Twende kovidio oini

Twende komurya

EKONDWA 3

Jehova ma vandurura ondando ye

Jehova ma vandurura ondando ye

ONDANDO YEKONDWA NDI

Jehova u yenda ama vandurura ondando ye kouṱiṱiṱiṱi, posi yokutja u i vandurura ku imba mbe nonḓuviro ku ye uriri

1, 2. Jehova wa vandurura vi ondando ye kovandu?

 OVANENE mbe ripurira kovanatje vawo ve ve raera ohunga noviṋa mbi mavi tjama neṱunḓu rawo. Posi yokutja, rutenga ve konḓonona kutja ovikeṋa mbi mave sokuraera ovanatje vawo. Owo ve hungirira koviṋa porwavyo mbi mave munu kutja ovanatje mave yenene okuvizuva.

2 Momuano otjingewo, Jehova u yenda ama vandurura ondando ye kovandu. Eye wa tjita nao moruveze ndwa muna kutja ondwa ri orusemba. Tara komuano Jehova mbwa vandurura ouatjiri ohunga nOuhona we moure woruveze ndwa kapita.

Ongwaye tji tu hepa Ouhona mbwi?

3, 4. Hapo Jehova wa tya rukuru kutja omakuruhungi wovandu maye sana pi? Kahurura.

3 Okuza kombutiro, Ouhona waMukuru kawa ri norupa mondando yaJehova. Omena ratjike? Mena rokutja Jehova kena pa tya rukuru kutja ekuruhungi rovandu mari sana pi; nu eye nandarire wa mema ovandu nousemba wokuritoororera oveni mbi mave vanga okutjita. Kunao, eye wa raera Adam na Eva ohunga nondando ye kovandu, indu tja tja: “Kwatasaneye, takavareye nu mu urise ehi, noro ngari kare kehi yeṋu.” (Gen. 1:28) Jehova wina aa undjire ko kutja ve ṱakame momirari vye ohunga nokutjiwa ouwa nouvi. (Gen. 2:16, 17) Adam na Eva atja ve toorora okurira ovaṱakame ku Mukuru. Andakuzu owo nozonḓekurona zawo va tjita nao, katja tu hepa Ouhona mbu mau honaparerwa i Kristus okuyenenisa ondando yaMukuru. Nu ehi nai atja ri ura novandu ohomonena, avehe mbe karera Jehova.

4 Omapirukiro waSatan, Adam na Eva kaye tjitire kutja Jehova ma ise ondando ye yokuurisa ehi arihe novandu ohomonena. Moruveze rwanao, Jehova wa rundurura omuano wokuyenenisa ondando ye ndji. Ondando ye kai ri otja omahina ndji mai sokutupuka korutenda rworive uriri kutja i yenene okukavaza ku mai i, nu kai ri tjimuna omahina ndji yenena okuisakewa korutenda mena rovandu mba rundurura omuhunga ku mai sokuyenda. Jehova tja tye okuyenenisa ondando ye, kape notjiṋa tji matji yenene okumutjaera. (Lesa Jesaja 55:11.) Tji pe notjiṋa tjorive tji matji kuramene ondando ye momurungu, eye u ungurisa omuano warwe. a (Eks. 3:14, 15) Tji ma munu ounahepero wokutjita nao, eye u raera ovakarere ve ovaṱakame ohunga nomuano omupe mbu ma ungurisa okuyenenisa ondando ye.

5. Omikambo viṋe Jehova mbya toora komapirukiro motjikunino tjaEden?

5 Otjomuano wokutoorera ko omikambo komapirukiro motjikunino tjaEden, Jehova wa tya okuzikamisa Ouhona. (Mat. 25:34) Moruveze tjaaku munika aayo kape nomaundjiro kaaṋi kovandu, Jehova otja tjiukisa omuano mbu ma kotora ovandu ku ye nokuṱuna omaumba Satan nga eta mena rokuvanga ouvara. (Gen. 3:14-19) Posi yokutja eye katjiukisire oviṋa avihe ohunga nOuhona we oruveze ndwo.

Jehova wa uta okuvandurura ouatjiri ohunga nOuhona

6. Jehova wa kwizika tjike, nu otjikeṋa tje ha tjivisire?

6 Momakwizikiro omatenga nga tjita, Jehova wa kwizika kutja ‘orukwato’ rworive maru nyainya otjiuru tjonyoka. (Lesa Genesis 3:15.) Posi yokutja, Jehova katjivisire oruveze ndwo kutja orukwato ndwi norukwato rwonyoka matu kuramene po uṋe. Oure wozombura 2 000, Jehova ke novingi mbya vandurura ohunga norukwato ndwo. b

7. Ongwaye Abraham tja toororwa, nu otjikeṋa otjinanḓengu tji matu rihongere kotjiṋa hi?

7 Korusenina, Jehova wa toorora Abraham kutja a rire mu mwa zu orukwato ndwo. Abraham wa toororwa mena rokutja wa “kara nonḓuviro komaraerero” waJehova. (Gen. 22:18) Matu rihongo otjiṋa otjinanḓengu tjinene okuza kepu ndi. Jehova u vandurura ondando ye ku imba mbe nonḓuviro ku ye uriri.—Lesa Epsalme 25:14.

8, 9. Jehova wa tjivisa ouatjiri uṋe ohunga norukwato ndwa kwizikira Abraham na Jakob?

8 Indu tjaa hungire ku nepanga re Abraham okupitira momuengeli, Jehova kotjikando otjitenga otja vandurura kutja orukwato ndu maru nyainya otjiuru tjonyoka maru zu mozondekurona zaAbraham. (Gen. 22:15-17; Jak. 2:23) Nu hapo omundu ngwi ma nyainya vi onyoka? Onyoka ndji ya ri uṋe? Omavandururiro wokombunda maye kazira omapuriro ngo.

9 Jehova wa tya kutja orukwato ndwa kwizikwa maru zu momuzandu womuzandu waAbraham wena Jakob, ngwa raisa ongamburiro ohimise mu Mukuru. (Gen. 28:13-22) Okupitira mu Jakob, Jehova wa raisa kutja Orukwato ndwa kwizikwa maru rire ondekurona yomuzandu waJakob wena Juda. Jakob wa kwizika kutja ondekurona yaJuda ndji, mai pewa “okati kouhona” ku make raisa kutja oyo mai rire ombara, “noviwaṋa mavi kara nonḓuviro ku ye.” (Gen. 49:1, 10) Nomambo ngo, kotjikando otjitenga Jehova wa raisa kutja Orukwato ndwa kwizikwa maru rire ombara.

10, 11. Ongwaye Jehova tja tjivisa ondando ye ku David na Daniel?

10 Ozombura ape 650 kombunda yoruveze rwaJuda, Jehova wa vandurura ovingi ohunga nondando ye kOmbara David, ndja ri ondekurona yaJuda. Jehova wa tja nai ohunga na David: ‘Omurumendu ngwi ma tjata ku Ami.’ (1 Sam. 13:14; 17:12; Oviung. 13:22) Mena rokutja David wa ri nondira ku Mukuru, Jehova wa toorora okutjita omerikutiropamwe kuna ye mokumukwizikira kutja umwe wozondekurona ze ma rire ombara nga aruhe.—2 Sam. 7:8, 12-16.

11 Ozombura ape 500 kombunda yanao, Jehova wa ungurisa omuprofete Daniel okutjivisa ombura Omutwirisiwa ngwi poo Messias mu me ya kombanda yehi. (Dan. 9:25) Jehova wa raera Daniel kutja ‘we mu suvera.’ Omena ratjike? Omena rokutja Daniel wa tengere Jehova tjinene nu we mu karera nouṱakame.—Dan. 6:16; 9:22, 23.

12. Daniel wa raerwa kutja nga tjite vi, nu omena ratjike?

12 Nandarire kutja Jehova wa ungurisa ovaprofete ovaṱakame tjimuna Daniel okutjiukisa oviṋa ovingi ohunga norukwato ndwa kwizikwa, ndu ri Messias, orwo ngunda karwa ri oruveze rwaJehova okutjiukisa ovakarere ve omaahero aehe woviṋa mbi va hingwa okutjanga. Okutara kotjihorera, kombunda yokumuna otjirimunikise ohunga nomazikiro wOuhona waMukuru, Daniel wa raerwa kutja a tweko otjiyambo komakwizikiro ngo ngandu oruveze rwaJehova rwokutjiukisa oviṋa mbi tji rwa yenene. Moruveze ndwo, ondjiviro youatjiri “mai takavara.”—Dan. 12:4NW.

Jehova wa ungurisa ovarumendu ovaṱakame tjimuna Daniel okutjanga ovingi ohunga nOuhona mbu mau honaparerwa i Messias

Jesus ma tjiukisa ondando yaMukuru

13. (a) Orukwato ndwa kwizikwa rwa ri uṋe? (b) Jesus wa kahurura vi ovingi ohunga nomakwizikiro nge ri mu Genesis 3:15?

13 Jehova wa tjiukisa oukahu kutja Jesus ongu ri orukwato ndwa kwizikwa, ondekuronda yaDavid ngu ma honapara otjOmbara. (Luk. 1:30-33; 3:21, 22) Indu Jesus tja uta otjiungura tje tjokuzuvarisa, ouatjiri ohunga nondando yaMukuru wa uta okuzuvakwa nawa. (Mat. 4:13-17) Okutara kotjihorera, Jesus wa isapo omakeyakeyero aehe nga ri po ohunga nokutja ‘onyoka’ ndji tamunwa mu Genesis 3:14, 15 owaṋi, indu tja tja: Omudiaboli “omuzepe okuza kombutiro” nu ‘oihe yovizeze avihe.’ (Joh. 8:44) Momavandururiro nga tjiukisa ku Johanes, Jesus wa raisa kutja “onyoka onguru” ndji, ondji isanewa ‘Omudiaboli poo Satan.’ c (Lesa Omavandururiro 1:1; 12:9.) Momavandururiro otjingewo, Jesus wa raisa omuano eye, otja ngu ri orukwato ndwa kwizikwa, korusenina mu ma kayenenisa omakwizikiro nga tjitwa motjikunino tjaEden na mu ma kayandeka Satan nga ko nga aruhe.—Omavan. 20:7-10.

14-16. Ovakriste veserewondo etenga aruhe aave zuu omaheero wouatjiri Jesus mbwa vandurura nawa poo indee? Kahurura.

14 Otja tji twa lesa mEkondwa 1 rembo ndi, Jesus wa hungira ovingi ohunga nOuhona. Posi yokutja kaaruhe eye tjaa raere ovahongewa ve oviṋa avihe mbyaave vanga okutjiwa. Nu nandarire tje keveraera oviṋa, ya ri kombunda yomaserewondo omengi, ovakongorere vaKristus tji va uta okuzuva nawa omaheero wouatjiri Omuhona wawo nga vandurura ku wo. Tara kovihorera tjiva.

15 Mombura ndji 33, Jesus wa raisa oukahu kutja imba mbu mave kahonapara puna ye mOuhona waMukuru, mave zu kombanda yehi nave pendurwa otjoviutwa vyombepo meyuru. Nungwari ovahongewa ve kave na pu va hakahanena po okuzuva omavandururiro ngo nawa. (Dan. 7:18; Joh. 14:2-5) Mombura otjingeyo, Jesus wa raisa motjisasanekero kutja Ouhona kau nakuzikwa nga oruveze orure kombunda yomayarukiro we keyuru. (Mat. 25:14, 19; Luk. 19:11, 12) Ovahongewa kaave yenene okuzuva epu enanḓengu ndi nawa nu kombunda yombendukiro yaJesus ve mu pura kutja: “Ovaisrael mo ve yarurire rukwao ouhona momayuva nga poo?” Posi yokutja, Jesus wa muna kutja ke nokuveraera oviṋa ovingi oruveze ndwo. (Oviung. 1:6, 7) Jesus wina wa honga kutja mape kara ‘ozonḓu zarwe,’ nḓe hi nokurira orupa ‘rwokarupanda okaṱiṱi’ kovahonapare va puna ye. (Joh. 10:16; Luk. 12:32) Ovakongorere vaKristus kaave yenene okuzuva nawa kutja ovimbumba vivari mbyo aavi kuramene po tjike, nga oruveze orure kombunda yomazikiro wOuhona mombura ndji 1914.

16 Jesus atja yenena okuraera ovahongewa ve oviṋa ovingi indu tja ri puna wo kombanda yehi, nungwari aa tjiwa kutja katja ve yenena okuvitjinda. (Joh. 16:12) Okutja, ondjiviro onyingi ohunga nOuhona ya tjiukisiwa meserewondo etenga. Posi yokutja, ngunda kandwa ri oruveze ondjiviro ndji okutakavara.

Ondjiviro youatjiri mai takavara “ouye tji mau kayanda”

17. Matu sokutjita vi kutja tu zuve ouatjiri ohunga nOuhona, nu otjikeṋa tjarwe tji tji heperwa po?

17 Jehova wa kwizikira Daniel kutja “ouye tji mau kayanda,” ovengi “mave kondjo omungandjo amave vanga okutjiwa imbi mbi mavi tjitwa,” nu ouatjiri ohunga nondando yaMukuru mau takavara. (Dan. 12:4) Imba mbu mave vanga okutjiwa ovingi ohunga noviṋa mbi, mave sokuungura oukukutu kutja ve mune ondjiviro ndjo. Embo rimwe ra tja embo rOtjiheberi nda torokwa ‘okukondja’ ri heya okukonḓonona embo nawa nu oukoto. Posi yokutja, nandarire kutja twa konḓonona Ombeibela nawa, kamaatu yenene okuzuva ouatjiri auhe mbu ri mo ohunga nOuhona ngandu Jehova omuini tje u tjiukisa ku eṱe.—Lesa Mateus 13:11.

18. Imba mba ri nondira ku Jehova va raisa vi ongamburiro nomerisusuparisiro?

18 Tjimuna Jehova tja tjiukisa ouatjiri ohunga nOuhona kouṱiṱiṱiṱi mozombura zokomurungu wombura ndji 1914, eye ngamba u kayenda komurungu okutjiukisa ouatjiri mbwo moruveze rwomayandero ndwi. Otja Ekondwa 4 noritja-5 membo ndi pu maye karaisa, oure wozombura 100 nḓa kapita, ovakarere vaMukuru aave sokurundurura omazuviro wawo ohunga noviṋa povikando ovingi pekepeke. Otjiṋa hi matji raisa kutja kave nombatero yaJehova? Kako, katjiperi! Eye u ve vatera. Omena ratjike? Omena rokutja, imba mbe nondira ku Jehova va raisa ovikaṋena vivari mbi tjata ku Jehova, nu ovyo ongamburiro nomerisusuparisiro. (Hebr. 11:6; Jak. 4:6) Ovakarere vaMukuru ve nongamburiro kutja omakwizikiro aehe nge ri mEmbo raMukuru maye yenenisiwa. Owo ve raisa omerisusuparisiro indu tji mave itavere kutja kave zuvire nawa kutja omakwizikiro tjiva maye yenenisiwa vi. Omerisusuparisiro ngo ya raisiwa mokambo nga The Watch Tower, keyuva 1 ku Seninarindi 1925 ku ka tja: “Eṱe matu tjiwa nawa kutja Muhona u ritjiukisa omuini, nokutja ma kahururire ovakarere ve Embo re momuano we omuini na moruveze ndwa pu ku ye.”

“Muhona . . . ma kahururire ovakarere ve Embo re momuano we omuini na moruveze ndwa pu ku ye”

19. Jehova we tu vatera kutja tu zuve tjike nai, nu omena raye?

19 Indu Ouhona tji wa zikwa mombura ndji 1914, ovakarere vaMukuru va ri nondjiviro onḓiṱi uriri ohunga nokutja omakwizikiro ngu maye tjama nOuhona maye yenenisiwa vi. (1 Kor. 13:9, 10, 12) Mozongondjero zetu zokuvanga okumuna omayenenisiro womakwizikiro waMukuru, povikando tjiva tu kara noumune woposyo. Otja ozombura tjaaze kayenda, omambo warwe wounongo nga tjangwa mokambo nga The Watch Tower ku ka tamunwa moparagrafa ndja zu ko, wa rira ouatjiri. Orupa ndwo rwa tja: “Omuhunga mbwi mau munika otjomuhunga omuwa okuungurisa, kamaatu yenene okuzuva omakwizikiro ngo nawa nga tji ya yenenisiwa poo tji ye ri pokuyenenisiwa.” Nai tji twa hita oukoto moruveze rwomaandero wouye, omakwizikiro omengi wOuhona ya yenenisiwa nu ye yenenisiwa. Mena rokutja ovakarere vaMukuru ovandu overisusuparise nu mbe yakura omavyuriro, Jehova wa yandjera kutja tu tjiwe ohunga nondando ye nawa. Ondjiviro youatjiri ya takavara!

Omarundurukiro mondjiviro youatjiri maye roro ongamburiro yovakarere vaMukuru

20, 21. Omarundurukiro momazuviro woviṋa ya ṱuna vi kOvakriste veserewondo etenga?

20 Indu Jehova tja eta omarundurukiro mondjiviro youatjiri, ongaro yomitima vyetu i rorwa. Ongamburiro nomerisusuparisiro maye tu hingi kutja tu yakure omarundurukiro ngo poo indee? Ovakriste mba hupire meserewondo etenga va munine omarorero otja ingo. Okutara kotjihorera, ngatu tje ove wa ri Omujuda Omukriste nu oo hupu moruveze ndwo. Nu ngatu tje u nondengero onene kOmatwako waMoses nu okurira orupa rwotjiwaṋa tjaIsrael u ku vara otjondjingonekero onene. Nambano amu pewa otutuu okuza komuapostele Paulus twa tjanga nombatero yombepo ondjapuke, kutja omatwako waMoses kaye sokuungurisiwa rukwao nokutja Jehova wa nakaura otjiwaṋa otjini tjaIsrael kutja me ritoororere Israel otjipe tji matji zikama mOvajuda novandu varwe mbe he ri Ovaisrael. (Rom. 10:12; 11:17-24; Gal. 6:15, 16; Kol. 2:13, 14) Ove otjo tjita vi?

21 Ovakriste overisusuparise va yakura omakahururiro waPaulus nave serwa ondaya i Jehova. (Oviung. 13:48) Varwe kave yakurire omaṱunino ngo nu aave vanga okuṱaṱera kondjiviro yawo oveni. (Gal. 5:7-12) Andakuzu kave rundururire oumune wawo mbwo atjave pandjara ondjingonekero yokurira ovahonapare va puna Kristus.—2 Petr. 2:1.

22. Ove u noumune uṋe ohunga nomarundurukiro momazuviro wondando yaMukuru?

22 Kundino, Jehova wa ṱuna omazuviro wetu ohunga nOuhona. Okutara kotjihorera, eye we tu vatera kutja tu mune kutja imba mbu mave honaparerwa i Ouhona mbwi mave haṋewa ku imba mbe ha puratene kombuze ndji, tjimuna ozonḓu tji ze haṋewa kozongombo. Eye wina we tu honga kutja otjivaro hi 144 000 matji yenenisiwa ruṋe, nokutja omasasanekero wOuhona Jesus nga hungira ye heya tjike, nokutja omutwirisiwa omusenina ma twarewa ruṋe keyuru. d Ove u puratena komakahururiro nga poo indee? Ongamburiro yoye i harera ko omasa poo indee? Hapo oviṋa mbi u vi muna otjotjiraisiro tjokutja Jehova u kayenda komurungu okuhonga ovakarere ve overisusuparise poo indee? Ondjivisiro ndji ri membo ndi mai ku vatere okukurisa ongamburiro yoye kutja Jehova u kayenda komurungu okutjiukisa ouatjiri ohunga nondando ye kouṱiṱiṱiṱi ku imba mbe nondira ku ye.

a Ena raMukuru mOtjiheberi ri heya kutja eye “u rira ngamwa atjihe tji matji heperwa po.” Ena raJehova ri nomaheero wokutja eye Omuyenenise womakwizikiro we. Tara kokaongo ku make tja: “Omaheero wena raMukuru,” pomukuma 43.

b Nandarire kutja ozombura nḓa ze munika aayo ozonde tjinene ndino, ngatu zemburuke kutja ovandu rukuru aave hupu orure; pa ri novandu vane mba hupire moruveze rumwe okuza ku Adam ngandu ku Abraham. Adam na Lamek, ihe yaNoa va hupire moruveze rumwe. Lamek wa hupire moruveze rumwe na Sem, omuzandu waNoa. Sem na Abraham va hupa moruveze rumwe.—Gen. 5:5, 31; 9:29; 11:10, 11; 25:7.

c Ena ndi “Satan” ri munika povikando 18 mOmatjangwa wOtjiheberi. Posi yokutja, ri munika povikando vyokombanda 30 mOmatjangwa wOtjigrike. Omatjangwa wOtjiheberi kaaye yandja ombango tjinene ku Satan, nungwari aaye yandja ombango kokutjivisa Messias. Indu Messias tje ya, eye wa tjiukisa Satan nawa, nu ihi otjiṋa tji tja tjangwa mOmatjangwa wOtjigrike.

d Kutja u mune omakahururiro womaṱunino womazuviro wetu ohunga noviṋa tjiva mbi, tara koumbo mbwi The Watchtower: 15 ku Seninaṋi 1995, omukuma 23-28; 15 ku Rozonḓu 2008, omukuma 20-24; 15 ku Suramazeva 2008, omukuma 17-21; 15 ku Suramazeva 2013, omukuma 9-14.