Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

JAPTA 3

Jehova i Talemaot Stamba Tingting Blong Hem

Jehova i Talemaot Stamba Tingting Blong Hem

?JAPTA YA I TOKBAOT WANEM?

Sloslo Jehova i talemaot stamba tingting blong hem long ol man we oli obei long hem

1, 2. ?Jehova i talemaot stamba tingting blong hem long wanem fasin?

 TAEM ol papa mo mama oli tokbaot sam bisnes blong famle, oli lukaot gud se oli no givim tumas save long ol pikinini. Oli talem nomo ol samting we ol pikinini oli naf blong kasem.

2 Jehova i mekem i sem mak. Hem i talemaot sloslo, stamba tingting blong hem we bambae i kamtru long wol ya. Be hem i talemaot long stret taem nomo. Yu traem tingbaot olsem wanem Jehova i talemaot ol stret save blong Kingdom.

?From Wanem i Nidim Kingdom?

3, 4. ?Olsem wanem? ?Jehova i makemaot fastaem evri samting we bambae i hapen long wol mo long laef blong ol man? Yu eksplenem.

3 Fastaem olgeta, Jehova i no gat tingting blong putumap wan Kingdom we Mesaea i King blong hem. ?From wanem? From we, Jehova i no makemaot fastaem evri samting we bambae oli hapen long wol mo long laef blong ol man. Mo tu, taem God i mekem man, hem i letem man i fri blong jusum rod blong hem. Hem i talemaot stamba tingting blong hem long Adam mo Iv, se: “I gud yutufala i gat plante pikinini blong yutufala, blong olgeta we bambae oli kamaot biaen long yutufala, bambae oli save go stap long olgeta ples long wol. Nao bambae yufala i save mekem evri samting long wol ya oli stap aninit long han blong yufala.” (Jen. 1:28) Mo tu, Jehova i talem se tufala i mas respektem loa blong hem. (Jen. 2:16, 17) Adam mo Iv tufala i save jusum gudfala rod ya. Sipos tufala mo ol pikinini blong tufala oli obei, wol ya bambae i fulap long ol man we oli stret gud, mo we oli wosipim Jehova. Bambae i no nidim Kingdom blong mekem stamba tingting blong God i kamtru.

4 Setan wetem Adam mo Iv, trifala i no obei long Jehova. Be Jehova i no lego stamba tingting blong hem se wol bambae i fulap long ol man mo woman we oli stret gud. Hem i folem wan narafala rod nomo. Stamba tingting blong Jehova i no olsem wan trak. Trak i save ron long rod nomo. Mo i gat plante samting we oli save blokem trak blong i no moa gohed long rod blong hem. Be stamba tingting blong Jehova i no olsem. Taem Jehova i talemaot stamba tingting blong hem, i no gat wan paoa long heven mo wol we i naf blong blokem. (Ridim Aesea 55:11.) Sipos wan samting i blokem rod blong Jehova, hem i save yusum wan narafala rod. a (Eks. 3:14, 15) Long stret taem, Jehova i talemaot long ol man blong hem, niufala rod we hem i yusum blong mekem tingting blong hem i kamtru.

5. Taem trifala i mekem stronghed long Iden, ?Jehova i mekem wanem?

5 Taem Setan wetem Adam mo Iv trifala i mekem stronghed, i luk olsem se fiuja blong ol man bambae i nogud. Long taem ya nao, Jehova i mekem plan blong putumap wan Kingdom. (Mat. 25:34) Kingdom ya bambae i mekem ol man oli kam stret gud bakegen. Mo bambae i karemaot ol trabol we ol man oli kasem aninit long rul blong Setan. Ale, long garen blong Iden, Jehova i stat blong givim save blong eksplenem Kingdom ya. (Jen. 3:14-19) Be hem i no talemaot evri samting wantaem.

Jehova i Stat Blong Talemaot Stret Save Long Kingdom

6. ?Jehova i mekem wanem promes? ?Be hem i no talemaot wanem?

6 Long fas profet tok blong Baebol, Jehova i promes se ‘wan pikinini’ bambae i smasem hed blong snek. (Ridim Jenesis 3:15.) Be hem i no talemaot long taem ya se hu nao pikinini ya, mo hu nao ol pikinini blong snek. Tu taosen yia afta, hem i jes givim moa save. b

7. ?From wanem Jehova i jusum Ebraham? ?Yumi lanem wanem?

7 Jehova i talem se pikinini ya bambae i kamaot long laen blong Ebraham. Jehova i jusum Ebraham from we hem i ‘obei long tok blong hem.’ (Jen. 22:18) Vas ya i tijim yumi long wan bigfala samting: Jehova i stap talemaot stamba tingting blong hem long olgeta nomo we oli obei long hem.—Ridim Ol Sam 25:14.

8, 9. ?Jehova i givim wanem save long Ebraham mo Jekob?

8 Jehova i yusum wan enjel blong givim moa save long fren blong hem Ebraham. Hem i talem se pikinini ya bambae i wan man we i laef long wol ya. Hemia fas taem we hem i talemaot samting ya. (Jen. 22:15-17; Jem. 2:23) ?Pikinini ya bambae i smasem hed blong snek ya olsem wanem? ?Mo hu ya snek ya? Long wan narafala taem, Jehova i givim save ya.

9 Jehova i talem se pikinini ya bambae i kamaot biaen long smol bubu blong Ebraham, nem blong hem Jekob. Jekob i bilif strong long God. (Jen. 28:13-22) Jekob i talemaot tok blong Jehova, se pikinini ya bambae i kamaot long laen blong boe blong hem Juda. Hem i talem tu se pikinini ya bambae i holem ‘wokingstik blong king.’ Hemia i min se, bambae hem i kasem paoa blong rul olsem king, mo “olgeta man bambae oli obei long hem.” (Jen. 49:1, 10) Ale, Jehova i soemaot se pikinini ya bambae i kam king.

10, 11. ?From wanem Jehova i talemaot stamba tingting blong hem long Deved mo Daniel?

10 Samwe long 650 yia afta long taem blong Juda, Jehova i givim moa save long wan man we i kamaot long laen blong Juda, hemia King Deved. Jehova i talem se ‘fasin blong Deved i stret long tingting blong hem.’ (1 Saml. 13:14; 17:12; Wok 13:22) Deved i obei long God. Taswe Jehova i mekem wan kontrak wetem hem. Hem i promes long Deved, se wan pikinini we i kamaot biaen long hem bambae i rul gogo i no save finis.—2 Saml. 7:8, 12-16.

11 Samwe long 500 yia biaen, profet Daniel i talemaot tok blong Jehova. Hem i talem wanem yia stret we Mesaea bambae i kam. (Dan. 9:25) Jehova i ‘lavem Daniel tumas.’ ?From wanem? From we Daniel i ona gud long Jehova mo i obei long hem oltaem.—Dan. 6:16; 9:22, 23.

12. ?Jehova i talem se Daniel i mas mekem wanem? ?From wanem?

12 Jehova i mekem se ol profet olsem Daniel oli raetemdaon plante save, blong tokbaot pikinini ya we hem i promes blong sanem, hemia Mesaea. Be i no stret taem yet, blong ol man blong Jehova oli kasem ful mining blong ol profet tok ya. Yu traem tingbaot wan vison we Jehova i givim long Daniel. Hem i luk taem ya we Kingdom i stanap. Be Jehova i talem se hem i mas lokem buk ya we hem i raetemdaon vison long hem. ?From wanem? From we i no stret taem yet blong Jehova i talemaot mining blong vison ya. Long stret taem, tru save bambae i kam fulap.—Dan. 12:4.

Jehova i givim save blong Kingdom long ol man blong hem, olsem Daniel

Jisas i Mekem Stamba Tingting Blong God i Klia Moa

13. (1) ?Hu ya pikinini we Jenesis 3:15 i tokbaot? (2) ?Hu ya snek long profet tok ya? ?Jisas i soemaot samting ya olsem wanem?

13 Jehova i talem se Jisas nao i smol bubu blong Deved we bambae i kam King. Long rod ya, hem i mekem i klia se Jisas i pikinini ya we profet tok blong Jenesis i tokbaot. (Luk 1:30-33; 3:21, 22) Taem Jisas i stat blong prij, i olsem we hem i mekem laet i saenaot. Hem i mekem stamba tingting blong God i kam klia moa. (Mat. 4:13-17) Hem i talem se Setan i “man blong kilim man” mo ‘man we i stamba blong ol giaman toktok.’ Long rod ya, hem i soemaot se Setan nao hem i snek ya we Jenesis 3:14, 15 i tokbaot. (Jon 8:44) Long vison blong Revelesen we Jisas i soemaot long Jon, hem i talem se “snek ya blong bifo” hemia “‘Setan’ no ‘Man we i agensem man.’” c (Ridim Revelesen 1:1; 12:9.) Long sem vison ya, pikinini ya long profet tok blong Jenesis, hemia Jisas, i talem samting we hem bambae i mekem blong smasem hed blong Setan.—Rev. 20:7-10.

14-16. ?Olsem wanem? ?Ol disaepol oli kasem save gud long olgeta tijing blong Jisas? Yu eksplenem.

14 Olsem Japta 1 i talem, Jisas i tokbaot Kingdom oltaem. Be hem i no talem evri samting long ol disaepol blong hem. Mo biaen, taem hem i givim moa save long ol man blong hem, oli no kasem ful mining blong ol save ya. Maet plante handred yia biaen nomo, oli jes kasem save. Yu traem tingbaot ol eksampol ya.

15 Long yia 33, Jisas i talem se olgeta we bambae oli rul wetem hem long Kingdom blong God, oli kamaot long wol ya. Taem oli ded, bambae oli laef bakegen long heven. Be ol disaepol blong hem oli no kasem save. (Dan. 7:18; Jon 14:2-5) Long sem yia ya, Jisas i talem sam parabol we oli soemaot se Kingdom bambae i no stanap stret long taem we hem i go antap long heven, be plante yia biaen nomo. (Mat. 25:14, 19; Luk 19:11, 12) Ol disaepol oli no kasem save long impoten poen ya. Taswe, afta we Jisas i laef bakegen, oli askem long hem se: “?I stret taem nao blong yu mekem we ol laen blong Isrel oli gat king blong olgeta bakegen, no i no taem blong hem yet?” Be Jisas i no givim save long olgeta long taem ya. (Wok 1:6, 7) Mo tu, Jisas i tijim se i gat “ol narafala sipsip” we oli defren long “smol kampani,” hemia olgeta we bambae oli rul wetem hem. (Jon 10:16; Luk 12:32, NW) Be ol man blong hem oli no kasem save. Afta we Kingdom i stanap long yia 1914, ol man blong Kraes oli jes kasem save gud long tufala grup ya.

16 Taem Jisas i stap wetem ol disaepol blong hem, hem i gat janis blong tokbaot plante moa save long olgeta. Be hem i no tokbaot, from we hem i save se oli no naf blong kasem. (Jon 16:12) I tru se, long taem blong ol fas Kristin, i gat plante save i kamaot blong eksplenem Kingdom. Be i no stret taem yet blong save i kam fulap.

“Klosap En Blong Wol Ya,” Tru Save i Kam Fulap

17. ?Yumi mas mekem wanem blong kasem stret save long Kingdom? ?Be yumi nidim wanem yet?

17 Jehova i promes long Daniel se “klosap en blong wol ya,” plante man bambae oli “resis olbaot” blong faenem tru save. Nao tru save long stamba tingting blong God bambae i kam fulap. (Dan. 12:4) Olgeta we oli wantem save ya, oli mas wok from. Wan buk i talem se Hibru tok we i minim “resis olbaot,” i blong tokbaot wan man we i ridim gud wan buk mo i tingting dip long hem. Ale yumi mas stadi long Baebol. Be nomata se yumi stadi gud, yumi no naf yet blong kasem stret save long Kingdom. Jehova i mas givhan long yumi.—Ridim Matiu 13:11.

18. Ol man blong Jehova bifo, ?oli soemaot olsem wanem se oli gat bilif mo tingting daon?

18 Long ol yia bifo long 1914, Jehova i givim plante stret save blong eksplenem Kingdom. Mo hem i gohed blong mekem olsem long taem blong yumi we i klosap en blong wol ya. Japta 4 mo 5 bambae i soemaot se long handred yia we i pas, ol man blong God oli mas jenisim sam rong tingting we oli gat. ?Hemia i min se Jehova i no stap givhan long olgeta? !Si! !Hem i givhan long olgeta from we oli gat tu gudfala fasin ya, bilif mo tingting daon! (Hib. 11:6; Jem. 4:6) Oli bilif strong se ol promes blong Baebol bambae oli kamtru. Mo oli gat tingting daon, from we taem oli luksave se oli gat rong tingting long sam long ol promes ya, oli talemaot, oli no haedem. Ol tok we i stap long Wajtaoa blong namba 1 Maj 1925, i soemaot samting ya, i se: “Masta i save mining blong ol Tok blong hem. Mo long stret taem, hem nao bambae i talemaot mining ya long ol man blong hem.”

‘Long stret taem, Masta bambae i talemaot mining blong Tok blong hem long ol man blong hem’

19. ?Jehova i givhan long ol man blong hem blong oli kasem save long wanem samting? ?From wanem?

19 Taem Kingdom i stanap long yia 1914, ol man blong God oli gat smol save nomo long mining blong ol profet tok blong Kingdom. (1 Kor. 13:9, 10, 12) Samtaem oli hareap tumas blong talem mining blong ol profet tok ya, nao tingting blong olgeta i rong. Hemia from we oli wantem tumas blong luk ol promes blong God oli kamtru. Yumi luk se tok blong Wajtaoa long 1925 i tru tumas, se: “Tingting we yumi mas gat hemia: Yumi naf blong kasem save nomo long ol profet tok we oli stap kamtru, mo we oli kamtru finis.” Naoia we yumi stap klosap tumas long en blong wol ya, plante profet tok blong Kingdom oli kamtru finis, mo sam oli stap kamtru naoia. Jehova i givhan finis long ol man blong hem, blong oli kasem save long stamba tingting blong hem. Hemia from we oli gat tingting daon mo oli rere blong stretem tingting blong olgeta taem oli rong. !Yes, tru save i kam fulap!

Ol Jenis Oli Traem Ol Man Blong God

20, 21. Ol Kristin bifo, ?oli mekem wanem taem sam jenis i kamaot?

20 Taem Jehova i mekem trutok i kam klia moa, samting ya i save traem yumi. ?Olsem wanem? ?Yumi glad long ol jenis ya? ?Yumi gat bilif mo tingting daon? Sam jenis oli traem ol Kristin we oli laef samwe long yia 50. Yu traem tingbaot sipos yu yu laef long taem ya. Yu wan man Isrel mo yu wan Kristin. Yu respektem bigwan Loa we God i givim long Moses. Yu yu praod blong stap long laen ya we God i jusumaot. Be naoia yu kasem sam leta we tabu spirit i pulum aposol Pol blong raetem. Ol leta ya oli talem se ol Kristin oli no moa stap aninit long Loa. Oli talem tu se Jehova i sakemaot ol prapa man Isrel, mo i stap tekemaot sam man blong olgeta kantri blong oli kam Isrel blong God. (Rom 10:12; 11:17-24; Gal. 6:15, 16; Kol. 2:13, 14) Taem yu harem ol jenis ya, ?bambae yu gat wanem tingting?

21 Ol Kristin we oli gat tingting daon, oli glad long ol save we Pol i raetem, mo Jehova i blesem olgeta. (Wok 13:48) Be samfala oli no glad, mo oli no wantem jenisim tingting blong olgeta. (Gal. 5:7-12) Olgeta we oli no jenisim tingting blong olgeta, oli mestem janis blong kam ol man we bambae oli rul wetem Kraes.—2 Pita 2:1.

22. ?Wanem tingting blong yu taem i gat jenis long sam save we yumi gat fastaem?

22 Sam save we Jehova i stap givim long yumi long ol yia we i pas, i mekem se yumi mas jenisim sam tingting we yumi gat fastaem long Kingdom. Naoia yumi kasem save wetaem Kraes bambae i seraotem ol sipsip long ol nani, hemia i min se, bambae hem i seraotem olgeta we oli stap aninit long Kingdom ya, long olgeta we oli no wantem Kingdom ya. Yumi kasem save tu, wetaem grup we i go long heven i kasem fulnamba blong hem. Yumi kasem mining blong ol parabol blong Kingdom we Jisas i talem. Mo yumi kasem save wetaem ol las memba blong 144,000 bambae oli go long heven. d Taem ol jenis ya oli kamaot, ?wanem tingting blong yu? ?Bilif blong yu i kam strong moa? Long tingting blong yu, ?ol jenis ya oli soemaot se Jehova i stap gohed blong tijim ol man blong hem we oli gat tingting daon? Ol save long ol narafala japta blong buk ya bambae i givhan long yu. Bambae i mekem bilif blong yu i strong moa se Jehova i stap talemaot stamba tingting blong hem sloslo, long ol man we oli obei long hem.

a Nem blong God i kamaot long wan Hibru tok we i min se, “kam olsem.” Nem ya Jehova i soemaot se hem i mekem ol promes blong hem oli kamtru. Yu luk pej 43, “Mining Blong Nem Blong God.”

b Maet yu ting se 2,000 yia i longtaem tumas. Be yu mas tingbaot se ol man long taem bifo, laef blong olgeta i longfala. Adam i laef yet taem Lamek, papa blong Noa, i bon. Lamek i laef yet taem Sem, pikinini blong Noa, i bon. Sem i laef yet taem Ebraham i bon.—Jen. 5:5, 31; 9:29; 11:10, 11; 25:7.

c Nem ya “Setan” i stap 18 taem nomo long fas haf blong Baebol, Jenesis kasem Malakae. Be hem i stap 30 taem long seken haf, Matiu kasem Revelesen. I stret nomo we fas haf i no tokbaot Setan plante. Hem i tokbaot moa se hu nao Mesaea. Taem Mesaea i kamtru, hem i jes soemaot klia se Setan hem i hu. Seken haf blong Baebol i tokbaot samting ya.

d Blong kasem save moa long ol jenis ya, yu luk ol Wajtaoa ya: 15 Oktoba 1995, pej 23-28; 1 Jenuware 2008, pej 21-24; 1 Julae 2008, pej 27-31; 15 Julae 2013, pej 9-14.