Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 5

Soma o Situlula Ocinyi Cusoma

Soma o Situlula Ocinyi Cusoma

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Afendeli va Suku va kuete elomboloko liocili ca longa catiamẽla Kusoma, olosoma viaco, omanu va ka viala, kuenda esilivilo lioku pokola

1, 2. Yesu wa lekisa ndati okuti usongui umue ukualondunge?

 SOKOLOLA ndeci okuti ulume umue wa loñoloha, o kasi oku songuila ocimunga cene oco u kũlĩhe ciwa olupale lumue lua posoka. Omo okuti oyo onjanja yatete vu nyula olupale luaco, ove kumue la vana o kasi oku enda lavo, vu sukila oku kapako olondaka viosi usongui wene a ku sapuili. Osimbu u linga ungende, u fetika oku komõha poku mõla olonepa vimue via posoka violupale ka wa kũlĩhĩli. Eci u puli catiamẽla kovina vu lete, eye ka tambulula, pole o talamẽla toke eci pa molẽha epuluvi liwa, ale ceci vu panda oku pitĩla pocitumãlo wa loñi. Noke, vu komõha olondunge viomunu o kasi oku ku songuili, momo oku sapuili lika ovina vu sukila oku kũlĩha velivala lia sunguluka.

2 Akristão vocili va sokisiwa lomanu vana va kasi oku nyula olupale lumue. Tu kasi oku lilongisa ovina viatiamẽla kolupale lu komõhisa okuti, “imbo li kuete ociseveto,” li lomboloka Usoma wa Suku. (Va Hev. 11:10) Eci Yesu a kala palo posi, wa songuila olondonge viaye oco vi kuate ukũlĩhĩso wa suapo watiamẽla Kusoma. Anga hẽ, eye wa tambulula apulilo avo osi kuenda wa va situluila cosi catiamẽla Kusoma vepuluvi limuamue? Sio, ka ci lingile. Pole, Yesu wa popia hati: ‘Ñuete ovina via lua vioku ku sapuili, pole, ka vu pondola handi oku kuata elomboloko liaco.’ (Yoa. 16:12) Ndeci omunu o songuila vana va nyula olupale a linga, Yesu lalimue eteke a longisile ovina vialua kolondonge viaye okuti, ka vi pondola oku kuata elomboloko liaco.

3, 4. (a) Yesu o kasi oku amamako ndati oku longisa omanu vakuekolelo catiamẽla Kusoma wa Suku? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?

3 Yesu kuteke waye wa sulako palo posi, wa tukula olondaka vi sangiwa kelivulu lia Yoano 16:12. Noke lioku fa kuaye, nda wa amamako ndati oku longisa omanu vakuekolelo catiamẽla Kusoma wa Suku? Eye wa sapuila ovapostolo vaye hati: “Espiritu liocili ... liu songuili kocili cosi.” a (Yoa. 16:13) Espiritu sandu li sokisiwa lusongui umue ukuepandi. Lekuatiso liespiritu sandu, Yesu o longisa olondonge viaye ovina viosi va sukila oku kũlĩha viatiamẽla Kusoma wa Suku, votembo ya sokiyiwa.

4 Tu konomuisi ndomo espiritu sandu lia Yehova lia siata oku songuila Akristão vocili oco va kuate ukũlĩhĩso wa suapo watiamẽla Kusoma. Catete, tu konomuisa ndomo tua sanga elomboloko liatiamẽla kotembo Usoma wa Suku wa fetika oku viala. Noke tu konomuisa velie olombiali Viusoma, elavoko liavo kuenda olonungi viusoma. Oku sulako tu konomuisa ndomo olondonge via Kristu vieya oku kuata elomboloko lia suapo lieci ci sukiliwa oco va kale vakuacili Kusoma.

Oku Kuata Elomboloko Liunyamo Umue wa Nena Apongoloko

5, 6. (a) Vakuakulilongisa Embimbiliya, ovisimĩlo vipi ka via sungulukile va kuatele viatiamẽla koku tumbikiwa Kusoma, kuenda kotembo yoku ungula? (b) Anga hẽ ovisimĩlo viaco ka via sungulukile via lekisa okuti, Yesu ka kalele oku songuila olondonge viaye?

5 Ndomo tua ci konomuisa Vocipama 2 celivulu lilo, Vakuakulilongisa Embimbiliya va pita otembo yalua loku popia hati, unyamo wo 1914 u ka tẽlisa ocitumasuku cimue Cembimbiliya. Pole, kotembo yaco va tavele okuti, oku tukuluka kua Kristu kua fetika kunyamo wo 1874, kuenda wa fetika oku viala kilu kunyamo wo 1878 handi vali Usoma u ka tumbikiwa lika kilu kosãi ya Mbalavipembe kunyamo wo 1914. Otembo yoku ungula ya laikele oku fetika kunyamo wo 1874, toke kunyamo wo 1914, kuenje nda ku sulila loku kongeliwa kuolombuavekua kilu. Anga hẽ ovisimĩlo viaco ka via sungulukile via lekisa okuti, Yesu ka kaile oku songuila oloñame viaye vakuekolelo lekuatiso liespiritu sandu?

6 Sio, hacoko! Sokolola vali kocindekaise ca tukuiwa kefetikilo liocipama cilo. Omanu vana va kala oku nyula olupale va kuata ocisimĩlo ka ca sungulukile kuenda apulilo alua, pole una wa kala oku va songuila ka va tambuluile vepuluvi va yonguile. Anga hẽ, ocituwa a lekisa ca va vetiya oku siapo oku kolela kokuaye? Sio hacoko! Cimuamue haico afendeli va Yehova va linga. Ndaño olonjanja vimue va seteka oku sanda oku kuata elomboloko lia suapo liocipango ca Yehova osimbu handi espiritu sandu ka lia va songuilile kocili caco, ka ci lekisa okuti, Yesu ka kasi oku va songuila. Omo liaco, vakuekolelo, va tava oku longisiwa kuenje lumbombe, va pongolola ovisimĩlo viavo.​—Tiago 4:6.

7. Afendeli va Suku va sumũlũisiwa lelomboloko lipi liocinyi cespiritu?

7 Oku upisa kunyamo wo 1919, afendeli va Suku va sumuluisiwa loku kuata elomboloko liovina vialua viespiritu. (Tanga Osamo 97:11.) Kunyamo wo 1925, kua sandekiwa ocipama cimue Vutala Wondavululi losapi hati: “Oku citiwa Kuofeka.” Ocipama caco ca eca uvangi umue Wembimbiliya u lekisa okuti, Usoma wa Mesiya wa tumbikiwa kunyamo wo 1914 loku tẽlisa ocitumasuku celivulu Liesituluilo ocipama 12 ci lombolola okuti, ukãi wa Suku wocindekaise kilu wa cita. b Ocipama caco ca lekisavo okuti, elambalalo kuenda ovitangi afendeli va Yehova va liyaka lavio vokuenda kuanyamo uyaki, via kala ondimbukiso yokuti, Satana wa tundisiwa kilu, kuenda o kasi ‘lonyeño ya lua, momo wa limbuka okuti oloneke viaye vitito.’​—Esit. 12:12.

8, 9. (a) Esilivilo Liusoma wa Suku lieya oku limbukiwa ndati lomanu? (b) Apulilo api tu ka konomuisa?

8 Usoma u kuete esilivilo lie? Kunyamo wo 1928 Utala Wondavululi wa fetika oku lekisa okuti, Usoma u kuete esilivilo lia velapo okuti, epopelo liomanu lekuatiso liocisembi ci sule. Lekuatiso Liusoma wa Mesiya, Yehova o ka kemãlisa onduko yaye, loku teyuila omoko yaye yoku viala, kuenda oku tẽlisa ocipango caye catiamẽla komanu.

9 Helie o ka viala la Kristu Vusoma waco? Velie va ka vialiwa Lusoma waco palo posi? Upange upi olondonge via Kristu via sukilile oku linga?

Upange Woku Ungula u Tiamisiwila Kolombuavekua

10. Elomboloko lipi afendeli va Suku va kuete tunde kosimbu liatiamẽla ko 144.000?

10 Akristão vocili osimbu ka va pitĩlile kunyamo wo 1914, va kuatele ale elomboloko liokuti, o 144.000 kolondonge via Kristu vi ka viala laye kilu. c Vakuatele elomboloko liokuti, etendelo liaco liocili kuenda lia fetika oku kongeliwa oku upisa kocita catete K.K.

11. Ndamupi vakuacisoko ca ndombua ya Kristu, veya oku kuata elomboloko lia velapo liatiamẽla kueci va sukila oku linga osimbu va kasi palo posi?

11 Omanu vana va laikele oku panga onepa kocimunga ca ndombua ya Kristu, ocikele ci pi va sukila oku tẽlisa osimbu va kasi handi palo posi? Ovo, va kũlĩhĩle okuti, Yesu wa tukula esilivilo liupange woku kunda, kuenda wa u sokisile lotembo yoku ungula. (Mat. 9:37; Yoa. 4:35) Ndomo tua ci konomuisa Kocipama 2, vokuenda kuotembo yimue va tavele okuti, otembo yoku ungula yi lingiwa vokuenda kueci ci soka 40 kanyamo, kuenda yi sulila voku kongeliwa kuolombuavekua kilu. Pole, omo okuti upange waco woku ungula wa amamako noke lieci ci soka 40 kanyamo, va sukilile oku vokiya elomboloko liavo. Cilo tua kũlĩha okuti, upange woku tepa otiliku losoka, u lomboloka oku tepa Akristão olombuavekua, Lakristão vesanda, wa fetika kunyamo wo 1914. Omo liaco, ya pitĩlile otembo yoku fetika oku kongela etendelo lia sulako liocisoko ca vana va kuete elavoko lioku enda kilu!

Upange woku ungula wa fetika kunyamo wo 1914 (Tala ocinimbu 11)

12, 13. Alusapo a Yesu atiamẽla kafeko ekũi kuenda kolokondu, a siata oku tẽlisiwa ndati koloneke vilo via sulako?

12 Tunde kunyamo wo 1919, Kristu o kasi oku songuila ukuenje wa lunguka oco a pitise kovaso upange woku kunda. Eye wa eca ocikundi caco kocita catete. (Mat. 28:19, 20) Eye wa tukulavo ovituwa olombuavekua vi sukila oku lekisa oco vi tẽlise ocikundi caco. Ndamupi? Volusapo luaye luatiamẽla kafeko, eye wa lekisa okuti, olombuavekua via sukilile oku lavulula oco vi tẽlise ocimãho cavo coku kala kocipito cuvala kilu, eci Kristu a likongela la “ndombua” yaye okuti, etendelo liaco li soka 144.000 kolombuavekua. (Esit. 21:2) Noke volusapo luaye luatiamẽla kolokondu, wa longisa okuti, akuenje vaye olombuavekua va ka lekisa ombili kupange woku kunda, wa kundikiwa kokuavo.​—Mat. 25:1-30.

13 Olombuavekua via siata oku lekisa okuti vi kasi oku lavulula loku lekisa ombili voku enda kuocita canyamo apita. Ovo va ka tambula onima omo liocituwa cavo coku lavulula! Anga hẽ, upange woku ungula u tiamisiwila lika koku kongeliwa kuomanu va sulako vatiamẽla kocisoko co 144.000 kolombuavekua vi ka viala la Kristu?

Usoma u Kasi Oku Kongela Omanu, va ka Kala Palo Posi!

14, 15. Ovisoko vipi vikuãla via lomboluiwa velivulu, “O Mistério Consumado” (Elumbu Lia Situluiwa)?

14 Tunde kosimbu, omanu valua vakuekolelo va siata oku kuata onjongole yoku kũlĩha ovina viatiamẽla ‘kowiñi wakahandangala’ wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo 7:9-14. Osimbu Kristu ka situluile elomboloko liowiñi wakahandangala, wa tukula ovina vialua via kongeliwa vondaka yaco okuti, koloneke vilo tu kuete elomboloko liovina viaco, kuenda tua vi sanjukila.

15 Kunyamo wo 1917, elivulu losapi hati: “O Mistério Consumado,” (Elumbu Lia Situluiwa), lia lekisa okuti kuli “alavoko avali oku popeliwa loku enda kilu, kuenda alavoko avali oku popeliwa loku kala palo posi.” Velie va pangele onepa kovisoko viaco vikuãla vi kuete alavoko a litepa oku popeliwa? Catete, va kala etendelo lieci ci soka 144.000 komanu va ka viala la Kristu. Cavali, va kala owiñi wakahandangala. Kotembo yaco va kuatele ocisimĩlo cokuti, owiñi wakahandangala u lomboloka omanu va litukula hati Akristão, pole handi va sangiwa Vatavo Esanda. Akristão vaco ndaño va kala vakuekolelo, pole ka va pamẽle calua okuti va pandikisa kovitangi. Omo liaco, va ponduile oku kala povitumãlo vina okuti vi sulemo kilu. Catiamẽla komuenyo wa palo posi, va tavele okuti, vocisoko catatu mua kongela “omanu va kuekolelo kosimbu” ndeci: Avirahama, Mose, kuenda vakuavo okuti va laikele oku kuata omoko yoku songuila ocimunga ca kuãla comanu vosi va sangiwa voluali.

16. Elomboloko lipi liocinyi cespiritu lia situluiwa kunyamo wo 1923 kuenda wo 1932?

16 Espiritu sandu lia songuila ndati olondonge via Kristu oco vi kuate elomboloko lia suapo tua sanjukila koloneke vilo? Olio lia siata oku ci linga poku situlula ovina vialua vokuenda kuotembo. Kunyamo wo 1923, Utala Wondavululi wa situlula ocisoko comanu ka va kuatele elavoko lioku enda kilu pole, va ka kala palo posi vemehi liuviali wa Kristu. Kunyamo wo 1932, Utala Wondavululi wa lombolola eci catiamẽla ku Yehonadava, wa liecele koku kuatisa Soma Yehu ombuavekua ya Suku ko Isareli oco va nyõle efendelo liesanda. (2 Olos. 10:15-17) Ocipama caco ca lekisavo okuti, koloneke vilo kulivo ocisoko comanu va sokisiwa la Yehonadava poku popia ndoco: “Yehova o ka songuila ocimunga caco kohali ya lua yo Harmagedo” oco va kale palo posi.

17. (a) Kunyamo wo 1935, ocinyi cipi cespiritu ca situluiwa? (b) Akristão vakuekolelo va kuatisiwa ndati lelomboloko liokaliye liatiamẽla kowiñi wakahandangala? (Tanga pokakasia losapi hati: “ Valua va Yeva Esanju.”)

17 Kunyamo wo 1935 kua situluiwa elomboloko likuavo liocinyi cespiritu. Kohongele yofeka ya lingiwila volupale luo Washington, D.C., kua lomboluiwa okuti ocisoko cowiñi wakahandangala, ci lomboloka olomeme kuenda olohombo via tukuiwa volusapo lua Yesu. (Mat. 25:33-40) Owiñi wakahandangala wa laikele oku kongeliwa “kolomeme vikuavo,” vina Yesu a popia hati: ‘Ndi vi nenavo.’ (Yoa. 10:16) Eci Manji Joseph F. Rutherford a linga ohundo wa pinga hati: “Vosi va kuete elavoko lioku kala otembo ka yi pui palo posi, citava hẽ oku votoka?” Valua va kala kohongele yaco va katuka! Noke, wa popia hati: “Tali, owiñi wakahandangala!” Valua va sanjukila oku kuata elomboloko lielavoko liavo.

18. Olondonge via Kristu via siata oku tiamisila ndati alikolisilo avo kupange woku kunda kuenda lonima yipi?

18 Tunde kotembo yaco, Kristu wa siata oku songuila oloñame viaye oco vi tiamisile alikolisilo avo kupange woku kongela owiñi wakahandangala u ka popeliwa kohali ya piãla, oco u kale otembo ka yi pui. Kefetikilo upange waco ka wa komõhisile. Onjanja yimue, Manji Rutherford wa popele hati: “Ci molẽha ndu okuti, ‘owiñi wakahandangala’ ka u ka li vokiya.” Cilo tu lete ndomo Yehova a siata oku sumũlũisa upange woku ungula! Poku songuiwa la Yesu kuenda lespiritu sandu, olombuavekua ‘lolomeme vikuavo, va kasi oku tẽlisa olondaka via Yesu viokuti, vi linga “ocunda cimuamue” ci vumbila kumosi Yehova vemehi “liungombo umuamue.”

Manji Rutherford ka kũlĩhĩle ndomo owiñi wakahandangala wa laikele oku livokiya (Oku upisa kepĩli: Manji Nathan H. Knorr, Joseph F. Rutherford, kuenda Hayden C. Covington)

19. Tu pondola oku kuatisa ndati kupange woku livokiya kuowiñi wakahandangala?

19 Omanu vakuavo vakuekolelo va ka kala voluali luokaliye palo posi, loku vialiwa la Kristu kumue leci ci soka 144.000 komanu. Ka tu sanjuka hẽ oku sokolola ndomo Kristu a siata oku songuila afendeli va Suku oco va kuate elavoko liwa li sangiwa Vembimbiliya? Tu kuete esumũlũho lioku sapuilako omanu kupange woku kunda elavoko lietu! Omo liaco, nda otembo yi tu ecelela tu likolisiliko oku lekisa ombili kupange woku kunda oco owiñi wakahandangala wamameko oku livokiya loku sivaya Yehova!​—Tanga Luka 10:2.

Owiñi wakahandangala u kasi oku amamako oku livokiya

Ceci ci Sukiliwa Oco tu Kale Vakuacili Kusoma

20. Ovina vipi via kongela vocisoko ca Satana kuenda Akristão vakuekolelo va kongeliwamo ndati?

20 Osimbu afendeli va Yehova va kala oku amamako oku lilongisa catiamẽla Kusoma, va sukililevo oku kuata ukũlĩhĩso weci ci lomboloka oku kala vakuacili luviali wo kilu. Omo liaco, kunyamo wo 1922, Utala Wondavululi wa lombolola okuti, kuli ovisoko vivali vi kasi oku talavaya okuti, ocisoko ca Yehova, kuenda ca Satana. Vocisoko ca Satana mua kongela vakualomĩlu, vakuatavo, kuenda vakuapulitika. Vana va nõlapo oku pokola Kusoma wa Suku u kasi peka lia Kristu, va sukila oku yuvula oku nyõla ekolelo liavo omo lioku lekisa ovituwa vimue via siata vocisoko ca Satana. (2 Va Kor. 6:17) Eci ci lomboloka nye?

21. (a) Ukuenje wa kolelua wa siata oku lungula ndati afendeli va Yehova catiamẽla kolomĩlu vinene? (b) Kunyamo wo 1963, Utala Wondavululi wa situlula nye catiamẽla ko “Bavulono Yinene”?

21 Okulia kuespiritu ku tunda kukuenje wa kolelua, kua siata oku situlula uhembi wa kongela volomĩlu kuenda wa siatavo oku lungula afendeli va Yehova oco va yuvule ocipululu covokuasi. (Mat. 6:24) Alivulu etu a siatavo oku situlula onepa yatavo yocisoko ca Satana. Kunyamo wo 1963, Utala Wondavululi (okuti koputu 1964), wa lekisa okuti, “o Bavulono yinene” ka yi lomboloka lika atavo Akristão vesanda, pole, yi lombolokavo ocisoko catavo osi esanda a sangiwa voluali. Ndomo tu ka ci konomuisa vocipama 10 celivulu lilo, afendeli va Suku va sangiwa kolofeka viosi, kuenda kapata osi, va siata oku kuatisiwa oku “tundamo,” loku liyelisa kovituwa viosi viatavo esanda.​—Esit. 18:2, 4.

22. Vokuenda Kuyaki Watete wa pita Voluali, afendeli va Yehova va kuatele elomboloko lipi liatiamẽla kelungulo li sangiwa kelivulu lia Va Roma 13:1?

22 Nye ci popiwa catiamẽla konepa yo pulitika yocisoko ca Satana? Akristão vocili va pondola hẽ oku litenga vuyaki, kuenda vovitangi violofeka? Vokuenda Kuyaki watete wa pita Voluali, Vakuakulilongisa Embimbiliya va kuatele elomboloko liokuti, ka citava okuti olondonge via Kristu vi ponda omanu vakuavo. (Mat. 26:52) Pole, omo lielungulo li sangiwa kelivulu lia Va Roma 13:1 li vetiya oku pokola “kolombiali,” omanu valua va simĩle okuti, va sukila oku li sonehisa kusualali loku wala uwalo wasualali, kuenda oku kuata ovota. Pole, eci va li sanga lovanyãli, va loya vilu.

23, 24. Vokuenda Kuyaki Wavali wa pita Voluali, elomboloko lipi afendeli va Yehova va kuatele liatiamẽla kelivulu lia Va Roma 13:1, kuenda elomboloko lipi olondonge via Kristu vieya oku kuata noke?

23 Eci Uyaki Wavali wa pita Voluali luosi wa fetika, Kunyamo wo 1939, Utala Wondavululi (okuti kelimi Lioputu wa sandekiwa kunyamo wo 1940,) wa lombolola ovina vialua viatiamẽla koku yuvula oku litenga vopulitika. Ocipama caco ca lekisa okuti, Akristão va sukila oku yuvula oku litenga vuyaki kuenda vovitangi violuali lua Satana. Elungulo liaco, lieya votembo ya sunguluka! Olondonge via Kristu via li teyuila koku kuata eko liosonde vokuenda kuyaki wa lingiwa lolofeka. Kunyamo wo 1929, alivulu etu a lomboluile okuti, olombiali via tukuiwa kelivulu lia Va Roma 13:1, ka vi lomboloka olombiali violuali, pole vi lomboloka Yehova kuenda Yesu. Pole, afendeli va Yehova va sukilile vali elomboloko lia suapo liatiamẽla kondaka yaco.

24 Kunyamo wo 1962, espiritu sandu lia kuatisa olondonge via Kristu oku kuata elomboloko liaco, eci Vutala Wondavululi 15 ya Kuvala, kuenda 1 ya Cembanima mua sandekiwa ovipama vimue via lombolola ciwa elivulu lia Va Roma 13:1-7. Kuenje, afendeli va Suku va kuata elomboloko liatiamẽla kepokolo Yesu a situlula vohundo yaye eci a popia hati: “Evi via Kaisare vi eci ku Kaisare, levi via Suku vi eci ku Suku.” (Luka 20:25) Cilo, Akristão vocili va kuete elomboloko liokuti, olombiali via tukuiwa ndeti vi lomboloka olombiali viosi violuali, kuenda va sukila oku pokola kokuavio. Pole, va sukila oku lekisa epokolo liapita pokati. Eci olombiali vi tu kisika oku tomba ovihandeleko via Yehova Suku, tu sukila oku tambulula ndeci ovapostolo va tambulula kosimbu poku popia hati: “Cetu oku pokola ku Suku, komanu hakoko.” (Ovil. 5:29) Vocipama 13 kuenda 14 celivulu lilo, tu ka lilongisa ndomo afendeli va Yehova va siata oku kapako onumbi yoku yuvula oku litenga vopulitika.

Tu kuete esumũlũho lioku sapuilako omanu elavoko liomuenyo ko pui lia tukuiwa Vembimbiliya!

25. Momo lie o sanjukilila oku songuiwa lespiritu sandu oco o kuate elomboloko lia suapo Liusoma wa Suku?

25 Sokolola ovina viosi olondonge via Kristu via li longisa viatiamẽla Kusoma vokuenda kuocita canyamo a pita. Tua lilongisa otembo Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu kuenda ndomo u kuete esilivilo. Tu kuetevo elomboloko lia suapo liatiamẽla kalavoko avali omanu vakuekolelo vakuete okuti, elavoko lioku enda kilu kuenda lioku kala palo posi. Tua kũlĩhavo ndomo tu lekisa epokolo Kusoma wa Suku osimbu tu lekisa epokolo lia pita pokati kolombiali violuali. Omo liaco, lipula ndoco: ‘Nda Yesu Kristu ka songuilile ocisoko cukuenje wa kolelua palo posi, anga hẽ nda tua kuata elomboloko lia suapo liovina evi kuenda oku vi longisa vakuetu? Oku songuiwa la Kristu kuenda espiritu sandu, esumũlũho liocili!

a Ndomo ca lomboluiwa velivulu limue, ondaka yo Helasi yokuti “oku songuila,” vocinimbu eci yi lomboloka “oku lekisa onjila.”

b Kefetikilo kua kala ocisimĩlo cokuti, ocinjonde ci tiamisiwila kuyaki wa kala pokati Kombiali ya va Roma kuenda etavo lio Katolika Romana.

c Utala Wondavululi wosãi Yevambi wo 1880, wa lekisa okuti, ocisoko cetendelo li soka 144.000 komanu, ci lomboloka va Yudea vana va tava kocili kunyamo wo 1914. Pole, vokuenda kunyamo wo 1880, kua sandekiwa elomboloko likuavo, tu kuete toke cilo.