Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 6

Omanu va Kunda—Akundi va Lieca Lutima Wosi

Omanu va Kunda—Akundi va Lieca Lutima Wosi

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Soma o laleka akundi valua

1, 2. Upange upi walua Yesu a tukuile, kuenda epulilo lipi li kuete esilivilo lia votuiwa?

 OLOMBIALI VIOLUALI olonjanja vialua vi linga olohuminyo ka vi tẽlisa. Ndaño muẽle olombiali vina vi kasi lovisimĩlo viwa, ka vi pondola oku tẽlisa olohuminyo viavo. Pole, Soma Mesiya, Yesu Kristu, olonjanja viosi o tẽlisa olohuminyo viaye.

2 Eci Yesu a tumbikiwa komangu Yusoma kunyamo wo 1914, wa lipongiyile oco a tẽlise ocitumasuku okuti tunde eci a ci tukula pa pita ale ci soka 1.900 kanyamo. Osimbu Yesu ka file handi wa popele hati: “Ondaka eyi yiwa Yusoma yi kundilua kuoha koluali.” (Mat. 24:14) Oku tẽlisiwa kuolondaka evi, kua pangele onepa kondimbukiso yoku tukulula kuaye Ndosoma. Omo liaco, ku votuiwa epulilo limue li kuete esilivilo ndoco: Koloneke via sulako Soma nda wa tẽla ndati oku sokiya ocimunga cakundi va lieca lutima wosi, omo okuti kotembo yaco omanu va ka kala vakuacipululu, vakuakulisola ovo muẽle kuenda ka va yonguile oku vumba Suku? (Mat. 24:12; 2 Tim. 3:1-5) Tu sukila oku kũlĩha etambululo liaco momo Akristão vocili va kongeliwamo.

3. Ekolelo lipi Yesu a lekisa kuenda nye co vetiya oku kuata ekolelo liaco?

3 Kũlĩhĩsa vali ocitumasuku ca Yesu. Anga hẽ, olondaka viokuti, “yi kundilua,” vieca ekolelo? Ocili, vieca! Yesu wa kolelele okuti, koloneke via sulako ku ka kala omanu va ko kuatisa. Pi kua tunda ekolelo liaco? Ku Isiaye. (Yoa. 12:45; 14:9) Eci Yesu keyile handi palo posi, wa mõla okuti Yehova wa kolela afendeli vaye va lieca lutima wosi. Tu kũlĩhĩsi ndomo Yehova a lekisa ekolelo liaco.

“Omanu Vove va ka Lieca Olumue”

4. Yehova wa laleka va Isareli oku kuatisa kupange upi, kuenda ovo va tambuluiya ndati elaleko liaco?

4 Sokolola ulandu wa pita eci Yehova a songuila Mose oku tunga otavernakulu ale osinge oco yi linge ocitumãlo cefendelo liepata lia va Isareli. Yehova lekuatiso lia Mose, wa laleka omanu vosi oku kuatisa kupange waco. Mose wa va sapuila hati: “U o kasi lutima woku eca a nene ku Yehova ombanjaile.” Nye ceyililako? Omanu “locipango cavo, va nena nena . . . olombanjaile omẽle lomẽle.” Ovo va nena ovina vialua toke eci ‘va va tutuiya kuenje ka va nenele vali.’ (Etu. 35:5; 36:3, 6) Etambululo lia va Isareli lia lekisa okuti, Yehova ka lueyele poku kolela kokuavo.

5, 6. Ndomo ca lekisiwa Vosamo 110:1-3, ovituwa vipi Yehova la Yesu va lavokaile oku sanga pokati kafendeli vocili koloneke vilo via sulako?

5 Anga hẽ koloneke vilo via sulako, Yehova o lavokavo oku sanga pokati kafendeli vaye omanu va lieca olumue kupange waye? Oco! Eci kua kambele 1.000 kanyamo osimbu Yesu ka citiwile palo posi, Yehova wa vetiya Daviti oku soneha catiamẽla kotembo Mesiya a ka fetika oku viala. (Tanga Osamo 110:1-3.) Yesu, o Soma yokaliye ya nõliwa wa laikele oku kuata ovanyali vaye. Pole, wa laikelevo oku kuata oloñuatisi. Oloñuatisi viaco ka vi kisikiwa oku vumba Soma. Ndaño muẽle amalẽhe valua pokati kavo, va ka liecavo olumue kuenje va ka linga owiñi wakahandangala u sokisiwa ndokutalala kuowume womẽle. a

Etendelo lialua lioloñuatisi Viusoma li sokisiwa ndokutalala kuowume womẽle (Tanga ocinimbu 5)

6 Yesu wa kũlĩhile okuti ocitumasuku ci sangiwa Kosamo 110, ci tiamisiwila kokuaye. (Mat. 22:42-45) Eye wa kuatele esunga lialua lioku kolela okuti o ka kuata oloñuatisi vakuekolelo va ka lieca olumue koku kunda olondaka viwa Viusoma kolonepa viosi violuali. Nye ovolandu a siata oku lekisa? Anga hẽ, koloneke vilo via sulako Soma wa vilikiya muẽle ocisoko cakundi?

“Esumũlũho Kuenda Ocikele Cange Oku Kunda Esapulo”

7. Yesu noke yoku vialekiwa komangu Yusoma, nye a linga oco a pongiye oloñuatisi viaye omo liupange wa laikele oku lingiwa?

7 Yesu noke yoku vialekiwa Kusoma, wa pongiya olondonge viaye oco vi tẽlise upange wa laikele oku lingiwa. Ndomo tua ci konomuisa Kocipama 2, oku upisa kunyamo wo 1914 toke kefetikilo liunyamo wo 1919, wa linga upange woku kũlĩhisa kuenda oku yelisa. (Mal. 3:1-4) Kunyamo wo 1919, eye wa nõla ukuenje wa kolelua oco a songuile olondonge viaye. (Mat. 24:45) Tunde kotembo yaco, ukuenje wa kolelua wa fetika oku eca okulia kuespiritu poku sokiya olohundo violohongele viofeka loku sandeka alivulu ana a siata oku vetiya Akristão vosi oku kapako ocikele cavo coku kunda olondaka viwa.

8-10. Olohongele viofeka via eca evetiyo lipi lioku linga upange woku kunda? Lombolola ulandu umue. (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Olohongele Viatete Viofeka Via Vokiya Ombili kupange Woku Kunda.”)

8 Olohundo violohongele viofeka. Kunyamo wo 1919 oku upisa keteke 1 toke 8 kosãi Yenyenye Linene, vakuakulilongisa Embimbiliya va kuata ohongele yavo yatete yofeka ya lingiwila volupale luo Cedar Point, Ohio, kofeka yo Estados Unidos, noke Yuyaki Watete Voluali. Keteke liavali, Manji Rutherford wa linga ohundo yimue loku vetiya omanu vosi hati: “Ocikele Cakristão vosi palo posi . . . oku kunda esapulo Liusoma wa Ñala.”

9 Keteke liatatu Manji Rutherford wa linga ohundo ya velapo losapi, “Esapulo Koloñuatisi ya sandekiwa Vutala Wondavululi losapi, “Wusapula Usoma.” Eye wa popia hati: “Olonjanja vimue ca sunguluka Ukristão oku lipula ndoco: Momo lie ñasilili voluali? Eye o sukila oku litambulula hati, Ñala wa ndi nõla ndonumiwa yaye oco ngambate esapulo lia Suku lioku linãlisa loluali kuenda ñuete esumũlũho locikele coku sandeka esapulo liaco.”

10 Vohundo yaco Manji Rutherford wa eca esapulo liokuti orevista yokaliye, A Idade de Ouro, (okuti cilo o Despertai!), ya sandekiwila oku songuila omanu Kusoma okuti owo elavoko lia kolapo. Noke wa pulisa nda vañami va yongola oku kuatisa kupange woku eca o revista eyi komanu. Ulandu umue watiamẽla kohongele yaco wa lombolola hati: “Ci soka 6.000 komanu va votoka momo va yonguile oku kuatisa kupange waco kuenje ca komohĩsa calua.” b Eci ca eca uvangi wokuti Soma o kuete oloñuatisi vi yongola oku sandeka esapulo liaye Liusoma!

11, 12. Utala Wondavululi wunyamo wo 1920, wa lombolola nye catiamẽla kotembo ku lingiwa upange Yesu a tukuile?

11 Alivulu a sandekiwa. Lekuatiso Liutala Wondavululi, esilivilo liupange Yesu a tukuile lioku kunda olondaka viwa Viusoma, lia fetika oku kũlĩhĩwa. Konomuisa ovolandu amue a pita kefetikilo liunyamo wo 1920.

12 Esapulo lipi lia laikele oku kundiwa poku tẽlisiwa kuolondaka vielivulu lia Mateo 24:14? Otembo yipi upange waco nda wa lingiwa? Ocipama cimue losapi hati, “Evanjeliu Liusoma,” ca sandekiwa Vutala Wondavululi 1 Yevambi Linene wunyamo wo 1920, ca lombolola ndoco: “Olondaka evi viwa vi tiamisiwila kesulilo lioluali lulo kuenda koku tumbikiwa Kusoma wa Mesiya.” Ocipama caco ca lekisavo otembo esapulo liaco lika kundiwa, poku popia hati: “Esapulo eli li kundiwa kesulilo liuyaki unene okuti, [Uyaki Watete Voluali] toke kefetikilo ‘liohali ya piãla.’” Ocipama caco camisako ndoco: “Yilo oyo otembo . . . yoku kunda esapulo liusoma kolonepa viosi Vietavo Liesanda.”

13. Utala Wondavululi wunyamo wo 1921 wa vetiya ndati Akristão olombuavekua oku kuata ombili kupange woku kunda?

13 Anga hẽ omanu va Suku va kisikiwa oku linga upange Yesu a popia? Sio hacoko. Ocipama cimue Cutala Wondavululi 15 Yelombo wo 1921 losapi hati: “Kuati Utõi,” ca vetiya Akristão olombuavekua oku lieca olumue. Omunu lomunu wa vetiyiwa oku lipula ndoco: “Eli halioko hẽ esumũlũho linene ndi kuete locikele coku kuatisa kupange waco?” Ocipama caco camisako hati: “Tua kolela okuti nda wa kuatisa kupange waco loku ci tenda ndesumũlũho, o ka kala nda Yeremiya una okuti vutima waye ondaka ya Ñala ya kala ‘ndondalu yi taima ya yikiwila vakepa aye. Kuenje ka tẽlele oku likandangiya oku yi sapula.” (Yer. 20:9) Evetiyo liaco lia eca ekolelo liokuti, Yehova kuenda Yesu va kuete oloñuatisi Viusoma vakuekolelo.

14, 15. Kunyamo wo 1922, Utala Wondavululi wa vetiya Akristão olombuavekua oku kuama onjila yipi oco va kundile omanu?

14 Akristão vocili va siata ndati oku sapuilako vakuavo esapulo Liusoma? Ocipama cimue Cutala Wondavululi 15 Yenyenye wo 1922, losapi hati: “Upange Wavelapo” ndaño citito pole ca kuata esilivilo lialua. Ocipama caco ca ivaluisa Akristão olombuavekua “ocikele va kuete coku kundila omanu loku vangula lavo kolonjo loku lekisa kokuavo okuti, usoma wokilu u kasi ocipepi.”

15 Tunde kunyamo wo 1919, Kristu lekuatiso liukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” wa siata oku pitulula olonjanja vialua okuti oku kunda esapulo Liusoma esumũlũho linene kuenda ocikele Akristão vakuete palo posi. Vakuakulilongisa Embimbiliya va tambulula ndati evetiyo lioku kunda esapulo Liusoma?

“Va Kuekolelo va ka Lieca Olumue”

16. Akulu vamue vekongelo va tenda ndati ocisimĩlo cokuti vosi va sukila oku panga onepa kupange woku kunda?

16 Oku upisa kunyamo wo 1920 kuenda wo1930, vamue ka va tavele kocisimĩlo cokuti Akristão vosi olombuavekua va sukila oku panga onepa kupange woku kunda. Utala Wondavululi 1 ya Kuvala wo 1927 kongelesi, wa lombolola hati: “Koloneke vilo vana va kuete ocikele coku kala akulu vekongelo, . . . ka va vetiya va manjavo oku kuatisa kupange woku kunda kuenda va likalavo oku linga upange waco. . . . Ovo ka va kapeleko onumbi yoku kundila konjo lanjo esapulo lia Suku, Soma yaye kuenda usoma waye komanu.” Noke camisako hati: “Ya pitĩlapo otembo ya vakuekolelo oku kũlĩhĩsa loku yuvula omanu kuenda oku va sapuila okuti, ka va ka amamako locikele coku kala akulu vekongelo.” c

17, 18. Vamanji valua vakongelo va tambulula ndati onumbi ya tunda kukuenje wa lunguka, kuenda omanu valua va siata oku tambulula ndati vokuenda 100 canyamo?

17 Akongelo alua a tava lesanju konumbi ya tunda kukuenje wa kolelua. Va limbuka okuti oku sandeka esapulo Liusoma ci nena asumũlũho. Utala Wondavululi 15 Yelombo wo 1926, wa lombolola hati: “Vakuekolelo va ka lieca olumue, . . . oku sapula olondaka Viusoma komanu.” Omanu vaco vakuekolelo va kapako olondaka viocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liosamo 110:3, kuenda va lekisa o onjongole yoku kuatisa Soma, Mesiya.

18 Vokuenda kueci ci soka 100 canyamo omanu valua va siata oku li eca olumue koku kuatisa kupange woku sapula Usoma. Vovipama vikuãimo, tu ka konomuisa ndomo va kunda, olonjila va siata oku kuama lovimalẽho vi va kuatisa kupange waco, kuenda onima va siata oku kuata. Catete tu konomuisa esunga lieci omanu valua va liecela olumue kupange woku kunda Usoma, ndaño va kasi voluali lue yuka omanu vakuacipululu. Poku kũlĩhĩsa esunga liaco, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Momo lie ndi kundila olondaka viwa?’

“Vanjiliya Tete Usoma”

19. Momo lie tu pokuila kelungulo lia Yesu lioku “vanjiliya tete Usoma”?

19 Yesu wa vetiya olondonge viaye oku ‘vanjiliya tete Usoma.’ (Mat. 6:33) Momo lie tu kapelako evetiyo liaco? Momo tua limbuka esilivilo liu Soma okuti, u kuete onepa koku tẽlisiwa kuocipango ca Suku. Ndomo tua ci kũlĩhĩsa vocipama ca pita, espiritu sandu lia siata oku situlula ocili catiamẽla Kusoma. Eci ocili Cusoma ci vetiya utima wetu ci tu kuatisa oku sandiliya tete Usoma.

Ndeci ulume a sanjuka omo lioku sanga ukuasi wa selekiwa, Akristão va sanjukavo poku sanga ocili Cusoma (Tanga ocinimbu 20)

20. Olusapo lua Yesu luatiamẽla kovokuasi a selekiwa, u lekisa ndati okuti olondonge viaye via siata oku tava kelungulo lioku sandiliya tete Usoma?

20 Yesu wa kũlĩhĩle ndomo olondonge viaye vi ka kala poku tava kelungulo lioku sanda tete Usoma. Kũlĩhĩsa olusapo luaye luatiamẽla kukuasi wa solekiwa. (Tanga Mateo 13:44.) Volusapo olu, onalavayi ya kala oku talavaya vepia, ya sanga ukuasi umue wa solekiwa kuenje ya limbuka esilivilo liawo. Nye a linga? “Lesanju, wa landisa ovina viosi a kuatele oco a li lande.” Nye tu lilongisa kulandu waco? Eci tu sanga ocili Cusoma loku limbuka esilivilo liaco, tu kuata esanju loku likolisilako oku pitisa kovaso upange Wusoma komuenyo wetu. d

21, 22. Oloñuatisi Viusoma vakuekolelo, vi lekisa ndati okuti vi kasi oku sandiliya tete Usoma? Tukula ulandu umue.

21 Oloñuatisi Viusoma vakuekolelo ka va lekisa lika kolondaka okuti va kasi oku sandiliya tete Usoma, pole va ci lekisilavo kovilinga. Ovo va tumbika omuenyo wavo, ovoloño, kuenda ovokuasi avo koku kuatisa kupange woku kunda Usoma. Valua pokati kavo va siata oku linga alikosililo alua oco va li tumbike kupange wotembo yosi. Ovo va siata oku limbuka okuti Yehova o sumũluisa vana va sanda tete Usoma. Kũlĩhĩsa ulandu umue wo kosimbu.

22 Manji Avery kumue lukãi waye Lovenia Bristow, va talavaya kumosi kupange wakundi votembo yosi kombuelo yo Estados Unidos oku upisa kunyamo wo 1920. Noke lianyamo amue manji Lovenia wa popia hati: “Ame kumue lulume wange Avery tua kuata esanju lialua vokuenda kuanyamo tua talavaya kumosi kupange wakundi votembo yosi. Olonjanja vimue ka tua kuataile olombongo vioku landa ongasolina ale okulia. Pole, Yehova wa enda oku tu kuatisa. Tua amamako lupange wakundi votembo yosi. Olonjanja viosi, tua kuata ovina tu sukila.” Manji Lovenia wa ivaluka epuluvi limue eci va talavaya volupale luo Pensakola, ko Florida okuti ka va kuatele olombongo vialua kuenda okulia. Eci va tiuka konjo noke yupange woku kunda, va sanga olonjeke vivali vinene viokulia lukanda mua sonehiwa hati, “Ocisola ca vamanji Vekongelo lio Pensakola.” e Manji Lovenia poku sokolola anyamo va kala kupange wotembo yosi, wa popia hati: “Yehova lalimue eteke a tu ivalele. Omo lioku kolela kokuaye lalimue eteke a tu yandulukile.”

23. Nye o yevite vutima omo lioku sanga ocili Cusoma, kuenda nye wa nõlapo oku linga?

23 Havosiko pokati ketu tu kuete epondolo lioku pesila otembo yimuamue kupange woku kunda. Momo akalo etu a li tepa. Pole, vosi yetu tu kuete esumũlũho lioku kunda olondaka viwa lutima wosi. (Va Kol. 3:23) Omo lioku sanjukila ocili Cusoma tua sanga, tua nõlapo oku linga alikolisilo osi a sukiliwa oco tu kuatise kupange waco. Hacoko hẽ wa nõlapo oku linga?

24. Koloneke vilo via sulako ondimbukiso yipi yinene yi kasi oku tẽlisiwa yatiamẽla Kusoma?

24 Vokuenda kuocita canyamo, Soma wa siata oku tẽlisa olondaka viaye viocitumasuku vi sangiwa kelivulu lia Mateo 24:14. Eye ka siatele oku kisika omanu. Noke yoku tunda voluali lueyuka omanu va pitisa lika kovaso olonjongole viavo, olondonge viaye via siata oku lieca olumue kupange woku kunda. Upange woku kunda olondaka viwa voluali luosi, watiamẽla konepa yimue yondimbukiso yoku tukuluka kua Yesu Ndosoma, kuenda eci Usoma u kasi oku tẽlisa koloneke via sulako.

a Vembimbiliya, owume u tiamisiwila kokulua.​—Efet. 27:28; Mika 5:7.

b Okokanda losapi, Helie wa Tambula Ocikele Coku Linga Upange, ka lombolola ndoco: Oku talavaya lo Despertai!, upange umue woku kunda konjo lanjo lesapulo liusoma. . . . Noke yoku sapela lomunu tua sanga, tu eca o Despertai! Konjo lanjo ndaño omunu wa lekisa onjongole ale sio yoku amamako oku tambula olorevista.” Noke lianyamo amue, vamanji va vetiyiwa oku eca o Despertai! Lutala Wondavululi. Oku upisa keteke 1 kosãi ya Kayavo kunyamo wo 1940, afendeli va Yehova va vetiyiwa oku eca olorevista kuenda oku soneha etendelo va eca.

c Kotembo yaco akulu vekongelo va enda oku nõliwa la vamanji poku imba ocela vekongelo. Omo liaco, ekongelo lia kuatele elianjo lioku likala oku nõla manji umue okuti ka endaenda kupange woku kunda. Epongoloko lia lingiwa koku nõla akulu vekongelo, li ka kũlĩhisiwa Kocipama 12.

d Yesu wa tukula etosi limuamue volusapo luaye luatiamẽla kulume ufũli ukuakusanda olomota viwa viondongo. Eci a vi sanga, wa landisa cosi a kuatele, kuenje wa vi landa. (Mat. 13:45, 46) Alusapo avali a tukuiwa ndeti, a tu longisavo okuti tu pondola oku lilongisa ocili Cusoma volonjila via litepa. Vamue va ci sanga ocituke, vakuavo va ci sandiliya. Ndaño tua kũlĩha ocili volonjila via litepa, pole tu likolisilako oku pitisa kovaso upange Wusoma komuenyo wetu.

e Kotembo yaco, akongelo a enda oku tukuiwa hati, ovitumãlo viupange.