Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 3

Ua Faailoa Mai e Ieova Lona Finagalo

Ua Faailoa Mai e Ieova Lona Finagalo

MANATU AUTŪ O LE MATAUPU

E na o tagata e matataʻu iā Ieova, ua faasolosolo ona faailoa i ai lona finagalo

1, 2. Ua faapefea ona faailoa mai e Ieova lona finagalo mo le fanau a tagata?

 O MĀTUA e manatu mamafa, e latou te faaaofia fanau i talanoaga a le aiga. O lo latou magafagafa, e latou te fuafua ai faamatalaga e faailoa atu i fanau e tusa ai ma lo latou matutua.

2 I se tulaga talitutusa, ua faasolosolo foʻi ona faailoa mai e Ieova lona finagalo mo le fanau a tagata i le taimi talafeagai. O lea, seʻi o tatou iloiloina le auala na ia faailoa mai ai upu moni e faatatau i le Malo, a o faagasolo le talafaasolopito.

Aiseā na Manaʻomia ai le Malo?

3, 4. Pe na tuupōina e Ieova le iʻuga o le fanau a tagata? Faamatala.

3 I le amataga, e leʻi aofia le Malo faa-Mesia i le finagalo o le Atua. Aiseā? Talu ai e leʻi tuupōina e le Atua le olaga o le tagata, ma sa ia tuu foʻi iā i latou le saʻolotoga e filifili ai. O lea, sa ia faailoa atu ai iā Atamu ma Eva lona finagalo mo le fanau a tagata: “Ia fanafanau ma ia matuā faatoʻateleina, ia tumu ai le lalolagi ma ia galueaʻiina.” (Kene. 1:28) Sa faatalitalia e Ieova le tagata e usitaʻia ana tapulaa i le lelei ma le leaga. (Kene. 2:16, 17) Sa mafai e Atamu ma Eva ona tutumau faamaoni i le Atua. Pe ana la faia faapea ma a la fanau, semanū e lē manaʻomia le Malo faa-Mesia ina ia faataunuu ai le finagalo o le Atua. E faapenei ua faatumulia le lalolagi i tagata lelei atoatoa o loo tapuaʻi i le Atua.

4 E leʻi tuulafoaʻia e le Atua lana fuafuaga ina ia faatumulia le lalolagi i tagata lelei atoatoa, ina ua fouvale Satani faapea Atamu ma Eva. Nai lo o lea, sa ia saunia se auala e faataunuu ai lona finagalo. E lē pei lona finagalo o se nofoaafi e tasi lava le ala e faimalaga ai i se nofoaga patino, ma e mafai ona taofia ona o gaoioiga a isi tagata. E leai se mea e mafai ona taofia le faataunuuina o le finagalo o Ieova, pe afai ua māeʻa ona ia faailoa mai. (Faitau le Isaia 55:11.) Pe tusa o le 1711 T.L.M. E na te faaaogāina foʻi se isi auala, pe a iai se mea e ono faalavelavea ai le faataunuuina o lona finagalo. a (Eso. 3:14, 15) E faailoa mai e Ieova i ana auauna le auala e faataunuu ai lona finagalo i lana taimi atofaina.

5. O le ā le auala na tali atu ai Ieova i le fouvalega i Etena?

5 O le fouvalega i Etena, na māfua ai ona faavaeina e Ieova le Malo. (Mata. 25:34) I lenā vaitaimi faigatā, na amata ai ona ia faailoa mai le meafaigaluega o le a ia faaaogāina e faaleleia ai le tulaga o tagata, ma aveesea ai tigā ona o taumafaiga a Satani ina ia maua le pule. (Kene. 3:14-19) E ui i lea, e leʻi faailoa mai e Ieova i le taimi e tasi faamatalaga uma e faatatau i le Malo.

Amata Ona Faailoa Mai e Ieova Upu Moni e Faatatau i le Malo

6. O le ā le folafolaga na faia e Ieova, ae o le ā e na te leʻi faailoaina mai?

6 Na folafola mai e Ieova i le uluaʻi valoaga o le Tusi Paia, o le a iai se “fanau” o le a tuʻimomomoina le gata. (Faitau le Kenese 3:15.) Peitaʻi, e leʻi faailoaina mai e Ieova i le taimi lenā le “fanau,” faapea le fanau a le gata. I le pe ā ma le 2,000 tausaga na sosoo ai, e leʻi toe aumaia e Ieova nisi faamatalaga e faatatau i lenā valoaga. b

7. Aiseā na filifilia ai e Ieova Aperaamo e auala mai ai le fanau, ma o le ā e tatou te aʻoaʻoina mai ai?

7 Sa filifilia e Ieova Aperaamo e auala mai ai le fanau folafolaina, ona sa ia ʻfaalogo i le leo o Ieova.’ (Kene. 22:18) Ua tatou aʻoaʻoina mai ai se lesona tāua, e na o ē matataʻu iā Ieova e na te faailoa i ai lona finagalo.—Faitau le Salamo 25:14.

8, 9. O ā ni vala e faatatau i le fanau folafolaina na faailoa mai e Ieova iā Aperaamo ma Iakopo?

8 Na faailoa atu e Ieova i lana uō o Aperaamo e ala mai i se agelu, se tasi o vala tāua o le valoaga. Na faailoa mai ai o se tasi o le a auala mai i lona gafa, o le a tuʻimomomoina le gata. (Kene. 22:15-17; Iako. 2:23) Ae o ai le gata, ma e faapefea ona tuʻimomomoina e le fanau lenei gata? Na aumaia mulimuli ane nisi faamatalaga e taliina ai na fesili.

9 Na finagalo Ieova e auala mai le fanau folafolaina iā Iakopo le atalii o le atalii o Aperaamo, auā sa ia matuā faatuatua i le Atua. (Kene. 28:13-22) Na faailoa mai e Ieova iā Iakopo, o le a auala mai le Fanau i lona atalii o Iuta. Na valoia e Iakopo o le a maua e le suli lenei o Iuta le “tootoo,” lea e faaāta mai ai se pulega tautupu, ma “e usiusitaʻi foʻi nuu iā te ia.” (Kene. 49:1, 10) O lenā faalauiloaga na faailoa mai ai e Ieova, o le a avea lenei Fanau o se tupu.

10, 11. Aiseā na faailoa ai e Ieova lona finagalo iā Tavita ma Tanielu?

10 O le tupu o Tavita o se tasi o suli o Iuta. Na faailoa atili atu e Ieova iā te ia lona finagalo, i le pe ā ma le 650 tausaga talu ona mavae atu Iuta. Na faamatalaina e Ieova Tavita o “se tagata e malie i ai lona finagalo.” (1 Samu. 13:14; 17:12; Galu. 13:22) Na filifili Ieova e osia se feagaiga ma Tavita ona o lona mataʻu iā te ia, ma na folafola atu o se tasi o lana fanau o le a avea ma Tupu e faavavau.—2 Samu. 7:8, 12-16.

11 I le pe ā ma le 500 tausaga mulimuli ane, na faaaogā ai e Ieova Tanielu e faailoa mai le taimi tonu o le a aliaʻe mai ai Lē Faauuina, po o le Mesia. (Tani. 9:25) Na silasila Ieova iā Tanielu “o sē ua faapelepeleina.” Aiseā? Talu ai na faaaloalo ma auauna pea Tanielu iā te ia.—Tani. 6:16; 9:22, 23.

12. O le ā na faatonuina Tanielu e fai, ma aiseā?

12 Na faaaogā e Ieova perofeta e pei o Tanielu e faamauina le tele o faamatalaga, e faatatau i le fanau folafolaina po o le Mesia. Peitaʻi, e leʻi oo i lana taimi atofaina e latou te malamalama atoatoa ai i mea na latou tusia. O se faaaʻoaʻoga, ina ua māeʻa ona vaaia e Tanielu se vaaiga e faatatau i le faavaeina o le Malo, ona faatonu lea o ia e faamauina le valoaga seʻia oo i le taimi atofaina a Ieova. O lenā taimi atofaina, “o le a faatuputeleina” ai le poto saʻo.—Tani. 12:4.

Na faaaogā e Ieova tane faamaoni e pei o Tanielu e faamauina faamatalaga e faatatau i le Malo faa-­Mesia

Na Faamalamalama Mai e Iesu le Finagalo o le Atua

13. (a) O ai le fanau folafolaina? (e) Na faapefea ona faasusulu mai e Iesu le malamalama e faatatau i le valoaga i le Kenese 3:15?

13 Na faailoa mai e Ieova o Iesu o le fanau folafolaina, le suli o Tavita lea o le a avea ma Tupu e faavavau. (Luka 1:30-33; 3:21, 22) I le taimi na amata ai le faiva a Iesu, na amata ai foʻi ona malamalama tagata i le finagalo o le Atua. (Mata. 4:13-17) O se faaaʻoaʻoga, na faailoa manino mai e Iesu “le gata” o loo taʻua i le Kenese 3:14, 15, e ala i le taʻua o le Tiapolo o le “fasioti tagata,” ma le “tamā o le pepelo.” (Ioa. 8:44) I le faaaliga na tuuina atu e Iesu iā Ioane, na faailoa mai ai o le ʻuluaʻi gata, ua igoa foʻi i le Tiapolo ma Satani.’ c (Faitau le Faaaliga 1:1; 12:9.) Na faailoa mai ai foʻi e Iesu le auala o le a ia faataunuuina atoatoa ai le valoaga na faia i Etena, ma tuʻimomomoina atoatoa ai Satani.—Faaa. 20:7-10.

14-16. Pe na malamalama i taimi uma le ʻausoo i upu moni na faailoa i ai e Iesu? Faamatala.

14 E pei ona taʻua i le Mataupu 1, e tele vala na talanoa ai Iesu e faatatau i le Malo. Peitaʻi, e na te leʻi faamatalaina i ona soo mea uma na latou fia malamalama i ai. E iai foʻi taimi na faailoa atu ai e Iesu nisi o faamatalaga maʻoti. Peitaʻi, na faatoʻā malamalama mulimuli ane ona soo i mea na ia faailoa atu iā i latou. O lea, seʻi o tatou iloiloina nisi o faaaʻoaʻoga.

15 I le 33 T.A., na faailoa mai ai e Iesu o i latou o le a avea ma pule lagolago i lona Malo faa-Mesia, o le a aumaia mai i le lalolagi ma faatutūina aʻe i le lagi o ni foafoaga agaga. Peitaʻi, e leʻi malamalama ona soo i lenā manatu. (Tani. 7:18; Ioa. 14:2-5) O le tausaga foʻi lenā na faia ai e Iesu ni talafaatusa e faailoa ai iā i latou, e umi se taimi e afio ai o ia i le lagi ona faatoʻā faavaeina lea o le Malo. (Mata. 25:14, 19; Luka 19:11, 12) O le lē malamalama o le ʻausoo, na latou toe fesili ai iā Iesu ina ua faatūina o ia: “Pe e te toe faavaeina le malo iā Isaraelu i le taimi nei?” E leʻi toe faailoa atu e Iesu iā i latou nisi faamatalaga i lenā taimi. (Galu. 1:6, 7) Na faailoa mai foʻi e Iesu o le a iai “isi mamoe,” peitaʻi, e lē aofia i le “lafu mamoe itiiti,” lea o le a avea ma pule lagolago. (Ioa. 10:16; Luka 12:32) Na faatoʻā malamalama atoatoa soo o Keriso iā i latou e faia aʻe ai na vaega e lua, ina ua mavae le faavaeina o le Malo i le 1914.

16 E leʻi faamatalaina atu e Iesu i ona soo mea uma na mafai ona ia faailoa atu iā i latou, auā na ia iloa e lē mafai ona latou malamalama uma ai i lenā taimi. (Ioa. 16:12) E tele foʻi vala na faailoa mai e faatatau i le Malo i le uluaʻi senituri, peitaʻi, e leʻi oo i le taimi e tupu tele ai lenā malamalamaga.

Ua Faatuputeleina le Poto Saʻo “i le Taimi o le Iʻuga”

17. O le ā e tatau ona fai ina ia malamalama ai i upu moni e faatatau i le Malo, ma o le ā se isi vala e tatou te manaʻomia?

17 Na faailoa mai e Ieova iā Tanielu e toʻatele e “saʻiliʻili solo,” ma o le a faatuputeleina “le poto saʻo” e faatatau i le finagalo o le Atua, i le “taimi o le iʻuga.” (Tani. 12:4) E tatau ona faia ni saʻiliʻiliga loloto a i latou e fia maua le poto saʻo. Ua faapea mai se tasi tusi, o le upu Eperu mo le faaupuga “saʻiliʻili solo,” e faasino atu i se tasi e suʻesuʻeina ma le māeʻaeʻa se tusi. Po o ā lava a tatou suʻesuʻega loloto o le Tusi Paia, ae e lē mafai ona tatou malamalama atoatoa i upu moni o le Malo, pe a lē seanoa ma le fesoasoani a Ieova.—Faitau le Mataio 13:11.

18. Na faapefea ona faaalia e i latou e matataʻu iā Ieova le faatuatua ma le lotomaulalo?

18 Na faasolosolo ona faailoa mai e Ieova upu moni e faatatau i le Malo i tausaga a o leʻi oo i le 1914, ma o loo faaauau ona ia faia faapea i le vaitaimi o le iʻuga. I le Mataupu e 4 ma le 5 o lenei lomiga, o le a tatou iloa ai le tele o taimi na tatau ai ona suia le malamalamaga o tagata o le Atua i le tele o vala, i le silia i le 100 tausaga ua mavae. Po o lona uiga e latou te leʻi mauaina le lagolagosua a le Atua? E leai. Sa lagolagoina i latou e le Atua, auā sa latou matataʻu iā te ia, ma faaalia uiga e fiafia i ai Ieova e pei o le faatuatua ma le lotomaulalo. (Epe. 11:6; Iako. 4:6) Na faatuatua auauna a Ieova o le a faataunuu folafolaga uma a le Atua o loo i le Tusi Paia. Na latou lotomaulalo foʻi e taʻutino, e latou te leʻi malamalama lelei i le auala e faataunuu ai na folafolaga. Na faamaonia lenā vala i le manatu na taʻua i le Watch Tower o Mati 1, 1925 e faapea: “O le a faamatala mai e Ieova lana Afioga i lana auala, ma lana taimi atofaina.”

“O le a faamatala mai e Ieova lana Afioga i lana auala, ma lana taimi atofaina”

19. O le ā ua faamalamalama mai e Ieova, ma aiseā?

19 Sa itiiti le malamalamaga o tagata o le Atua i le auala e faataunuu ai valoaga a le Tusi Paia e faatatau i le Malo, ina ua faavaeina i le 1914. (1 Kori. 13:9, 10, 12) O le naunau o tagata o le Atua e vaaia le faataunuuga o folafolaga a le Atua, sa māfua ai ona iai ni manatu sesē e faatatau i na folafolaga. A o faagasolo tausaga, na faamaonia ai le saʻo o se isi manatu na aumaia i le Watch Tower lea na taʻua i le palakalafa ua mavae: “O le manatu e tatau ona manatua, e lē mafai ona tatou malamalama i se valoaga, seʻi vaganā ua faataunuuina po ua faagasolo foʻi lona faataunuuga.” Ua lata ina faaiʻuina le vaitaimi o le iʻuga. Ua faataunuuina i le taimi lenei le tele o valoaga e faatatau i le Malo, ma e tele foʻi isi valoaga o loo faasolo ina faataunuuina. O le lotomaulalo o tagata o le Atua ma lotomalilie e faasaʻoina i latou, ua faasolo ai ina faatuputeleina e Ieova lo latou malamalama e faatatau i lona finagalo. Ua faatuputeleina le poto saʻo i aso nei.

Ua Tofotofoina Tagata o le Atua i Fetuunaʻiga o le Malamalamaga

20, 21. Na faapefea ona aafia Kerisiano i le uluaʻi senituri i le suiga o le malamalamaga?

20 E tofotofoina o tatou loto pe a fetuunaʻi e Ieova lo tatou malamalamaga i le upu moni. Po o le a uunaʻia e le faatuatua ma le lotomaulalo i tatou e talia na suiga? Na feagai foʻi Kerisiano i le uluaʻi senituri ma se tofotofoga faapena. Seʻi faapea o oe o se Kerisiano Iutaia sa ola i lenā vaitaimi. E te faaaloalo i le Tulafono faa-Mose, ma e te mitamita foʻi i lou tofi i le avea ai o oe o se Iutaia. Peitaʻi, o lea ua e maua tusi a Paulo e faapea e lē tatau ona toe tausia le Tulafono. E lē gata i lea, ua teena e le Atua le Isaraelu faaletino, ae ua amata ona aoaoina le Isaraelu faaleagaga, e faia aʻe i tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese. (Roma 10:12; 11:17-24; Kala. 6:15, 16; Kolo. 2:13, 14) O le ā le auala o le a e tali atu ai?

21 Na talia e Kerisiano lotomaulalo le tusi a Paulo, ma na faamanuia ai i latou e Ieova. (Galu. 13:48) Ae sa teena e nisi lenā suiga ma tausisi pea i o latou manatu. (Kala. 5:7-12) Sa ono melea e na Kerisiano le avanoa e latou te pule faatasi ai ma Keriso, pe ana lē suia o latou manatu.—2 Pete. 2:1.

22. O ā ni ou faalogona i le suiga o lo tatou malamalamaga e faatatau i le finagalo o le Atua?

22 I tausaga talu ai nei, na suia ai e Ieova lo tatou malamalamaga e faatatau i le Malo. O se faaaʻoaʻoga, sa ia fesoasoani iā i tatou e malamalama i le taimi e tuuesea ai tagatānuu o le Malo mai i ē e lē talilelei mai, e pei o le tuueseeseina o mamoe ma ʻoti. E lē gata i lea, o le taimi e atoa ai le 144,000, o le uiga o talafaatusa a Iesu e faatatau i le Malo, faapea le taimi o le a aveina aʻe ai i le lagi le sui mulimuli o le ʻaufaauuina. d O le ā le auala na e tali atu ai i na suiga? Pe na faamalosia ai lou faatuatua? Pe e te vaai i na vala o se faamaoniga o le aʻoaʻoina pea e Ieova o ona tagata? O le a e mātauina i lenei lomiga, le faaauau ona faailoa mai e Ieova o lona finagalo, i ē matataʻu iā te ia.

a O le suafa o le Atua e maua mai i le upu Eperu o lona uiga “e avea.” O le uiga o le suafa o Ieova, e na te faataunuuina ana folafolaga. Tagaʻi i le pusa “Le Uiga o le Suafa o le Atua,” i le Mataupu 4.

b E ui e foliga mai o lenā vaitaimi e matuā umi lava, ae e tatau ona tatou manatua sa umi le taimi na feola ai tagata i lenā vaitaimi. O lea, e amata mai iā Atamu e oo iā Aperaamo, e fā augātupulaga sa feola ai.—Kene. 5:5, 31; 9:29; 11:10, 11; 25:7.

c E 18 taimi o loo taʻua ai “Satani” i Tusitusiga Eperu. Ae e silia i le 30 taimi na taʻua ai i Tusitusiga Eleni. E ui i lea, e lē o faatāuaina Satani i Tusitusiga Eperu, peitaʻi, na uaʻi atu i le faailoaina mai o le Mesia. O lea, ina ua taunuu mai le Mesia, sa ia matuā faailoa mai Satani, e pei ona faamauina i Tusitusiga Eleni.

d Mo nisi o faamatalaga e faatatau i suiga o lo tatou malamalamaga, tagaʻi i Le Olomatamata: Oketopa 15, 1995, itulau 23-28; Ianuari 15, 2008, itulau 20-24; Iulai 15, 2008, itulau 17-21; Iulai 15, 2013, itulau 9-14.