Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 7

Gbɛi Anɔ ni Atsɔɔ Ashiɛɔ​—Atsɔ Gbɛi Srɔtoi Anɔ Koni Nine Ashɛ Mɛi Anɔ

Gbɛi Anɔ ni Atsɔɔ Ashiɛɔ​—Atsɔ Gbɛi Srɔtoi Anɔ Koni Nine Ashɛ Mɛi Anɔ

YITSO NƐƐ MLI SANE

Nyɔŋmɔ webii lɛ kɛ shiɛmɔ gbɛi srɔtoi tsuɔ nii koni amɛnine ashɛ mɛi babaoo anɔ

1, 2. (a) Mɛɛ ŋaa Yesu kɛtsu nii koni enyɛ ekɛ mɛi babaoo awie? (b) Kristo kaselɔi anɔkwafoi lɛ enyiɛ enɔkwɛmɔnɔ lɛ sɛɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ, ni mɛni hewɔ?

 MƐI babaoo ebabua Yesu he yɛ kpaakpo ko naa, shi eho eta lɛlɛ ko mli kɛtee hiɛ fioo. Mɛni hewɔ? Ele akɛ nu lɛ hiɛ baahã egbee ajije koni mɛi babaoo ni ebua amɛhe naa lɛ anu esane lɛ jogbaŋŋ.—Kanemɔ Marko 4:1, 2.

2 Afii nyɔŋmai komɛi dani afɔ Maŋtsɛyeli lɛ kɛ no sɛɛ lɛ, Kristo sɛɛnyiɛlɔi anɔkwafoi lɛ nyiɛ enɔkwɛmɔnɔ lɛ sɛɛ, amɛtsɔ ŋaa gbɛi heei anɔ amɛshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ amɛhã mɛi babaoo. Be ni jeŋ shikpámɔ mli ŋaalee yaa hiɛ lɛ, yɛ Maŋtsɛ lɛ gbɛtsɔɔmɔ naa lɛ, Nyɔŋmɔ webii lɛ etee nɔ ená ŋaa gbɛi heei kɛshiɛ, ni amɛtsakeɔ amɛhe amɛwoɔ shihilɛ lɛ mli. Wɔmiisumɔ ni wɔshiɛ wɔhã mɛi babaoo bɔ ni wɔɔnyɛ dani naagbee lɛ aba. (Mat. 24:14) Susumɔ gbɛi komɛi ni wɔtsɔ nɔ wɔnine eshɛ mɛi anɔ ekɔɔɔ he eko he ni amɛyɔɔ lɛ ahe okwɛ. Kɛfata he lɛ, susumɔ gbɛi anɔ ni obaatsɔ okase mɛi ni gbɛ sane kpakpa lɛ amɛshwã yɛ mra beaŋ lɛ ahemɔkɛyeli lɛ he okwɛ.

Gbɛi Anɔ ni Atsɔ Aná Mɛi Babaoo

3. Mɛɛ gbɛ nɔ adafitswaa woji ni wɔkɛtsu nii lɛ wo anɔkwale lɛ henyɛlɔi lɛ amli la?

3 Adafitswaa woji. Nyɛminuu Russell kɛ mɛi ni fata ehe lɛ bɔi Buu-Mɔɔ lɛ kalamɔ kɛjɛ afi 1879 tɔ̃ɔ, ni kɛtsɔ no nɔ mɛi babaoo anine shɛ Maŋtsɛyeli sane lɛ nɔ. Kɛ̃lɛ, afii nyɔŋma dani afi 1914 shɛ lɛ, etamɔ nɔ ni Kristo kudɔ nibii bɔ ni afee ni anyɛ ashiɛ ahã mɛi babaoo. Nibii ni ba kɛtsara nɔ nɛɛ je shishi yɛ afi 1903. Nakai afi lɛ nɔ lɛ, Dr. E. L. Eaton, ni eji Protɛstant osɔfoi akuu ko ni yɔɔ Pennsylvania lɛ naawielɔ lɛ fɔ̃ Charles Taze Russell nine kɛhã Biblia mli tsɔɔmɔi komɛi anaa taomɔ. Eaton tsɔɔ yɛ wolo ni eŋma Russell lɛ mli akɛ: “Misusu he, ni mina akɛ ehe baahia ni wɔtao saji komɛi ni . . . wɔkpãaa gbee yɛ he lɛ anaa yɛ gwabɔɔ mli, ni mile akɛ mɛi baaná he sɛɛ.” Russell kɛ ehefatalɔi lɛ hu na akɛ mɛi baaná he sɛɛ, no hewɔ lɛ amɛto gbɛjianɔ koni akala naataomɔ nɛɛ yɛ adafitswaa wolo ko (The Pittsburgh Gazette) ni ehé gbɛ́i waa lɛ mli. Mɛi nya sane ni adafitswaa wolo lɛ kala lɛ kɛ Biblia mli anɔkwalei ni Russell gbala mli jogbaŋŋ lɛ ahe waa aahu akɛ, adafitswaa wolo lɛ kpɛ mli akɛ daa otsi lɛ, ebaakala wiemɔi ni Russell hãa lɛ. Hiɛyaa nɛɛ wo anɔkwale lɛ henyɛlɔi lɛ amli la waa!

Be ni shɛɔ afi 1914 lɛ, no mli lɛ adafitswaa woji fe 2,000 kalaa Russell wiemɔi ni ehãa lɛ

4, 5. Mɛɛ su Russell jie lɛ kpo, ni mɛni mɛi ni yɔɔ sɔɔmɔ hegbɛ lɛ baanyɛ afee kɛkase lɛ?

4 No sɛɛ nɔŋŋ lɛ, adafitswaa woji krokomɛi hu ŋɔ fɔ̃ amɛnɔ akɛ amɛbaakala Russell wiemɔi lɛ. Be ni shɛɔ afi 1908 lɛ, Buu-Mɔɔ lɛ tswa adafi akɛ, akalaa wiemɔi ni Russell hãa lɛ yɛ “adafitswaa woji nyɔŋma kɛ ekome mli daa.” Kɛ̃lɛ, nyɛmimɛi ni le adafitswaa woji ahe nitsumɔ mli jogbaŋŋ lɛ wo Russell ŋaa akɛ, kɛ́ ejie Asafo lɛ ɔfis lɛ kɛjɛ Pittsburgh kɛtee maŋtiase ko ni ale waa lɛ mli lɛ, adafitswaa woji babaoo baasumɔ ni amɛkala ewiemɔi ni ejɛɔ Biblia lɛ mli eŋmalaa lɛ. Be ni Russell susu ŋaawoo nɛɛ kɛ saji krokomɛi ahe lɛ, ejie ɔfis lɛ kɛtee Brooklyn, New York yɛ afi 1909. Mɛni jɛ mli kɛba? Nyɔji fioo komɛi yɛ shimɔ lɛ sɛɛ lɛ, adafitswaa woji 400 bɔi wiemɔi lɛ akalamɔ, ni daa nɛɛ ekrokomɛi bafataa he. Be ni akɛɛ atoɔ Maŋtsɛyeli lɛ shishi yɛ afi 1914 lɛ, no mli lɛ adafitswaa woji ni fe 2,000 kalaa Russell wiemɔi ni ehãa kɛ saji ni eŋmalaa lɛ yɛ wiemɔi ejwɛ amli!

5 Mɛɛ nɔ ko ni he hiaa waa wɔkaseɔ kɛjɛɔ nɔ ni tee nɔ lɛ mli? Esa akɛ mɛi ni yɔɔ hegbɛi komɛi yɛ Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo lɛ mli ŋmɛnɛ lɛ akase Russell heshibaa lɛ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Kɛ́ ookpɛ yiŋ ni he hiaa lɛ, jwɛŋmɔ ŋaa ni mɛi krokomɛi baawo bo lɛ hu nɔ.—Kanemɔ Abɛi 15:22.

6. Te fee tɛŋŋ ni anɔkwalei ni akala yɛ adafitswaa woji amli lɛ ná mɔ ko nɔ hewalɛ lɛ?

6 Maŋtsɛyeli lɛ anɔkwalei ni akala yɛ nakai adafitswaa woji lɛ amli lɛ tsake mɛi ashihilɛ. (Heb. 4:12) Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Ora Hetzel ni abaptisi lɛ afi 1917 lɛ fata mɛi ni kase anɔkwale lɛ klɛŋklɛŋ kwraa kɛtsɔ nakai saji ni akala lɛ anɔ lɛ ahe. Ora kɛɛ akɛ: “Be ni mibote gbalashihilɛ mli sɛɛ lɛ, mitee miyasara mimami yɛ Rochester, Minnesota. Be ni mishɛ jɛmɛ lɛ, mina ni eefolɔ saji kɛmiijɛ adafitswaa wolo ko mli. No mli lɛ, Russell shiɛmɔi lɛ ekomɛi efolɔɔ lɛ. Mimami gbala nibii ni ekase kɛjɛ mli lɛ amli etsɔɔ mi.” Ora kpɛlɛ anɔkwale lɛ nɔ, ni etee nɔ ekɛ aaafee afii 60 sɔŋŋ shiɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli sane lɛ.

7. Mɛni hã mɛi ni nyiɛ asafo lɛ hiɛ lɛ saa amɛsusu bɔ ni amɛkɛ adafitswaa woji tsuɔ ni amɛhãa lɛ he ekoŋŋ lɛ?

7 Yɛ afi 1916 lɛ, nibii titrii enyɔ komɛi hã nyɛmimɛi ni nyiɛ asafo lɛ hiɛ lɛ saa amɛsusu adafitswaa woji anɔ ni atsɔɔ agbɛɔ sane kpakpa lɛ ashwãa lɛ he ekoŋŋ. Klɛŋklɛŋ lɛ, Ta Wulu ni yaa nɔ yɛ no beaŋ lɛ hã nibii ni akɛkalaa woji lɛ ahe ba sɛ̃. Yɛ afi 1916 lɛ, amaniɛbɔɔ ni jɛ wɔnitsumɔhe lɛ fã ni yɔɔ Britain ni tsuɔ adafitswaa woji ahe nii lɛ hã naagba lɛ fee faŋŋ, etsɔɔ akɛ: “Amrɔ nɛɛ, adafitswaa woji 30 pɛ kalaa wiemɔi ni ahãa lɛ. Ni ŋwanejee ko bɛ he akɛ etsɛŋ ni yibɔ nɛɛ nɔ baagbɔ yɛ bɔ ni woji ajara yaa ŋwɛi waa lɛ hewɔ.” Nɔ ni ji enyɔ lɛ ba yɛ October 31, afi 1916 be ni Nyɛminuu Russell gbo lɛ. No hewɔ lɛ, December 15, 1916 Buu-Mɔɔ lɛ tswa adafi akɛ: “Amrɔ nɛɛ ni Nyɛminuu Russell egbo lɛ, abaafo shiɛmɔ ni akalaa [awoɔ adafitswaa woji amli] lɛ sɛɛ kwraa.” Eyɛ mli akɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ ashiɛɔ nɛɛ ba naagbee moŋ, shi atee nɔ akɛ gbɛi krokomɛi tamɔ “Photo-Drama of Creation” lɛ tsu nii, ni eye omanye diɛŋtsɛ.

8. Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ afee “Photo-Drama of Creation” lɛ?

8 Akɛ mfonirii shiɛ. Russell kɛ ehefatalɔi lɛ kɛ aaafee afii etɛ tsu nii kɛfee sini ko ni atsɛ lɛ “Photo-Drama of Creation,” ni ajie lɛ kpo yɛ afi 1914 lɛ. (Abɛi 21:5) Atsɛ lɛ akɛ Drama, ni eji drama ni akɛ ŋaa fee, ni afee lɛ bɔ ni hãa osusuɔ akɛ emli bii lɛ miinyiɛ, ni akɛ gbɛɛmɔi kɛ mfonirii ni hiɛ kɔla srɔtoi wo mli. Mɛi ohai komɛi kɛ amɛhe hã kɛfee Biblia mli saji lɛ ahe nɔkwɛmɔnɔ, ni asha kɛfee sini lɛ, akɛ kooloi hu fata he. Amaniɛbɔɔ ni je kpo yɛ afi 1913 lɛ kɛɛ akɛ: “Akɛ kooloi ni yɔɔ kooloi atoohe ko mli lɛ fã kpotoo tsu nii kɛfee sini lɛ mli fã ni kɔɔ Noa he lɛ.” Yɛ mfonirii ohai komɛi ni akɛ kɔla srɔtoi fee lɛ agbɛfaŋ lɛ, ahã nitɛŋlɔi ni jɛ London, New York, Paris, kɛ Philadelphia lɛ kɛ amɛniji tɛŋ eko fɛɛ eko, ni amɛkɔla.

9. Mɛni hewɔ akɛ be kɛ shika babaoo wo “Photo-Drama” lɛ feemɔ mli lɛ?

9 Mɛni hewɔ akɛ be kɛ shika babaoo wo “Photo-Drama” lɛ feemɔ mli lɛ? Yiŋkpɛɛ ko ni akpɛlɛ nɔ yɛ kpeei ni afee kɛtsara nɔ yɛ afi 1913 lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Omanye ni eko bako dã ni Amerika adafitswaa woji lɛ eye yɛ bɔ ni amɛtsɔɔ katuun loo kolikoi kɛ nitɛŋmɔi, ni sinii fata he lɛ anɔ amɛnáa mɛi asusumɔi anɔ hewalɛ lɛ ehã ana bɔ ni nibii nɛɛ ahe yɔɔ sɛɛnamɔ waa hã. Ákɛ shiɛlɔi kɛ Biblia tsɔɔlɔi ni miiya amɛhiɛ lɛ, nɔ ni ejɛ nibii nɛɛ kɛnitsumɔ mli eba lɛ hãa wɔnáa nɔmimaa kwraa akɛ, sinii kɛ mfonirii ni akɛtsɔɔ nii lɛ ji gbɛ ni mɔɔ shi waa ni sa ni abaanyɛ atsɔ nɔ aye omanye akɛ shiɛlɔi.”

Ŋwɛigbɛ: He ni ajɛɔ ajieɔ “Photo-Drama” lɛ; shishigbɛ: “Photo-Drama” mfonirii komɛi

10. Mɛɛ hei nɛkɛ ajie “Photo-Drama” lɛ yɛ, ni mɛi aaafee enyiɛ kwɛ?

10 Yɛ afi 1914 lɛ, ajie “Photo-Drama” lɛ yɛ maŋtiasei 80 amli daa gbi. Mɛi aaafee akpekpei kpaanyɔ yɛ United States kɛ Canada kwɛ sini nɛɛ. Nakai afi lɛ nɔŋŋ lɛ, ajie “Photo-Drama” lɛ yɛ Australia, Britain, Denmark, Finland, Germany, New Zealand, Norway, Sweden, kɛ Switzerland. Afee sini lɛ henɔ ko shi no lɛ onaaa akɛ emli bii lɛ miinyiɛ, ni ajie atsɔɔ mɛi yɛ maji bibii lɛ amli. Afiteee shika babaoo yɛ nakai sini ni ji “Eureka Drama” lɛ he, ni ekɛ gbɛfãa hu yɛ mlɛo. Be ni shɛɔ afi 1916 lɛ, no mli lɛ atsɔɔ “Photo-Drama” loo “Eureka Drama” lɛ shishi kɛtee wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ amli: Armenian, Dano-Norwegian, French, German, Greek, Italian, Polish, Spanish, kɛ Swedish.

Yɛ afi 1914 lɛ, ajie “Photo-Drama” lɛ ahã mɛi babaoo yɛ kpeehei wuji amli

11, 12. Mɛɛ hewalɛ “Photo-Drama” lɛ ná yɛ oblanyo ko nɔ, ni mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ efee?

11 Nɔ ni afee yɛ French mli lɛ ná Charles Rohner ni eye afii 18 lɛ nɔ hewalɛ waa. Ekɛɛ akɛ: “Ajie sini lɛ yɛ mimaŋ—Colmar, Alsace, yɛ France. Shishijee tɔ̃ɔ lɛ, mihiɛ sɔ Biblia mli anɔkwalei ni je kpo yɛ sini lɛ mli lɛ waa.”

12 Enɛ hã abaptisi Charles ni yɛ afi 1922 mli lɛ ekɛ ehe wo be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ klɛŋklɛŋ lɛ eko ji ni eye ebua kɛjie “Photo-Drama” lɛ atsɔɔ mɛi yɛ France. Be ni Charles wieɔ enitsumɔ lɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mitsuɔ nitsumɔi srɔtoi—mitswaa saŋku, mikwɛɔ asafo lɛ shika nɔ, ni mikwɛɔ woji hu anɔ. Nɔ kroko hu ni ahã mitsu ji ni makwɛ koni toibolɔi lɛ afee dioo dani nifeemɔ lɛ aje shishi. Kɛ́ aba hejɔɔmɔ lɛ, wɔjaraa woji. Wɔjaraa asa lɛ fãi wɔhãa nyɛmimɛi hii loo yei. Amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ hiɛ woji saŋŋ yɛ edɛŋ, ni amɛhãa mɔ fɛɛ mɔ ni eba jɛmɛ lɛ eko. Kɛfata he lɛ, akɛ okpɔlɔ ni woji babaoo jwere nɔ maa shinaa lɛ naa.” Yɛ afi 1925 lɛ, afɔ̃ Charles nine koni eyasɔmɔ yɛ Betel yɛ Brooklyn, New York. Nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ ji enyiɛ lalɔi akuu ko hiɛ kɛtsu nii yɛ WBBR redio nitsumɔhe hee ni ato shishi lɛ. Amrɔ nɛɛ ni wɔsusu nɔkwɛmɔnɔ ni Nyɛminuu Rohner fee lɛ he lɛ, wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ abi ehe akɛ, ‘Ani miisumɔ matsu nitsumɔ fɛɛ nitsumɔ ni akɛbaahã mi bɔ ni afee ni akɛgbɛ Maŋtsɛyeli sane lɛ ashwã lɛ?’—Kanemɔ Yesaia 6:8.

13, 14. Mɛɛ gbɛ nɔ akɛ redio tsu nii kɛgbɛ sane kpakpa lɛ ashwã? (Kwɛmɔ akrabatsai ni ji “ WBBR Nɔ Nifeemɔi” kɛ “ Kpee Wulu Ko ni Sa Kadimɔ Waa” lɛ hu.)

13 Redio. Yɛ afi 1920 afiiaŋ lɛ, “Photo-Drama” lɛ kɛnitsumɔ nɔ bagbɔ, shi redio kɛnitsumɔ bafee gbɛ ni sa jogbaŋŋ kɛhã Maŋtsɛyeli sane kpakpa lɛ gbɛɛ kɛ shwãmɔ. Yɛ April 16, afi 1922 lɛ, Nyɛminuu Rutherford hã redio nɔ shiɛmɔ ko ni sa kadimɔ yɛ he ko (Metropolitan Opera House ni yɔɔ Philadelphia, Pennsylvania lɛ). Mɛi aaafee 50,000 bo maŋshiɛmɔ ni ji “Mɛi Akpekpei Abɔ ni Yɔɔ Bianɛ lɛ Gboiŋ Gbi ko Gbi Ko” lɛ toi. Kɛkɛ ni yɛ afi 1923 lɛ, atsɔ redio nɔ akɛ kpee shishi nifeemɔ lɛ hã mɛi klɛŋklɛŋ kwraa. Kɛfata he lɛ, mɛi ni nyiɛ asafo lɛ nitsumɔ lɛ hiɛ lɛ kpɛ mli akɛ, ehe baahia ni wɔ diɛŋtsɛ wɔfee wɔredio nitsumɔhe; afee enɛ yɛ Staten Island, yɛ New York, ni akɛwo mla shishi akɛ WBBR. Akɛbɔi nitsumɔ yɛ February 24, 1924.

Yɛ afi 1922 lɛ, mɛi aaafee 50,000 bo maŋshiɛmɔ ni ji “Mɛi Akpekpei Abɔ ni Yɔɔ Bianɛ lɛ Gboiŋ Gbi ko Gbi Ko” lɛ toi

14 Be ni December 1, 1924 Buu-Mɔɔ lɛ tsɔɔ nɔ hewɔ ni afee WBBR lɛ, ekɛɛ akɛ: “Wɔheɔ wɔyeɔ akɛ redio kɛnitsumɔ lɛ jara waaa tsɔ, ni eji gbɛ ni mɔɔ shi jogbaŋŋ ni atsɔɔ nɔ agbɛɔ anɔkwale lɛ he sane lɛ ashwãa.” Ekɛfata he akɛ: “Kɛ́ esa Nuŋtsɔ lɛ hiɛ akɛ afee redio nitsumɔhei krokomɛi ni akɛgbɛ anɔkwale lɛ ashwã lɛ, no lɛ ebaahã aná shika lɛ yɛ lɛ diɛŋtsɛ ebe ni sa mli.” (Lala 127:1) Be ni shɛɔ afi 1926 lɛ, Yehowa webii lɛ ená redio nitsumɔhei ekpaa. Enyɔ yɛ Amerika—WBBR yɛ New York ni WORD bɛŋkɛ Chicago. Ejwɛ ni eshwɛ lɛ yɛ Canada maŋtiasei ni ji Alberta, British Columbia, Ontario, kɛ Saskatchewan lɛ amli.

15, 16. (a) Te osɔfoi ni yɔɔ Canada lɛ fee amɛnii yɛ wɔ-redio nɔ shiɛmɔ lɛ he amɛhã tɛŋŋ? k(b) Te redio nɔ shiɛmɔ kɛ shĩa kɛ shĩa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ye bua amɛhe amɛhã tɛŋŋ?

15 Kristendom osɔfoi lɛ yɔse gbɛ ni atsɔ nɔ agbɛ Biblia mli anɔkwalei lɛ ashwã nɛɛ faŋŋ. Albert Hoffman ni le nitsumɔ ni yaa nɔ yɛ redio nitsumɔhe ni yɔɔ Saskatchewan yɛ Canada lɛ kɛɛ akɛ: “Mɛi babaoo bale Biblia Kaselɔi [taakɛ atsɛɔ Yehowa Odasefoi yɛ no beaŋ] lɛ. Atsɔ gbɛ nɛɛ nɔ aye mɛi odase jogbaŋŋ kɛyashi afi 1928, be ni osɔfoi lɛ nyɛ maŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ anɔ ní atsĩ redio nitsumɔhei ni Biblia Kaselɔi lɛ kɛtsuɔ nii yɛ Canada lɛ fɛɛ anaa.”

16 Wɔredio nitsumɔhei ni atsĩ naa yɛ Canada lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Biblia Kaselɔi tee nɔ amɛtsɔ mɛi aredio nitsumɔhei anɔ amɛgbɛ wiemɔi ni amɛjɛɔ Biblia lɛ mli amɛhãa lɛ amɛshwã. (Mat. 10:23) Bɔ ni afee ni nifeemɔi nɛɛ anyɛ amɔ shi jogbaŋŋ lɛ, akɛ redio nitsumɔhei ni kɛ wɔ Biblia mli anɔkwalei lɛ hãa lɛ agbɛ́i wo Buu-Mɔɔ lɛ kɛ The Golden Age (amrɔ nɛɛ Awake!) lɛ mli bɔ ni afee ni kɛ́ shiɛlɔi lɛ tee shiɛmɔ yɛ mɛi ashĩai lɛ, amɛwo mɛi lɛ hewalɛ ni amɛbo wɔsaji lɛ atoi yɛ amɛredioi lɛ anɔ. Mɛni jɛ mli kɛba? The Bulletin January 1931 nɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Redio nɔ ni atsɔɔ ashiɛɔ lɛ eye ebua nyɛmimɛi lɛ jogbaŋŋ yɛ shinai anaa shiɛmɔ lɛ mli. Wɔnine eshɛ amaniɛbɔi babaoo anɔ yɛ nitsumɔhe nine lɛ ni tsɔɔ akɛ mɛi ebo wiemɔi ni Nyɛminuu Rutherford hãa lɛ atoi yɛ redio lɛ nɔ, ni no eha amɛfee klalo akɛ amɛbaaŋɔ woji ni wɔkɛhaa amɛ lɛ.” Wolo ni ji The Bulletin lɛ wie redio nɔ ni atsɔɔ ashiɛɔ kɛ shĩa kɛ shĩa nitsumɔ lɛ he akɛ amɛji “shiɛmɔ gbɛi titri enyɔ ni Nuŋtsɔ lɛ gbɛjianɔtoo lɛ kɛtsuɔ nii.”

17, 18. Eyɛ mli akɛ nibii tsake moŋ, shi mɛɛ gbɛfaŋnɔ redio tee nɔ etsu yɛ anɔkwale lɛ gbɛɛ kɛ shwãmɔ mli?

17 Afi 1930 afiiaŋ lɛ, ate shi awo redio nɔ ni wɔtsɔɔ wɔshiɛɔ lɛ. No hewɔ lɛ, yɛ afi 1937 naagbee gbɛ lɛ, Yehowa webii lɛ tsake amɛhe amɛwo shihilɛ lɛ mli. Amɛgbɔ redio nɔ shiɛmɔ lɛ nɔ, ni amɛkɛ amɛjwɛŋmɔ ma shĩa kɛ shĩa nitsumɔ lɛ nɔ babaoo. a Fɛɛ sɛɛ po lɛ, atee nɔ atsɔ redio nɔ agbɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane lɛ ashwã yɛ shikpɔji komɛi ni etse amɛhe, loo maŋkwramɔŋ saji egbala amɛmli lɛ anɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛjɛ afi 1951 kɛyashi afi 1991 lɛ, redio nitsumɔhe ko ni yɔɔ West Berlin, yɛ Germany lɛ tee nɔ etswa maŋshiɛmɔi ni ajɛ Biblia lɛ mli ahã lɛ bɔ ni afee ni mɛi ni yɔɔ no beaŋ East Germany lɛ anyɛ anu Maŋtsɛyeli sane lɛ. Kɛjɛ afi 1961 kɛ no sɛɛ nɔ ni fe afii nyɔŋmai etɛ lɛ, daa otsi lɛ, redio nitsumɔhe ko ni yɔɔ Suriname yɛ South America lɛ kɛ minitii 15 gbɛɔ Biblia lɛ mli anɔkwalei lɛ eshwãa. Kɛjɛ afi 1969 kɛyashi afi 1977 lɛ, asafo lɛ rikɔd wiemɔi 350 kɛ sɛɛ ni ajɛ Biblia lɛ mli ahã lɛ ewo redio nɔ, atsɛ enɛ akɛ “Ŋmalɛ Fɛɛ Ŋmalɛ Hi.” Redio nitsumɔhei 291 ni yɔɔ Amerika maji 48 anɔ lɛ gbɛ nifeemɔi lɛ amɛshwã. Yɛ afi 1996 lɛ, redio nitsumɔhe ko ni yɔɔ South Pacific maŋ ni ji Samoa maŋtiase Apia lɛ mli lɛ kɛ redio nɔ nifeemɔ ni yitso ji “O-Biblia mli Sanebimɔi Ahetoo” lɛ hãa daa otsi.

18 Be ni afi 1900 afii lɛ heɔ aba naagbee lɛ, redio jeee gbɛ titri ni atsɔɔ nɔ agbɛɔ sane kpakpa lɛ ashwãa dɔŋŋ. Kɛ̃lɛ, jeŋ shikpámɔ mli ŋaa gbɛ kroko ko ebajie ehiɛ kpo, ni no hãa anyɛɔ ashiɛɔ ahãa mɛi babaoo fe tsutsu lɛ.

19, 20. Mɛni hewɔ Yehowa webii efee jw.org lɛ, ni mɛni ejɛ mli kɛba? (Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “ JW.ORG” lɛ hu.)

19 Intanɛt lɛ. Be ni shɛɔ afi 2013 lɛ, mɛi fe akpekpe toi akpei 2.7, ni miihe ashɛ je lɛŋ yibɔ oha mlijaa 40 lɛ yaa Intanɛt lɛ nɔ. Akɔntai komɛi ni abu lɛ tsɔɔ akɛ, mɛi aaafee akpekpe toi akpei enyɔ yaa Intanɛt lɛ nɔ yɛ mobail foŋ komɛi kɛ tablɛt kɛ ehenɔi lɛ anɔ. Yibɔ nɛɛ miiya hiɛ lolo yɛ je lɛŋ fɛɛ, shi he ni Intanɛt lɛ shwereɔ waa yɛ amrɔ nɛɛ ji Afrika, he ni mɛi akpekpei 90 kɛ sɛɛ nyɛɔ amɛyaa Intanɛt lɛ nɔ yɛ he fɛɛ he ni amɛyɔɔ lɛ. Hiɛyaai nɛɛ etsake gbɛi anɔ ni mɛi tsɔɔ amɛnine shɛɔ saji anɔ lɛ kwraa.

20 Yehowa webii lɛ kɛ Intanɛt lɛ bɔi nitsumɔ yɛ afi 1997. Yɛ afi 2013 lɛ, afee jw.org Wɛb saiti lɛ yɛ wiemɔi aaafee 300 amli, ni akɛ saji ni ajɛ Biblia mli aŋmala yɛ wiemɔi ni fa fe 520 amli lɛ wo nɔ koni mɛi aŋɔ. Daa gbi lɛ, mɛi 750,000 kɛ sɛɛ yaa saiti lɛ nɔ. Daa nyɔɔŋ lɛ, mɛi ŋɔɔ woji akpekpei 3 kɛ sɛɛ, magazin akpekpei 4 kɛ sɛɛ, kɛ lalai kɛ nibii ni atswaa aboɔ toi akpekpei 22 kɛ sɛɛ kɛfataa vidioi ni amɛkwɛɔ lɛ ahe.

21. Mɛni okase yɛ Sina sane lɛ mli?

21 Wɔ-Wɛb saiti lɛ ebafee gbɛ ni mɔɔ shi jogbaŋŋ ni wɔtsɔɔ nɔ wɔgbɛɔ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ wɔshwãa, ni wɔkɛmiitsu nii yɛ maji po ni atsĩ wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa yɛ mli lɛ amli. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ afi 2013 shishijee gbɛ lɛ, nuu ko ni atsɛɔ lɛ Sina lɛ tee jw.org saiti lɛ nɔ ni etswa nitsumɔhe yitso ni yɔɔ Amerika lɛ tɛlifoŋ kɛbi Biblia lɛ he saji komɛi. Mɛni sa kadimɔ yɛ nuu nɛɛ sane lɛ he? Sina ji Muslimnyo, ni yɔɔ akrowa ko ni etse ehe banee yɛ maŋ ko ni agu Yehowa Odasefoi anitsumɔ yɛ jɛmɛ lɛ mli. Akɛni nuu nɛɛ tswa nitsumɔhe nine lɛ hewɔ lɛ, ato gbɛjianɔ ni Odasefonyo ko ni yɔɔ Amerika kɛ lɛ kaseɔ Biblia lɛ shii enyɔ daa otsi. Atsɔ Intanɛt vidio sanegbaa nɔ akɛ lɛ fee Biblia mli nikasemɔ.

Atsɔɔ Aŋkroaŋkroi Anii

22, 23. (a) Ani akɛ shiɛmɔ gbɛi srɔtoi ni atsɔɔ nɔ nine shɛɔ mɛi anɔ lɛ eye shĩa kɛ shĩa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ najiaŋ? (b) Te Maŋtsɛ lɛ ejɔɔ wɔmɔdɛŋbɔi lɛ anɔ ehã tɛŋŋ?

22 Jeee wɔyiŋtoo ji wɔkɛ shiɛmɔ gbɛi srɔtoi tamɔ adafitswaa woji, “Photo-Drama,” redio, kɛ Intanɛt lɛ atsu nii kɛye shĩa kɛ shĩa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ najiaŋ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yehowa webii lɛ kase nɔkwɛmɔnɔ ni Yesu fee efɔ̃ shi lɛ. Jeee mɛi babaoo ni ebua amɛhe naa kɛkɛ eshiɛ ehã; ekɛ ejwɛŋmɔ ma aŋkroaŋkroi ni ebaaye ebua amɛ lɛ nɔ. (Luka 19:1-5) Kɛfata he lɛ, Yesu tsɔse ekaselɔi lɛ koni amɛ hu amɛfee nakai nɔŋŋ, ni etsɔɔ amɛ nɔ ni amɛbaakɛɛ. (Kanemɔ Luka 10:1, 8-11.) Taakɛ asusu he yɛ Yitso 6 lɛ mli lɛ, mɛi ni nyiɛɔ nitsumɔ lɛ hiɛ lɛ etee nɔ amɛwo Yehowa tsuji fɛɛ hewalɛ koni amɛkɛ mɛi awie hiɛ kɛ hiɛ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli.—Bɔf. 5:42; 20:20.

23 Kɛjɛ be ni ato Maŋtsɛyeli lɛ shishi nɛɛ, afii oha eho, ni shiɛlɔi ni miihe ashɛ akpekpei 8 etee nɔ amɛkɛ ekãa miiye amɛmiibua mɛi koni amɛbale Nyɔŋmɔ yiŋtoi lɛ. Ŋwanejee ko kwraa bɛ he akɛ, Maŋtsɛ lɛ ejɔɔ gbɛi anɔ ni wɔtsɔ wɔtswa Maŋtsɛyeli lɛ he adafi lɛ anɔ. Kɛfata he lɛ, ehã wɔ nibii ni he baahia wɔ kɛgbɛ sane kpakpa lɛ wɔshwã jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ, akutso fɛɛ akutso, kɛ majianɔ wiemɔi fɛɛ amli.—Kpoj. 14:6.

a Yɛ afi 1957 lɛ, mɛi ni nyiɛɔ asafo lɛ hiɛ lɛ kpɛ mli akɛ amɛkɛ wɔredio nitsumɔhe ni eshwɛ ni ji WBBR ni yɔɔ New York lɛ tsuŋ nii dɔŋŋ.