1, 2. Mavọ yen Jihova dje ọhọre rọyen phia vwọ kẹ ihworakpọ?

EMIỌVWỌN ri vwo ẹguọnọ rẹ emọ rayen nene emọ na ta ota kpahen obo re phia vwẹ orua na. Ẹkẹvuọvo, ayen ji roro kpahen uche ovuẹ ro fori nẹ emọ na riẹn. Ayen roro ikpe rẹ emọ na vwo brorhiẹn rẹ ovuẹ rẹ ayen se vwo ẹruọ rọyen.

² Vwẹ idjerhe vuọvo na, ememerha yen Jihova vwo dje ọhọre rọyen vwọ kẹ ihworakpọ. Ẹkẹvuọvo, o ru ọnana siẹrẹ o de no nẹ ọke na shephiyọ. E jẹ e djekpahen oborẹ Jihova vwo dje uyota rẹ Uvie na phia vwevunrẹ ikuegbe rẹ ihworakpọ.

3, 4. Jihova brorhiẹn rẹ oborẹ ihworakpọ che yerin akpọ wan phiyotọ? Djekpahọn.

³ Uvie ri Mesaya na ghwa dia ẹbẹre ọvo rẹ ọhọre ri Jihova jovwo-o. Diesorọ? Kidie Jihova kẹ ihworakpọ ugbomọphẹ, ọtiọyena o rhe brorhiẹn rẹ oborẹ ayen che yerin wan phiyotọ-ọ. Kọyensorọ ọ vwọ vuẹ Adam vẹ Ivi kpahen ọhọre rọyen, ọ da ta: “We vwiẹ ri we bun phihọ.” (Jẹn. 1:28) Jihova je guọnọ nẹ ayen yọnrọn irhi rọyen. (Jẹn. 2:16, 17) Adam vẹ Ivi rhe se brorhiẹn ayen vwọ fuevun kẹ bẹdẹ. Ọ da dianẹ ayen vẹ emọ rayen ru ọtiọyen jovwo, a rha guọnọ Uvie ri Mesaya na ro che ru orugba rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ-ẹ. Akpọ na kọ rha vọn vẹ ihwo egbagba re ga Jihova asaọkiephana.

⁴ Eshu, Adam kugbe Ivi vwọso Jihova, ẹkẹvuọvo ọnana nẹrhẹ Jihova kpairoro vrẹ ọhọre rọyen rẹ ihwo egbagba cha vwọ vọn akpọ na-a. Ukperẹ ọtiọyen, Jihova de wene idjerhe ro che vwo ruo. Ọhọre rọyen na fẹnẹ itreni rọ wan oka rẹ idjerhe ọvo. Jihova da ta ota nu, o rhe vwo ohwo yẹrẹ emu vuọvo rọ sa dobọ rẹ orugba rọyen ji-i. (Se Aizaya 55:11.) Orọnvwọn da guọnọ gbowọphiyọ, Jihova sa vwẹ idjerhe ọfa vwo ruo. * (Eyan. 3:14, 15)  Vwẹ ọke ro shephiyọ, kọ vuẹ idibo rọyen kpahen idjerhe kpokpọ rọ guọnọ vwo ru orugba rẹ ọhọre rọyen na.

5. Die yen Jihova ru kpahen ẹvwọsuọ rọ vwomaphia vwẹ ogba rẹ Idẹn na?

⁵ Fikirẹ ẹvwọsuọ rẹ ogba rẹ Idẹn na, Jihova de ve nẹ ọ cha vwẹ Uvie na vwo mu. (Mat. 25:34) Ọke re vwo roro nẹ iphiẹrophiyọ vuọvo herọ-ọ, Jihova de dje obo rọ cha vwọ rhoma ru ihworakpọ gbagba, ji si umiovwo rẹ Eshu soro na vwo no. (Jẹn. 3:14-19) Dedena, Jihova ghwe djekpahen eta ejobi ri shekpahen Uvie na siẹvuọvo-o.

6. Die yen Jihova veri, kẹ die yen ọ rha ta ota kpahe-en?

⁶ Vwevunrẹ aroẹmrẹ rẹsosuọ, Jihova de ve nẹ ‘ọmọ’ ọvo cha ghwọrọ ọrọdekọ na. (Se Jẹnẹsis 3:15.) Ẹkẹvuọvo, e dje ohwo rẹ ọmọ na vẹ ọmọ rẹ ọrọdẹko na cha dia vwẹ ọke yena-a. Vwọrẹ uyota, Jihova rha ta ota kpahọn vwẹ omarẹ ikpe 2,000 vwọ wan nu ọfa-a. *

7. Diesorọ a vwọ jẹ Ebraham reyọ, kẹ die yen ọnana yono avwanre?

⁷ Ọke vwọ yanran na, Jihova da tanẹ womarẹ Ebraham yen ọmọ re veri na cha vwọ rhe. A jẹ Ebraham reyọ kidie o “mu ọghọ kẹ urhuru [ri Jihova].” (Jẹn. 22:18) Die yen ọnana yono avwanre? Ihwo re djoshọ ri Jihova ọvo yen o dje ọhọre rọyen kẹ.—Se Une Rẹ Ejiro 25:14.

8, 9. Die yen Jihova vuẹ Ebraham vẹ Jekọp kpahen ọmọ re veri na?

⁸ Jihova vwọ ta ota kẹ ugbeyan rọyen re se Ebraham womarẹ amakashe, o de djephia vwẹ obọ rẹsosuọ nẹ ọmọ na cha dia ohworakpọ. (Jẹn. 22:15-17; Jems 2:23) Kẹ, mavọ yen ọmọ nana rọ dia ohworakpọ na cha vwọ ghwọrọ ọrọdekọ na? Ono yen ọrọdekọ na? Aroẹmrẹ efa cha kpahenphiyọ enọ nana.

⁹ Jihova tare nẹ uvwiẹ ri Jekọp rọ dia uvwrọmọ rẹ Ebraham, ro ji vwo esegbuyota ọgangan kpahen Ọghẹnẹ yen ọmọ re veri na che nurhe. (Jẹn. 28:13-22) Womarẹ Jekọp, Jihova da je tanẹ Ohwo re Veri na che nẹ uvwiẹ rẹ ọmọ ri Jekọp re se Juda rhe. Jekọp da mraro nẹ a cha vwẹ “ọkpọ” rẹ usuon vwọ kẹ ọmọ na, ọ je tanẹ “ihwo na ejobi che mu ọghọ kẹ” ohwo nana. (Jẹn. 49:1, 10) Womarẹ eta yena, Jihova de djephia nẹ Ohwo re Veri na cha dia osun, kugbe ovie.

10, 11. Diesorọ Jihova vwọ vwẹ ọhọre rọyen phia vwọ kẹ Devid vẹ Daniẹl?

¹⁰ Ẹgbukpe 650 Juda vwo ghwu nu, Jihova de ji dje ọhọre rọyen kpobarophiyọ kẹ Ovie Devid, ro nẹ uvwiẹ ri Juda rhe. Jihova djisẹ ri Devid kerẹ ohwo “ro jere.” (1 Sam. 13:14; 17:12; Iruo 13:22) Kidie nẹ Devid djoshọ rẹ Ọghẹnẹ, Jihova de nene re ọphọ, ji ve kẹ nẹ ohwo ro che nẹ uvwiẹ rọyen rhe che sun bẹdẹ.—2 Sam. 7:8, 12-16.

 ¹¹ Ẹgbukpe 500 vwọ wan nu, Jihova da womarẹ ọmraro Daniẹl vwo dje ukpe rẹ Ọ ra Jẹreyọ Na yẹrẹ Mesaya na cha vwọ rhe otọrakpọ na. (Dan. 9:25) Jihova da vuẹ Daniẹl nẹ, “ivun [rọyen] vwerherọ gangan.” Diesorọ? Kidie Daniẹl nabọ muọghọ kẹ Jihova je ga ọkieje.—Dan. 6:16; 9:22, 23.

12. Die yen a vuẹ Daniẹl nẹ o ru, kẹ diesorọ?

¹² Dede nẹ Jihova reyọ emraro ri fuevun sansan kerẹ Daniẹl vwọ ta ota ri shekpahen ọmọ re veri na, rọ dia Mesaya na, jẹ o ji te ọke rẹ Jihova cha vwọ nẹrhẹ idibo rọyen vwo ẹruọ rẹ aroẹmrẹ ayen si phiyotọ na-a. Kerẹ udje, Daniẹl vwọ mrẹ emramrẹ rẹ evwomuẹ rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ nu, a da vuẹ nẹ o rhurhu eta rẹ aroẹmrẹ na bẹsiẹ ọke rẹ Jihova rhuẹrẹphiyọ vwo te. Ọke yena de te, erianriẹn rẹ uyota na ko “che bu phihọ.”—Dan. 12:4.

13. (a) Ono yen ọmọ re veri na? (b) Mavọ yen Jesu nabọ djekpahen aroẹmrẹ rọhẹ Jẹnẹsis 3:15?

¹³ Jihova nabọ djephia nẹ Jesu yen ọmọ re veri na ro nẹ uvwiẹ ri Devid rhe, rọ je cha dia Ovie na. (Luk 1:30-33; 3:21, 22) Jesu vwọ ton iruo aghwoghwo rọyen phiyọ, kọ ghwa họhọ nẹ ọnre na lo mu erianriẹn rẹ ihworakpọ kpahen ọhọre rẹ Ọghẹnẹ. (Mat. 4:13-17) Kerẹ udje, Jesu nabọ dje ohwo rẹ “ọrọdekọ” re djisẹ rọyen vwẹ Jẹnẹsis 3:14, 15 mudiaphiyọ, o de se Idẹbono, “Ozighẹ” kugbe “ọsẹ rẹ ofian.” (Jọn 8:44) Vwẹ emramrẹ ra vwọ kẹ Jọn, Jesu da tanẹ “ọrọdekọ rẹ awanre na” yen “Idẹbono kugbe Ukọn na.” * (Se Ẹvwọphia 1:1; 12:9.) Vwẹ emramrẹ vuọvo na, Jesu de dje oborẹ ọyen rọ dia ọmọ re veri na, che vwo ru orugba rẹ aroẹmre ra vwọphia vwẹ ogba rẹ Idẹn na je ghwọrọ Idẹbono.—Ẹvwọ. 20:7-10.

14-16. Ọkieje yen idibo ri Jesu vwo vwo ẹruọ rẹ erọnvwọn eje rẹ Jesu tare? Djekpahọn.

¹⁴ Kirobo re yonori vwẹ Uyovwinrota 1 rẹ ọbe nana, Uvie na yen Jesu ma ta ota kpahen. Ẹkẹvuọvo, ọ dia ọkieje yen ọ vwọ vuẹ idibo rọyen erọnvwọn eje ayen guọnọ riẹ-ẹn. Ọ vwọ tobọ dje kpahen ẹdia evo phiọgun, ọ je reyọ ọke, yẹrẹ ikpe buebun tavwen idibo rọyen ki vwo ẹruọ rẹ uyota rọ vwọphia na. Roro kpahen idje evo.

¹⁵ Vwẹ 33 C.E., Jesu tarọ phephẹn nẹ a cha reyọ ihwo ri che nene sun vwẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ na nẹ evunrẹ akpọ na kpo odjuvwu. Ẹkẹvuọvo, idibo ri Jesu vwo ẹruọ rọye-en. (Dan. 7:18; Jọn 14:2-5) Vwẹ ukpe vuọvo na, Jesu da rha vwẹ idje sansan vwo djephia nẹ o de kpo odjuvwu nu, ọke grongron je cha wanvrẹ tavwen a ke cha vwẹ Uvie na mu. (Mat. 25:14, 19; Luk 19:11, 12) Idibo na se vwo ẹruọ rẹ eta eghanghanre nana-a, kọyensorọ ayen vwọ  rhoma nọ Jesu ọke ro vwo vrẹnushi nu: “Kẹ wọ sa vwẹ uvie rẹ Izrẹl na rhivwi rhe vwẹ ọke nana?” Ẹkẹvuọvo, Jesu rha guọnọ vuẹ ayen eta efa kpahọ-ọn. (Iruo 1:6, 7) Jesu je tanẹ “igodẹ efa” cha dia, ẹkẹvuọvo ayen cha dia usun rẹ “imigegede” ri che nene sun na-a. (Jọn 10:16; Luk 12:32) A vwẹ Uvie na vwo mu vwẹ 1914 nu tavwen Inenikristi ki rhi vughe ihwo rehẹ ẹko ivẹ na.

¹⁶ Jesu rha sa vuẹ idibo rọyen erọnvwọn buebun ọke rọ vẹ ayen vwọ hẹ otọrakpọ na, ẹkẹvuọvo ọ riẹnre nẹ ayen che se vwo ẹruọ raye-en. (Jọn 16:12) Aphro herọ-ọ, erianriẹn rẹ Uvie na nabọ vwomaphia vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ na. Ẹkẹvuọvo, ọ dia ọke yena yen erianriẹn rẹ uyota na che vwo bunphiyọ-ọ.

17. Die yen ofori nẹ e ru e se vwo vwo ẹruọ rẹ uyota rẹ Uvie na, ẹkẹvuọvo die yen a je guọnọ?

¹⁷ Jihova ve vwọ kẹ Daniẹl nẹ “ọke rẹ oba na,” ihwo buebun “cha djẹ rhe djẹ kpo, erianriẹn” rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ ko che bunphiyọ. (Dan. 12:4) Ihwo re guọnọ erianriẹn yena cha wian kpahọn tavwen ayen ki se vwo. Ọbe ọvo tare nẹ ota rẹ Hibru ra fan kpo “djẹ rhe djẹ kpo” na se mudiaphiyọ ọke rẹ ohwo da nabọ frẹkotọ fuẹrẹn ọbe. Dedena, otoro obo ra frẹkotọ fuẹrẹn Baibol na te-e, a cha sa nabọ vwo ẹruọ rẹ uyota rẹ Uvie na-a jokpanẹ Jihova chọn avwanre uko vwọ riẹn.—Se Matiu 13:11.

18. Idjerhe vọ yen ihwo ri djoshọ ri Jihova vwo dje esegbuyota vẹ omaevwokpotọ vwọphia?

 ¹⁸ Vwẹ ọke rẹ oba na, Jihova ji dje uyota rẹ Uvie na phia ememerha kirobo ro ruro vwẹ ikpe evo a ke rhe mrẹ 1914. Kirobo rẹ Uyovwinrota 4 vẹ ọ rẹ 5 rẹ ọbe nana che djephia, omarẹ ẹgbukpe 100 re wanre na, o vwo ọke sansan rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ vwo ru ewene phiyọ ẹruọ rayen. Kẹ ọnana mudiaphiyọ nẹ Jihova rhe biẹcha aye-en? Kakaka! O biẹcha ayen. Diesorọ? Kidie ihwo re djoshọ ri Jihova vwo iruemu ivẹ ro vwo ẹguọnọ rọyen, eyehẹ esegbuyota vẹ omaevwokpotọ. (Hib. 11:6; Jems 4:6) Idibo ri Jihova vwo esegbuyota nẹ ive rehẹ Baibol na eje che rugba. Ayen dje uruemu rẹ omaevwokpotọ phia siẹrẹ ayen da mrẹvughe nẹ ẹruọ rẹ ayen vwo kpahen oborẹ ive nana che rugba wan chọre. A mrẹ udje rẹ omaevwokpotọ tiọyena vwẹ Uwevwin Orhẹrẹ ri March 1, 1925, rọ vwọ ta: “Avwanre riẹnre nẹ Ọrovwohwo na yen cha fan otọ rẹ Ota rọyen vwọ kẹ ihwo rọyen vwẹ idjerhe vẹ ọke ro fori.”

19. Die yen Jihova nẹrhẹ avwanre vwo ẹruọ rọyen asaọkiephana, kẹ diesorọ?

¹⁹ A vwọ vwẹ Uvie na vwo mu vwẹ 1914 nu, idibo rẹ Ọghẹnẹ ghwa nabọ riẹn oborẹ aroẹmrẹ ri shekpahen Uvie na che rugba wa-an. (1 Kọr. 13:9, 10, 12) O vwo ọke evo avwanre vwọ ta chọ fikirẹ oruru ra vwọ mrẹ orugba rẹ ive rẹ Ọghẹnẹ. Ọke vwọ yanran na, avwanre je mrẹ aghwanre rẹ ota ọvo rẹ Uwevwin Orhẹrẹ re djunute vwẹ ẹkorota 18 na tare. Ọ da ta: “Ọhọhọre nẹ obo ri me yovwin ọyen a vwọ riẹn nẹ ọke rẹ aroẹmrẹ de rugba nure yẹrẹ o de ruẹgba re ọyen a da sa nabọ vwo ẹruọ rọyen.” Ọ vwọ dianẹ avwanre ro ọke rẹ oba na kodo re na, aroẹmrẹ buebun ri shekpahen Uvie na rugba re, efa ji ruẹgba enẹna. Jihova ru ẹruọ rẹ ọhọre rọyen yovwinphiyọ kidie idibo rọyen vwomakpotọ, ayen je guọnọ nẹ a kpọ ayen vi. Erianriẹn rẹ uyota na ghini bunphiyọ re!

20, 21. Mavọ yen ẹruọ kpokpọ na vwo djobọte Inenikristi ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ?

²⁰ Jihova de ruẹ ẹruọ rẹ avwanre yovwinphiyọ, ọnana sa dia ọdavwini kẹ avwanre. Esegbuyota vẹ omaevwokpotọ sa nẹrhẹ avwanre rhiabọreyọ ewene nana? Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ hirharoku ọdavwini nana. Kerẹ udje, vwẹro roro nẹ wẹwẹ Onenikristi ri Ju vwẹ ọke yena. Wọ nabọ muọghọ kẹ Urhi ri Mosis, wọ je reyọ ẹkuotọ wẹ vwọ yoma. Asaọkiephana, wo de rhiabọreyọ ileta rẹ ọyinkọn Pọl siri rọ vwọ tanẹ a rha hẹ otọ rẹ Urhi na-a, Jihova je sen ẹgborho rẹ Izrẹl nure, o ji koko ihwo ri Ju vẹ ẹgborho ri chekọ na rere ayen vwọ dia Izrẹl rẹ ẹwẹn. (Rom 10:12; 11:17-24; Gal. 6:15, 16; Kọl. 2:13, 14) Die wo che ru?

²¹ Inenikristi re vwomakpotọ rhiabọreyọ ileta rẹ ẹwẹn ọfuanfon mu Pọl vwo si na mrẹ ebruphiyọ ri Jihova. (Iruo 13:48) Ihwo efa da rha sen ẹruọ kpokpọ nana, kidie ayen guọnọ tinka mu oborẹ ayen riẹnre jovwo. (Gal. 5:7-12) Ayen rhe wene iroro raye-en, uphẹn rẹ ayen vẹ Kristi vwo sun vwẹ odjuvwu sa va ayen abọ.—2 Pita 2:1.

22. Ẹro vọ wo vwo ni ẹruọ kpokpọ rẹ avwanre vwo kpahen ọhọre rẹ Ọghẹnẹ?

²² Vwẹ ikpe evo rhire na, Jihova ru ẹruọ rẹ avwanre kpahen Uvie na yovwinphiyọ. Kerẹ udje, ọ chọn avwanre uko vwọ nabọ vwo ẹruọ rẹ ọke ra cha vwọ hẹriẹ ihwo re cha riuku rẹ Uvie na vwo nẹ ihwo re rhọnvwe ru nene iyẹnrẹn esiri na-a kirobo ra hẹriẹ igodẹ vwo nẹ ẹvwe. Ọ je vuẹ avwanre ọke rẹ uchunu rẹ ihwo 144,000 na cha vwọ gba, oborẹ idje vẹ itẹ ri Jesu ri shekpahen Uvie na mudiaphiyọ, kugbe ọke rẹ ohwo ra jẹreyọ rọ koba che vwo kpo odjuvwu. * Die yen wo ru kpahen ẹruọ kpokpọ nana eje? Ọ nẹrhẹ esegbuyota wẹn ganphiyọ? Wo no nẹ enana odjephia rẹ uyono rẹ ọkieje ri Jihova vwọ kẹ ihwo rọyen re vwomakpotọ? Iyovwinreta re vwọ kpahen ọnana cha nẹrhẹ wo vwo imuẹro ọgangan nẹ Jihova dje ọhọre rọyen phia vwọ kẹ ihwo re djoshọ rọyen.