Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 5

Ruoth Nochiwo Ler Momedore e Wi Pinyruoth

Ruoth Nochiwo Ler Momedore e Wi Pinyruoth

WACH MADUONG’ MA SULANI WUOYE

Jo Nyasaye nofwenyo mosmos adiera madongo e wi Pinyruoth, joma biro locho e Pinyruoth, raia mag Pinyruoth, kod gima dwarore mondo ng’ato omakre gi Pinyruodhno

1, 2. Ti ane gi ranyisi e lero kaka Yesu notiyo gi rieko e tayo jolupne.

 TEM ane paro ni idhi limo taon moro gi osiepeni moko. Taondno iye odich kendo ojaber, to omiu ng’ato mondo otau. En taon ma pok ne udhiye nyaka nene, omiyo, ok udwar ni gik ma jal ma tayou wachonu obau kata matin. Samoro uwuoro ahinya kaka nyaka bed ni taondno nigi gik mamoko mabeyo ma pok uneno. To ka upenjo jal ma tayou, ok omiu dwoko nyaka e kinde mowinjore. Odwoko penjo ma kamago mana sama gimoro maber chako nenore. Kaka omedo tayou e kaka umedo bedo mamor ahinya gi riekone, nikech onyisou gik ma onego ung’e mana e kinde mowinjore.

2 Jokristo madier inyalo pim gi joma odhi limo taon ma kamano. Wan gi siso mar ng’eyo taon ma jaber mogik ma en “dala ma nigi mise madier,” tiende ni Pinyruodh Nyasaye. (Hib. 11:10) Ka Yesu ne ni e piny, notayo jolupne kokonyogi mondo ging’e weche matut e wi Pinyruoth. Be ne odwoko penjogi duto kendo nyisogi gik moko duto e wi Pinyruoth? Ooyo. Ne owachonegi niya: “Pod an gi gik mang’eny monego awachnu, to ok unyal winjo tiendgi gie sani.” (Joh. 16:12) Nikech Yesu nigi rieko matut, ne ok onyiso jolupne weche mang’eny ma ne ok ginyal winjo te dichiel.

3, 4. (a) Ere kaka Yesu osebedo ka dhi nyime puonjo jolupne weche Pinyruodh Nyasaye? (b) Ang’o ma wabiro nono e sulani?

3 Yesu nowacho weche ma ni e Johana 16:12 e otienone mogik e piny ka. Bang’ thone, ere kaka ne odhi dhi nyime puonjo jolupne weche Pinyruodh Nyasaye? Nojiwo jootene niya: ‘Roho mar adiera biro tayou e i adiera duto.’ a (Joh. 16:13) Omiyo, onego wane roho maler kaka jatach ma hore ka nyisowa yo. Yesu tiyo gi roho maler e puonjo jolupne gik monego ging’e e wi Pinyruodh Nyasaye, kendo otimo mano e kinde mowinjore.

4 We wanon ane kaka roho maler osebedo ka tayo Jokristo madier mondo ging’e weche matut e wi Pinyruoth. Mokwongo, wabiro nono ng’eyo ma wan-go e wi kinde ma Pinyruodh Nyasaye ne ochako lochoe. Bang’e, wabiro nono yo ma ifwenyogo joma biro locho e Pinyruoth kod joma biro bedo kaka raia mag Pinyruodhno, kaachiel gi geno ma jogo duto nigo. Kae to mogik, wabiro nono kaka jolup Kristo osebedo gi ng’eyo malong’o e wi gima ng’at ma dwaro makore motegno gi Pinyruodh Nyasaye onego otim.

Ng’eyo Malong’o Gima ne Dhi Timore e Higa mar 1914

5, 6. (a) Jopuonjre Muma ne nigi paro mage ma ok kare e wi kaka ne idhi los Pinyruoth? (b) Ang’o momiyo paro ma ne gin-gogo ok onego omi wabed gi kiawa ka be Yesu ne tayogi adier?

5 Mana kaka ne waneno e Sula mar 2 e bugni, kuom higni mang’eny, Jopuonjre Muma ne wacho ni higa mar 1914 ne dhi bedo higa makende ka luwore gi weche mokor e Muma. Kata kamano, e kindeno ne giparo ni bedoe mar Kristo nochakore e higa mar 1874, kendo ni nochako locho e polo e higa mar 1878. Bende, ne giparo ni kwan mar joma ne dhi locho e Pinyruoth ne ok dhi romo chuth nyaka chop Oktoba 1914. Ne giparo ni tij keyo ma ne gineno ni nochakore e higa mar 1874 ne dhi rumo 1914 ka oseter Jokristo mowir e polo. Be paro ma ok kare ma ne gin-gogo onego omi wabed gi kiawa ka be Yesu ne tayo Jopuonjre Mumago kotiyo gi roho maler?

6 Ooyo! Wadog ane e ranyisi ma ne wachakogocha. Be penjo mathoth ma welo mitayo rikni penjo keto kiawa ka be jal ma tayogi timo mano e yo maber? Ok kamano. E yo ma kamano, kata obedo ni jo Nyasaye seche moko temoga winjo tiend adiera moko motudore gi dwach Jehova ka sa pok ochopo monego roho maler okonygie winjo tiend adierago, mano ok nyis ni Yesu ok tagi. Mano e momiyo jotich Jehova yiega mondo oriegi sama gin gi paro mobam e wi adiera moko.—Jak. 4:6.

7. Ne omed guedh jo Nyasaye gi ler mage momedore?

7 E higni ma noluwo 1919, ne omed guedh jo Nyasaye gi ler momedore. (Som Zaburi 97:11.) E higa mar 1925, gaset mar The Watch Tower ne nigi sula moro ma wiye ne wacho ni “Birth of the Nation,” tiende ni “Inyuolo Oganda.” E sulano, ne oler kitiyo gi Ndiko ni ne onyuol Pinyruodh Mesia e higa mar 1914, kendo ni mano ne ochopo wach ma ne okor e wi dhako ma nyuol miwuoyoe e Fweny sula mar 12. b Sulano nomedo lero ni sand kod chandruoge ma jo Nyasaye ne oyudo e kinde lweny ne gin ranyisi ma nyiso ni Satan ne oselor e piny “ka en gi mirima mager, kong’eyo ni odong’ mana gi kinde manok.”—Fwe. 12:12.

8, 9. (a) Ere kaka ne onyis ni Pinyruodh Nyasaye en gima duong’ ahinya? (b) Gin penjo mage ma wadwaro nono?

8 Pinyruodh Nyasaye en gima duong’ e okang’ ma romo nade? E higa mar 1928, The Watch Tower nochako jiwo ni Pinyruoth en gima duong’ moloyo warruok ma ng’ato nyalo yudo kokalo kuom misango ma Yesu nochiwo. Kuom adier, Pinyruodh Mesia e ma Jehova biro tiyogo e keto nyinge obed maler, e nyiso ayanga ni en e jaloch e wi gik moko duto, kendo e miyo dhano odag kaka Jehova ne dwaro chakre chon.

9 Gin jomage ma ne dhi locho gi Kristo e Pinyruoth? Gin jomage ma ne dhi dak e piny kaka raia e bwo Pinyruodhno? To en tich mane maduong’ monego jolup Kristo otim?

Ne Okwong Ochok Jokristo Mowir

10. Jokristo madier nosebedo kong’eyo ang’o e wi ji 144,000 ma dhi e polo?

10 Higni moko ka pok 1914 ochopo, Jokristo madier noseng’eyo ni ji 144,000 ma dhi e polo ne dhi locho gi Kristo. c Jopuonjre Muma ne neno ni kwanno ne en kwan masie, kendo ni ne ochak chok jogo e kinde Jokristo mokwongo.

11. Ere kaka joma nigi geno mar dhi e polo ne otimo dongruok e yo ma ne giwinjogo tiend tij keyo?

11 Kata kamano, joma nigi geno mar dhi e polo ne dhi timo tich mane ka pod gin e piny? Ne gineno ni Yesu ne ojiwo ahinya tij lendo, kendo ni notudo tijno gi kinde mag keyo. (Mat. 9:37; Joh. 4:35) Mana kaka ne wasepuonjore e Sula mar 2, Jopuonjre Muma ne paro ni kinde keyo ne dhi kawo higni 40, kendo ni tijno ne dhi rumo ka itero Jokristo mowir e polo. Kata kamano, nikech tij keyo nodhi nyime kata mana bang’ ka higni piero ang’wen-go nosekalo, ne dwarore ni otim lokruok e yo ma ne ilerogo tiend tij keyono. Sani koro wang’eyo ni kinde keyo ma en kinde mar pogo ngano gi ogolo, ma tiende ni Jokristo mowir kod Jokristo mag miriambo, nochakore e higa mar 1914. Sa koro nochopo mar choko jomamoko mondo opong’ kwan mar ji 144,000!

Kinde keyo nochakore 1914 (Ne paragraf mar 11)

12, 13. Ngeche ma Yesu nogoyo e wi nyiri apar ma silili kod talanta chopo nade e ndalo mag giko?

12 Chakre higa mar 1919 ka dhi nyime, Kristo osebedo ka tayo jatich mogen kendo mariek mondo ojiw jolupne oyal wach Pinyruoth gi kinda. Yesu nochiwo migawono ka ne pod en e piny ka. (Mat. 28:19, 20) Bende, nolero kido ma dwarore ni jolupne obedgo mondo gitim migawo ma nomiyogino e yo maber chuth. E yo mane? E ngero ma ne ogoyo e wi nyiri apar ma silili, ne olero ni Jokristo 144,000 mowir nyaka sik ka neno kendo giher weche Nyasaye, e ka gibi giyud mich mar riwo arus gi Kristo e polo ka gibedo kaka ‘miahane.’ (Fwe. 21:2) Kae to e ngero mar talanta, Yesu nowacho ni jolupne mowir ne dhi timo tich ma nomiyogi e yo ma thiring’inyi.—Mat. 25:1-30.

13 Kuom higni 100 mosekalo, Jokristo mowir osenyiso ni gisiko ka gineno kendo ni gin jokinda e lando wach Pinyruoth. Kuom adier, ibiro migi pok margi ma onge kiawa kata matin! Kata kamano, be tij keyo ne en mana mar choko ji mondo opong’ kwan mar ji 144,000 ma biro locho gi Yesu?

Pinyruoth Nochako Choko Joma Biro Dak e Piny!

14, 15. Buk miluongo ni The Finished Mystery nolero ni nitie grube mage ang’wen mag joma biro yudo ngima mochwere?

14 Kuom higni mang’eny, jotich Nyasaye ne osebedo ka gombo ahinya ng’eyo ni ‘oganda mang’ongo’ (kata “great multitude,” ka luwore gi King James Version) ma iwuoyoe e Fweny 7:9-14 gin jomage. Yo ma ne ilerogo tiend ‘oganda mang’ongo’ ka ne sa pok ochopo mondo Kristo olernwago opogore mabor gi kaka wang’eye maler sani, to mano ok kawwa gi wuoro.

15 E higa mar 1917, buk miluongo ni The Finished Mystery nolero ni nitie grube ang’wen mag joma biro yudo ngima mochwere, kowacho ni nitie “grube ariyo mag joma biro dhi e polo, kod grube ariyo mag joma biro dak e piny.” Ka luwore gi puonjno, gin jomage ma ne dhi loso grube mopogore opogorego? Grup mokwongo ne en mar ji 144,000 ma ne dhi locho gi Kristo. Grup mar ariyo ne en mar oganda mang’ongo. Gi e kindeno, ne iparo ni oganda mang’ongo gin Jokristo ma pod ne ni e kanise mamoko, to pod ne ok gin gi yie motegno ahinya moromogi chung’ motegno. Omiyo, ne iwacho ni gin ne idhi podnegi mana migepe matindo tindo e polo. Grup mar adek ne iparo ni gin joma notiyo ne Nyasaye ka pok Yesu nobiro e piny, kaka Ibrahim, Musa, kod jomamoko, kendo ni gin ne gidhi dak e piny ka gitayo grup mar ang’wen moting’o oganda dhano mamoko.

16. Gin ler mage ma ne omed meny e higa mar 1923 kod 1932?

16 Ere kaka roho maler bang’e ne otayo jolup Kristo mondo giwinj tiend wechego maler? Ne omenynegi ler mosmos. E higa mar 1923, The Watch Tower ne olero ni nitiere mana grup achiel kende mar jolup Kristo madier ma onge gi geno mar dhi e polo, kendo ni ne gidhi dak e piny e bwo loch Kristo. E higa mar 1932, The Watchtower ne nigi sula moro ma ne owuoyo e wi Jonadab (Jehonadab) ma ne okonyo ruodh Israel ma niliuongo ni Jehu e tieko lamo mar nyiseche manono. (2 Ru. 10:15-17) Sulano ne olero ni nitiere joma chalo gi Jonadab e kindegi, kendo ni Jehova ne dhi reso jogo e lweny mar Har–Magedon mondo gidag e piny.

17. (a) E higa mar 1935, en ler mane ma norieny maler? (b) Jokristo madier nowinjo nade e chunygi ka ne gifwenyo tiend oganda mang’ongo? (Ne sanduk ma wiye wacho ni, “ Chuny Ji ne Oduogo.”)

17 E higa mar 1935, ler norieny maler! E chokruok maduong’ ma ne otim Washington, D.C., ne ofwenyore maler ni oganda mang’ongo gin joma biro dak e piny, kendo ni gin e rombe miwuoyo kuomgi e ngero ma Yesu ne ogoyo mar rombe gi diek. (Mat. 25:33-40) Oganda mang’ongono ne dhi bedo e kind “rombe mamoko” ma ne Yesu owacho kuomgi ni: “Gin bende nyaka akelgi iye.” (Joh. 10:16) Ka ne J. F. Rutherford golo twak, ne onyiso jowinjo kama: “Ng’ato ang’ata mong’eyo ni en gi geno mar dak nyaka chieng’ e piny kae ochung’ malo.” Chiegni ni nus mar joma ne nitie nochung’! Kae to nowacho kama: “Neeuru! Mae e oganda mang’ongo!” Ng’eny jowinjo ne omor ahinya nikech koro ne ging’eyo maler geno ma ne gin-go.

18. Yesu osebedo ka tayo jolupne e choko jomage, to mano osekelo gueth mane?

18 Chakre kindeno, Yesu osebedo ka tayo jolupne e choko oganda mang’ongo ma biro tony e masira maduong’. Ka ne ochak chok oganda mang’ongo, ne ok nenre ka gima ogandano ne dhi bedo gi ji mang’eny ahinya. Kata mana Owadwa Rutherford ne owacho kama: “Chal ni ji ma ni e ‘oganda mang’ongo’ ok bi bedo mang’eny ruok.” Sani to wang’eyo maber kaka Jehova oseguedho tij keyo chakre kindeno! Yesu tiyo gi roho maler e tayo Jokristo mowir kaachiel gi “rombe mamoko” kendo mano osemiyo wabedo “kueth achiel e bwo jakwath achiel” mana kaka nokoro.

Owadwa Rutherford ne ok par ni oganda mang’ongo ne dhi bedo ji mang’eny ahinya (Ka ia gi koracham: Nathan H. Knorr, Joseph F. Rutherford, kod Hayden C. Covington)

19. Ere kaka wanyalo konyo e medo kwan mar oganda mang’ongo?

19 Ng’eny joma ochung’ motegno biro dak nyaka chieng’ e paradiso e piny, ka gin e bwo loch mar Kristo gi ji 144,000 ma locho kode. Donge wabedo mamor ahinya sama waparo matut e wi kaka Yesu osetayo jo Nyasaye e ng’eyo maler geno ma Ndiko miyowa e wi kinde mabiro? Mano kaka wan gi thuolo makende mar lando ne jomamoko geno ma wan-go! Watimuru duto ma wanyalo e tij lendo mondo wakony e medo kwan mar oganda mang’ongo, mondo ji momedore opak nying Jehova!—Som Luka 10:2.

Oganda mang’ongo medore ameda

Gima Dwarore Mondo Wamakre Motegno gi Pinyruodh Nyasaye

20. Riwruok mar Satan oriwo ang’o gini, to joma omakore motegno gi Pinyruodh Nyasaye nyaka tim ang’o?

20 Kaka jotich Nyasaye ne medo puonjore weche mathoth e wi Pinyruoth, e kaka ne dwarore bende ni gimed ng’eyo kaka ne ginyalo makore gi Pinyruodhno. Ka luwore gi wachni, e higa mar 1922, The Watch Tower ne onyiso maler ni nitie mana riwruoge ariyo kende, tiende ni riwruok mar oganda Jehova kod riwruok mar Satan. Riwruok mar Satan oriwo ohelni, dinde, kod siasa. Joma omakore motegno gi Pinyruodh Nyasaye nyaka thegre gi gimoro amora ma nyalo tudogi gi riwruok mar Satan. (2 Kor. 6:17) Mano tiende nang’o?

21. (a) Ere kaka jatich mogen osebedo ka siemo jo Nyasaye mondo gitang’ gi ohelni madongo kod mwandu? (b) E higa mar 1963, The Watchtower nowacho ang’o e wi “Babilon Maduong’”?

21 Chiemb chuny ma jatich mogen chiwo osebedo ka elo ayanga mibadhi ma jo ohelni madongo timo, kendo chiwo siem ne jo Nyasaye mondo kik gidwar mwandu mokalo tong’. (Mat. 6:24) Bende, bugewa osebedo ka nyenyo e lela gik ma timore e dinde ma ni e bwo riwruog Satan. E higa mar 1963, The Watchtower nowacho maler ni “Babilon Maduong’” en dinde duto mag miriambo koriw kanyachiel, moting’o nyaka dinde ma luongore ni Jokristo to ok gin Jokristo madier. E Sula mar 10, wabiro puonjore weche momedore e wi kaka osebed ka ikonyo jo Nyasaye e pinje mopogore opogore mondo ‘gia kuom’ Babilon Maduong’.—Fwe. 18:2, 4.

22. E kinde Lweny Mokwongo mar Piny Ngima, ng’eny jo Nyasaye ne paro ni Jo-Rumi 13:1 ne nyiso ni ne ginyalo timo ang’o?

22 To nade weche siasa? Be Jokristo madier onego odonjre e lwenje mag pinyni? E kinde Lweny Mokwongo mar Piny Ngima, Jopuonjre Muma nong’eyo ni jolup Kristo ok onego oneg dhano wetegi. (Mat. 26:52) Kata kamano, ng’enygi ne paro ni weche ma ondik e bug Jo-Rumi 13:1 ma wacho ni Jokristo obolre ne “joma nigi teko mar loch” nyiso ni ginyalo donjo adonja e lweny, ginyalo rwako lep lweny, kendo ting’o nyaka bunde kod gige lweny mamoko, en mana ni ka onyisgi ni gineg jasigu, to gigoyo bunde e kor yamo.

23, 24. E kinde Lweny mar Ariyo mar Piny Ngima, ere kaka jolup Kristo ne winjo tiend Jo-Rumi 13:1, to bang’e ne giyudo ler mane momedore?

23 E higa mar 1939 ka ne Lweny mar Ariyo mar Piny Ngima chakore, The Watchtower ne owuoyo matut e wi kama onego Jokristo madier ochung’ie e weche siasa kod ywaruok mag pinje kata ogendni. Sulano ne onyiso maler ni Jokristo ok onego odonjre e lwenje kod ywaruok ma ni e piny Satan. Mano ler ma ne orieny e kinde mowinjore ndi. Omiyo, jolup Kristo ne ok obedo gi buch remo ma nomako pinje mang’eny e kinde lwenyno. Kata kamano, chakre higa mar 1929, bugewa ne osebedo ka lero ni joma nigi teko mar loch miwuoyoe e Jo-Rumi 13:1 ok gin joloch mag piny, to kar mano gin Jehova gi Yesu. Ne dwarore ni omed ler wachno e yo maber moloyo.

24 E higa mar 1962, roho maler notayo jolup Kristo e lero ndiko mar Jo-Rumi 13:1-7 e yo maber moloyo. Weche ma noler manyien-go ne ogo e The Watchtower ma Novemba 15 kod Desemba 1 higano. Gikone, jo Nyasaye koro ne ong’eyo tong’ monego giketi sama gimiyo joloch mag piny luor ka luwore gi weche mong’ere ahinya ma Yesu nowacho ni, “Chuluru Kaisar gige Kaisar, to gige Nyasaye ne Nyasaye.” (Luka 20:25) Jokristo madier sani koro ong’eyo ni joma nigi teko mar loch ma Jo-Rumi 13 wuoyoe gin sirkande mag piny, kendo Jokristo nyaka bolrenegi. Kata kamano, en bolruok ma nigi tong’. Ka sirkande mag piny dwaro ni watim gik ma Jehova Nyasaye ok dwar, wabedo gi paro kaka ma joote ne nigo ka ne giwacho niya: “Nyasaye e ma nyaka wawinj nikech en e jalochwa, kar winjo dhano.” (Tich 5:29) E Sula mar 14 e bugni, wabiro puonjore kaka jo Nyasaye osebedo ka tiyo gi puonj ma dwaro ni Jokristo kik donjre e ywaruok mag piny.

Wan gi thuolo makende mar lando ne jomamoko geno ma Ndiko miyowa mar dak nyaka chieng’!

25. Ang’o ma mori gi kaka Kristo osetiyo gi roho maler e tayo jolupne mondo opuonjre adiera e wi Pinyruodh Nyasaye?

25 Par ane gik ma jolup Kristo osepuonjore e wi Pinyruodh Nyasaye kuom higni 100 mosekalo. Wasepuonjore e wi kinde ma Pinyruodh Nyasaye nochako lochoe e polo kod gimomiyo Pinyruodhno en gima duong’ ahinya. Sani koro wang’eyo maber ni nitie jolup Kristo ma nigi geno mar locho kode e polo, to thoth jolupne biro dak nyaka chieng’ e piny ka. Kendo wang’eyo gik ma wanyalo timo mondo wanyis ni wamakore motegno gi Pinyruodh Nyasaye ka e sechego bende wabolore e yo mowinjore ne loje mag piny. Penjri kama: ‘Be dine ang’eyo adieragi kenda ka dine Yesu Kristo ok otayo jatich mogen mondo owinj tiend adierago kendo olernwagi?’ Kuom adier, Kristo kod roho maler e ma tayowa. To mano doko gueth!

a Ka luwore gi nonro moro, e dho Grik, wach molok ni ‘tayo’ e ndikono en “nyiso ng’ato yo.”

b Ka ne pok kindeno ochopo, ne iparo ni fwenyno ne wuoyo kuom ywaruok ma ne nitie e kind joma ne obolore ne loch Rumi gi nyisechegi to kod Jo-Rumi ma ne obolore ne kanisa mar Katholik.

c E higa mar 1880 dwe mar Jun, Zion’s Watch Tower ne olero ni ji 144,000 ma ne dhi locho gi Yesu ne dhi bedo Jo-Yahudi masie ma 1914 ne dhi yudo ka osebedo Jokristo madier. Kata kamano, bang’e e higano, ne omed ler wachno e yo maber ma ok bor ahinya gi kaka wang’eyo sani.