda. Ovo va fetika oku sandeka otuikanda losapi hati: Bíbles Students Tracts (Otuikanda Tua Vakuakulilongisa Embimbiliya). Noke tueya oku tukuiwa hati, Old Theology Quarterly (Elivulu Liovilongua Viosimbu Lia Enda Oku Sandekiwa Onjanja Yimosi Volosãi Vitatu). Kuenje, vakuakutanga Utala Wondavululi va enda oku tambula alivulu aco, oco a eciwe ocali komanu vosi.

Tu sukila oku lipula ndoco: ‘Nda velisapo hẽ upange woku kunda komuenyo wange?’

25 Vamanji vana va litumbikile kupange wakundi votembo yosi, va enda oku tukuiwa hati, olokolpotore. Manji Charles Capen, wa tukuiwa vocipama cilo, wa kala umue pokati kavo. Noke wa ivaluka ndoco: “Nda kuama olomapa via lingiwa Locisoko ca Vakuakukonomuisa Ovawe kofeka yo Estados Unidos, oco ndi kundile vocikanjo cange ko Pennsylvania. Olomapa viaco, vi lekisa atapalo osi, kuenje, ca lelukile oku pitĩla kovitumãlo viosi poku endela posi. Olonjanja vimue, noke yoku linga ungende woloneke vitatu vofeka oco ndi ka tuale alivulu losapi hati, Estudos das Escrituras, nda enda oku fetela okavalu kamue ka koka okalosa, oco ka ndi kuatise oku ambata alivulu. Olonjanja vimue ndaenda oku lala vovapia kumue lolonalavayi. Momo, otembo yaco, ka kua kaile akãlu alua.”

Manji umue o kolpotore. Tala “Ulala Wolotembo,” wa sonehiwa konele yokalosa

26. (a) Momo lie afendeli va Yehova va sukilile oku lekisa ombili kupange woku kunda oco va lipongiyile oku vialekiwa kua Kristu? (b) Apulilo api tu sukila oku konomuisa?

26 Vamanji va sukilile oku lekisa utõi kuenda ombili oco va fetike oku linga upange woku kunda. Akristão vocili nda va tẽla hẽ oku lipongiyila oku vialekiwa kua Kristu, nda ka va longisiwile esilivilo lioku pitisa kovaso upange woku kunda? Sio! Momo, upange waco owo wa kala ondimbukiso ya velapo yoku tukuluka kua Kristu. (Mat. 24:14) Afendeli va Yehova, va pindisiwile oku linga upange woku yovola omanu okuti, owo va velisilepo komuenyo wavo. Koloneke vilo, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, komuenyo wange nda velisapo upange woku kunda? Nda siata hẽ oku likolisilako oco ndi pesile otembo yalua kupange waco?’

Usoma wa Suku u Citiwa!

27, 28. Nye upostolo Yoano a mõla vocinjonde kuenda Satana lolondele viaye va kala ndati eci Usoma wa tumbikiwa?

27 Noke liotembo yimue, wa pitĩla unyamo wo 1914. Ndomo tua ci konomuisa kefetikilo liocipama cilo, ka kuli omunu wa mõla ovina vi komõhisa via pita kilu. Pole, upostolo Yoano, wa mõla ocinjonde ci lombolola ovina viaco vupopi wocindekaise. Sokolola: Yoano wa mõla ‘ondimbukiso yimue yinene’ kilu. “Ukãi” wa Suku, o lomboloka ocisoko covangelo vaye kilu okuti, wa mina, kuenje, wa cita oñaña “yulume”. Ulandu waco u lekisa okuti, omõla waco wocindekaise, ndopo ‘o ka songuila olofeka viosi lepangati liutale.’ Noke lioku citiwa, eye “wa yeluiwa kilu ku Suku lo kocalo caye.” Kuenje, kilu kua tunda ondaka ya popia hati: ‘Cilo kueya epopelo, unene, Usoma wa Suku yetu, kuenda omoko ya Kristu yoku viala.’​—Esit. 12:1, 5, 10.

28 Ocili okuti, ocinjonde Yoano a mõla, ci tiamisiwila koku tumbikiwa Kusoma wa Mesiya. Ndaño okuti ulandu waco u komõhisa calua, pole havosiko va u sanjukila. Momo, Satana kumue lolondele viaye, va linga uyaki lovangelo vakuekolelo, va kala oku songuiwa la Mingeli, ale Kristu. Onima yi pi ye yililako? Tu tanga ulandu waco ndoco: ‘Ocinyõha caco cinene ca takumuiwa, haico onyõha yosiahũlu, yina yi tukuiwa hati Eliapu, haeye Satana, una endaenda oku kemba oluali luosi okuti, wa imbiwa kilu lieve, lovangelo vaye va imbiwa kumosi laye.’​—Esit. 12:7, 9.

Kunyamo wo 1914, Vakuakulilongisa Embimbiliya va fetika oku limbuka ondimbukiso yoku tukuluka kua Kristu

29, 30. Noke lioku tumbikiwa Kusoma wa Mesiya, ovina via pongoloka ndati (a) palo posi? (b) kilu?

29 Osimbu unyamo wo 1914 ka wa pitĩlile handi, Vakuakulilongisa Embimbiliya va popele hati, otembo yohali ya laikele oku fetika. Pole, ovo ka va kũlĩhĩle okuti olondaka viavo vi ka tẽlisiwa kunyamo waco! Ndomo ca situluiwa vocinjonde Yoano a kuata, Satana wa laikele oku nena ovitangi vialua pokati komanu ndomo Embimbiliya li lombolola ulandu waco ndoco: “Yoleli, a ilu lene wa tungimo. Puãi ove a ngongo, love a kalunga, ngongo yene! Momo Eliapu lia lokila kokuene lonyeño ya lua, omo lia limbuka okuti oloneke vialio vitito.” (Esit. 12:12) Uyaki Watete wa pita Voluali luosi wa fetika kunyamo wo 1914, kuenje, ondimbukiso yoku tukuluka kua Kristu komangu yusoma, ya limbukiwa lomanu voluali luosi. Omo liaco, “oloneke via sulako” violuali lulo, via fetika kunyamo waco.​—2 Tim. 3:1.

30 Pole, kilu kua kala esanju. Satana kumue lolondele viaye va tundisiwa. Ulandu wa Yoano u popia ndoco: “Yoleli, a ilu lene wa tungimo”! (Esit. 12:12) Omo okuti kilu kua yelisiwa kuenda Yesu wa vialekiwa komangu Yusoma, Uviali waye wa fetika oku kuatisa afendeli va Suku palo posi. Nye usoma waco wa sukilile oku linga? Ndomo tua konomuisa kefetikilo liocipama cilo, omo okuti Kristu eye “omunga,” tete wa yelisa afendeli va Suku. Eci ci lomboloka nye?

Otembo Yohali

31. Nye uprofeto Malakiya a popele catiamẽla kotembo yoku yelisiwa kuenda ocitumasuku caco ca fetika oku tẽlisiwa ndati?

31 Uprofeto Malakiya wa popele okuti, ka ci ka leluka oku yelisiwa. Eye wa soneha ndoco: ‘Helie o tẽla oku kala keteke liokuiya kuaye? Helie o tẽla oku talama eci eye a tukuluka? Momo wa lisoka londalu yukuakuyelisa, kuenda lonjapãu yonjelisi yovalatanya.’ (Mal. 3:2) Olondaka evi vieya oku tẽlisiwa! Kefetikilo liunyamo wo 1914, afendeli va Yehova palo posi, va liyaka lovitangi vialua kuenda elambalalo. Vokuenda Kuyaki Watete wa Pita Voluali, valua Vakuakulilongisa Embimbiliya va pita velambalalo, kuenda va kapiwa volokayike. d

32. Ovitangi vipi afendeli va Yehova va liyaka lavio noke liunyamo wo 1916?

32 Kueya oku pitavo ovitangi vialua vocisoko. Manji Russell wa fa kunyamo wo 1916, eci a kuata lika 64 kanyamo, kuenje, ocitangi caco ca sumuisile afendeli valua va Yehova. Olofa viaye via situlula okuti vamue va kala oku velisapo calua, ulume umue wa lekisa ongangu yiwa. Ndaño okuti Manji Russell ka yonguile esumbilo liaco, pole, kua kala vamue va lekisile ocituwa coku u fendela. Valua pokati kavo va simĩle ndoco, omo okuti manji Russell wa fa, lomue o pondola vali oku situlula ovina viocili. Kuenje, vamue ka va kuatele vali onjongole yoku amamako oku linga upange. Ocituwa caco, ca nena unanguluke wa tepa vamanji vocisoko ca Yehova.

33. Nye ca pita lafendeli vamue va Yehova, omo lielavoko ka lia tẽlisiwile?

33 Elavoko ka lia tẽlisiwile, lia nena ovitangi vikuavo. Ndaño okuti Utala Wondavululi wa lekisile okuti Otembo ya Vakualofeka ya laikele oku sulila kunyamo wo 1914, pole, vamanji ka va kuatele elomboloko liovina via laikele oku pita kunyamo waco. (Luka 21:24) Ovo va simĩle okuti kunyamo wo 1914, Kristu wa laikele oku ambata kilu ndombua yaye okuti, ocimunga Cakristão olombuavekua, oco va viale laye kilu. Pole, elavoko liaco ka lia tẽlisiwile. Kunyamo wo 1917 Utala Wondavululi wa lombola okuti, upange woku ungula wa kala oku lingiwa vokuenda 40 kanyamo, wa laikele oku sulila kotembo yonjovo kunyamo wo 1918. Pole, upange woku kunda ka wa sulile. Momo, weya oku amamako. Kunyamo wa kuamamo, Utala waco Wondavululi wa lekisa okuti, oku ungula kua sulila, pole, kuli handi otembo yoku pupulula. Omo liaco, valua va liwekapo oku vumba Yehova, omo liesumuo.

34. Ocitangi cipi ca pita kunyamo wo 1918 kuenda momo lie Etavo Liesanda lia simĩla okuti, afendeli va Suku “va fa”?

34 Kunyamo wo 1918, kua molẽha ocitangi cikuavo. Manji J. F. Rutherford, una wa piñalele manji C. T. Russell oco a songuile afendeli va Yehova, wa kapiwa vokayike kumue la vamanji vakuavo epanduvali va kala oku talavaya laye. Ndaño ka va lueyele ocihandeleko cimue, pole, va kapiwa vokayike kamue ka kala ko Atlanta, volupale luo Georgia, ko Estados Unidos. Vokuenda kuotembo yimue, upange wafendeli va Suku wa kala ndu okuti wa imũha. Valua pokati kasongui Vetavo Liesanda va sanjukile omo liocitangi caco. Ovo va popia vati: Cilo omo “asongui” vaco va kapiwa vokayike, Ombala yavo ko Brooklyn ya yikiwa kuenda upange woku kunda u kasi oku tatekiwa vo Amerika, lo ko Europa, Vakuakulilongisa Embimbiliya, “va fa” kuenda ka va tẽla vali oku linga cimue. (Esit. 11:3, 7-10) Ocili okuti ocisimĩlo caco, ca kala cesanda!

Otembo Yoku Pinduiwa

35. Momo lie Yesu a ecelela okuti olondonge viaye vi talisiwa ohali, kuenda nye a linga oco a va kuatise?

35 Ovanyãli vana va suvukile ocili, ka va kũlĩhĩle esunga lieci Yesu a ecelela olondonge oku tala ohali, momo Yehova wa kala oku linga upange ‘woku yelisa opalata.’ (Mal. 3:3) Yehova kumue Lomõlaye, va kũlĩhĩle okuti, noke lialambalalo aco a sokisiwa londalu, afendeli vakuekolelo, va pondola oku kala vekalo limue li taviwa, oco va likapeleko oku vumba Soma okuti, kosimbu ci sule. Oku upisa kunyamo wo 1919, kua limbukiwa okuti, espiritu lia Suku lia linga ocina cimue ci komõhisa ovanyãli vafendeli va Yehova va simĩle okuti, ka ci tẽliwa. Momo, vakuekolelo va yovuiwa! (Esit. 11:11) Kotembo yaco, Kristu wa tẽlisa ondimbukiso yimue yi kuete esilivilo yi lekisa okuti, tu kasi koloneke via sulako. Eye, wa nõla “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” ocimunga calume vamue olombuavekua, oco va songuile afendeli va Yehova, loku eca okulia kuespiritu votembo ya sokiyiwa.​—Mat. 24:45-47.

36. Nye ca lekisa okuti afendeli va Suku va kala oku tumbuluiwa konepa yespiritu?

36 Manji Rutherford kumue la vamanji va talavaya laye, va tunda vokayike keteke 26, kosãi Yelombo, kunyamo wo 1919. Kuenje, kua sokiyiwa ohongele yofeka ya lingiwa kosãi Yenyenye Linene. Noke, kua lingiwavo esokiyo lioku sandeka o revista yavali yi tukuiwa hati: A Idade de Ouro, oco yeciwe kumosi Lutala Wondavululi kupange woku kunda. Kunyamo waco, kua sandekiwa okokanda losapi hati, Buletim okuti cilo ka tukuiwa hati: Ovipama Viohongele. Tunde kotembo yaco, owo, wa siata oku vetiya oku lekisa ombili kupange woku kunda. e Omo liaco, oku upisa kunyamo wo 1919, akundi vusoma va vetiyiwa oku kundila konjo lanjo.

37. Noke liunyamo wo 1919, afendeli vamue va Yehova va lekisa ndati ekambo liekolelo?

37 Upange woku kunda wa amamako oku yelisa olondonge via Kristu. Pole, vakuepela, la vakuakulipanda ka va yonguile oku linga upange waco. Omo liaco, vana ka va yonguile oku kuatisa kupange waco, va litepa lomanu vakuekolelo. Noke liunyamo wo 1919, vana va siapo efendelo liocili, va fetika oku linga alundi lolombonde kuenje, va li kongela kovanyãli va kala oku lambalala afendeli va Yehova.

38. Oku amamako kuenda oku yula kuolondonge via Kristu palo posi, ku tu kuatisa ndati?

38 Ndaño okuti olondonge via Kristu palo posi via pita valambalalo alua, pole, via amamako oku li vokiya loku pamisa ekolelo liavo. Oku upisa kotembo yaco, onima va kuata ya eca uvangi wokuti, Usoma wa Suku u kasi oku viala! Koloneke vilo, afendeli vocili va siata oku yula ndaño lelambalalo lioluali lulo lua vialiwa la Satana omo lioku kuatisiwa la Suku kuenda Usoma wa Mesiya!​—Tanga Isaya 54:17.

Manji Rutherford o kasi oku linga ohundo kohongele yofeka, noke liolosãi vimue, eci a tunda vokayike

39, 40. (a) Ovina vipi vi sangiwa velivulu lilo? (b) Ekuatiso lipi o pondola oku tambula poku lilongisa elivulu lilo?

39 Vovipama vi kuãimo, tu ka konomuisa ovina Usoma wa Suku wa linga palo posi, vokuenda kuocita canyamo tunde eci wa tumbikiwa. Onepa lonepa yelivulu lilo, yi lombolola ovina via litepa Usoma wa Suku u kasi oku linga palo posi. Ocipama locipama, ci kuete okakasia koku pitulula, ka kuatisa omunu lomunu oku limbuka okuti, Usoma wa Suku wocili kokuetu. Kesulilo liovipama viaco, tu ka konomuisa ovina tu lavoka eci Usoma wa Suku u keya kovaso yoloneke oco u nyõle oluali lulo lua vĩha okuti, lu linga luokaliye. O kuatisiwa ndati poku lilongisa elivulu lilo?

40 Satana o yongola oku nyõla ekolelo liove Kusoma wa Suku. Pole, Yehova o yongola oku pamisa ekolelo liove, oco liu ku teyuile kuenda oku amamako oku pama. (Va Efe. 6:16) Omo liaco, tu ku vetiya oco o lilongise elivulu liaco. Poku ci linga lipula ndoco: ‘Anga hẽ Usoma wa Suku wocili muẽle kokuange?’ Nda cilo o tava okuti wocili muẽle kokuove, o njongole yove yoku kala vu Soma waco yi livokiya, kuenje o lekisa ombili lekolelo poku eca ekuatiso, keteke lina omanu vosi va ka limbuka okuti, Usoma wa Suku wocili kuenda u kasi oku viala!

a Oco o kuate elomboloko liovina vikuavo viatiamẽla ku manji Grew, la Stetson, kuenda Storrs, tanga velivulu Testemunhas de Jeová​—Proclamadores do Reino de Deus, kemẽla 45-46.

b Ndaño Vakuakulilongisa Embimbiliya va limbukile okuti va sukilile oku litepa lovisoko viatavo via kuatele ukamba loluali, vokuenda kuanyamo va amamako oku va tenda nda vamanji, ndaño ka va lilongisa Embimbiliya pole, va tava kocisembi, kuenda va litendele okuti va litumbika ku Suku.

c Alungulo a eciwile tete, a tiamisiwila kueci ci soka 144.000 Kakristão va panga onepa kokacunda katito ka Kristu. Kocipama 5 celivulu lilo, tu ka lilongisa okuti, osimbu unyamo wo 1935 ka wa pitĩlile handi, omanu va enda oku sima okuti, ‘vowiñi wakahandangala’ wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo 7:9, 10, mua kongelavo omanu valua vatiamẽla Katavo Esanda. Momo, va panga onepa kocimunga cavali comanu va lavoka oku tambula onima yoku enda kilu, oco va ka kale la Kristu.

d Kosãi Yenyenye Linene, yunyamo wo 1920, o revista A Idade de Ouro, (okuti cilo o Despertai!,) ya sandekele etendelo limue li likasi lia lombolola ndomo vamanji va laikele oku lambalaliwa kolofeka vimue ndeci: Ko Kanada, ko Inglaterra, ko Alemanya, kuenda ko Estados Unidos. Elambalalo liaco, lia piãlele calua okuti, lina lia pita osimbu handi uyaki watete woluali luosi ka weyile li sule.

e Vokuenda kuanyamo alua, Utala Wondavululi wa sandekiwilile lika vamanji va panga onepa kokacunda katito, locimaho coku va pamisa.