Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

EGAUNUNO 7

Nonkedi dokuzuvhisa—Kuruganesa nkenye nkedi mokuzuvhisira vantu

Nonkedi dokuzuvhisa—Kuruganesa nkenye nkedi mokuzuvhisira vantu

OKU LYA DEMENENA EGAUNUNO

Vantu vaKarunga kuruganesa nonkedi dokulisiga-siga mokuzuvhisira vantu wovanzi

1, 2. (a) Nkedi musinke Jesus ga ruganesere mokuronga mbunga zovantu? (b) Ngapi varongwa vaKristusa va kweme sihonena sendi, ntani morwasinke?

MBUNGA zovantu kwa ya pongere konontere defuta va ya purakene, nye Jesus ta rondo mowato nokuusura kanunu. Morwasinke? Morwa ga divire asi ezwi lyendi nali zuvhika nawa yipo vantu va zuvhe mbudi zendi.—Resa Marukusa 4:1, 2.

2 Komeho nokonyima zehampuruko lyoUhompa, varongwa vaKristusa wovalimburukwi kwa kweme sihonena sendi pokuruganesa nonkedi dokulisiga-siga va hanese mbudi zongwa zoUhompa kovantu wovanzi. Mepitisiro lyaHompa, vantu vaKarunga kuna kutwikira kuruganesa nonkedi dokulisiga-siga. Tuna hara kutwarera vantu wovanzi mbudi komeho uhura u wize. (Mat. 24:14) Konakona nonkedi dimwe twa ruganesa mokutwarera vantu mbudi nkenye oku va tunga. Gazadara ko nonkedi omu no vhura kuhonena epuro lyowo va hanesere mbudi zongwa monomvhura da ka pita.

Kuzuvhisira vantu wovanzi

3. Yisinke ya handukisire nonkore dovantu vaKarunga?

3 Nosaitunga. Munazinyetu Russell novakwaawo kwa tamekere kupwagesa sifo soRuhungu mo-1879 mokutwara mbudi zoUhompa kovantu wovanzi. Nampili ngoso, nomvhura murongo komeho zo-1914, Kristusa kwa ruganesere nkedi zimwe hena yipo mbudi zongwa zi sike kovantu wovanzi. Nkedi ozo kwa tamekere kuziruganesa mo-1903. Momvhura ozo, Dr. E. L. Eaton, mukondi gokambunga koVaporositante moPennsylvania, kwa lipatanene naCharles Taze Russell kuhamena marongo goBibeli. Eaton kwa tjangerere Russell asi: “Ame kuna gazara asi nove name tu tulise po sigongi nokuzogera mapuliro getu aga ga lisiga . . . nina si huguvara asi vantu nava kara neharo lyokudiva ko yoyinzi.” Russell novakwawo nawo kwa gazarere asi vantu nava hara kudiva ko yoyinzi, yipo va tokwere kutjanga eyi va ka zogere mosigongi oso nokuyipwagesa mosaitunga, The Pittsburgh Gazette. Morwa vantu kwa haferere yirongwa oyo nefatururo lyewa lyaRussell lyousili womoBibeli, vatjangi wosaitunga yipo va tokwere kupwagesa yiuungwa yendi nkenye sivike. Yininke oyo kwa handukisire nonkore dovantu vaKarunga!

Apa za sikire mvhura 1914, nosaitunga dokupitakana po-2 000 ngadi pwagesa yiuyungwa yaRussell

4, 5. Sikara musinke ga likidire Russell, ntani ngapi ava ava pitisire mombunga zaKarunga nava vhura kumutemwinina?

4 Kutunda opo, nosaitunga dononzi kwa here kupwagesa yiuyungwa yaRussell. Mo-1908, sifo soRuhungu kwa divisire asi yiuyungwa oyo ngayi pwaga “monosaitunga ronazimwe.” Vanavazinyetu ava va divire omu azi gendi saitunga kwa pukwilire Russell asi nsene a dirura mberewa zi tunde moPittsburgh zi ze kositata sa divikwa, ngano nosaitunga dononzi ngadi ka pwagesa yirongwa yoBibeli. Konyima zokugazadara ko kepukururo olyo nayimwe hena, Russell yipo ga dirwilire mberewa koBrooklyn, moNew York mo-1909. Yitundwamo? Apa tupu va dirukire, nosaitunga 400 kwa pwagesere yiuyungwa ntani sivaro sa ya ligwederere. Mo-1914, apa Uhompa va u tulisire po, nosaitunga dokupitakana 2 000 ngadi pwagesa yiuyungwa noyirongwa yaRussell momaraka gane!

5 Sirongwa musinke somulyo natu lirongera ko kosihorokwa oso? Ava ava pitisire mombunga zaKarunga va hepa kutemwinina elinunupiko lyaRussell. Monkedi musinke? Nsene kuna kutura po matokoro gomanene, va hepa kugazadara ko mapukururo govakwawo.—Resa Yisewe 15:22.

6. Ngapi usili ou ngava pwagesa monosaitunga wa kundamene muntu gumwe?

6 Usili woUhompa ou va pwagesere monosaitunga kwa rundwilire eparu lyovantu. (Heb. 4:12) Pasihonena, Ora Hetzel, ogu ga gwene ekuho mo-1917, kwa kere gumwe gwava va hovere kulironga usili kupitira moyirongwa oyo. Ora kwa tente asi: “Konyima zapa na kwere, kwa zire ni ka dingure onane moRochester, Minnesota. Apa na ka sikire na ka va gwene kuna kutenga yimbapira mosaitunga. Kwa kere yiuyungwa yaRussell. Onane kwa fatwilire nge yininke eyi va lirongere.” Ora ga tambwire usili, ano nomvhura 60 age kwa ya kere muzuvhisi goupampi goUhompa waKarunga.

7. Morwasinke vanavazinyetu va hagekere kuruganesa nosaitunga mokuhanesa mbudi zongwa?

7 Mo-1916, yihorokwa yivali yoyinene ya ninkisire vanavazinyetu va hageke kuruganesa nosaitunga mokuhanesa mbudi zongwa. Sihorokwa sokuhova: Yita yokuhova youzuni eyi ya horokere posiruwo sina ya digopekesere mokugwana yiruganeso yokundurukisa. Mo-1916, mberewa zetu zosaitunga moBritania kwa geve ediviso eli asi: “Ngesi nosaitunga dokupitakana 30 tupu dina kupwagesa yiuyungwa. Kuna kumoneka asi sivaro oso ngasi gurumuka morwa mukoso goyipepa kuna kuzeruka unene.” Sihorokwa sauvali: Nomfa damunazinyetu Russell, 31 Sikukutu 1916. Sifo soRuhungu 15 Sindimba 1916 kwa divisire asi: “Mokumona asi munazinyetu Russell ana fu, tatu hageke kupwagesa yiuyungwa [monosaitunga].” Nampili ngomu va ya hagekere kuruganesa nosaitunga mokuzuvhisa, nkedi zompe ava tumbura asi “Photo-Drama of Creation,” kwa retere yitundwamo yoyiwa.

8. Yisinke ya hamenene mo mokuwapaika mafano gosidanauka “Photo-Drama of Creation”?

8 Kulikida mafano. Russell novakwawo kwa rugene nomvhura ntatu mokuwapaika mafano goyidanauka ngava tumbura asi “Photo-Drama of Creation,” aga va ya tamekere kuyalikida mo-1914. (Yis. 21:5) Amo kwa hamenena mo mafano nomazwi. Vantu mafere, ntani noyikorama, kwa lihamekere mo mokudana yihorokwa yomoBibeli eyi va kwatekere. Ediviso lyomo-1913 kwa tente asi: “Yikorama yoyinzi kwa ka yi retere apa va rugene sidanauka saNowa.” Ntani kwa ruganesere vantu va diva kufaneka nomawoko ava va tundire moIngiranda nomoAmerika nomoFransa.

9. Morwasinke va ruganesere siruwo noyimaliwa yoyinzi mokurugana “Photo-Drama”?

9 Morwasinke va ruganesere siruwo noyimaliwa yoyinzi mokurugana “Photo-Drama”? Posigongi mo-1913 kwa ka fatwilire asi: “Mokumona asi nosaitunga domoAmerika kuna kuruganesa mafano mokukoka vantu nose tuna yi pura asi pokuruganesa mafano kuna kara nkedi zongwa ezi nava ruganesa vazuvhisi novarongi.”

Keguru: Ehina lyokulikidisa sidanauka “Photo-Drama”; konhi: Mafano gosidanauka “Photo-Drama”

10. Moyirongo yokuhura kupi va likidire “Photo-Drama”?

10 Mo-1914 “Photo-Drama” kwa zi likidire moyitata 80 nkenye ezuva. Konyara vantu mamiliyona ntantatu moAmerika nomoKanada va mwene sidanauka somafano. Momvhura zoozo sidanauka oso kwa si likidire moAustralia nomoBritania nomoDenemarke nomoFinland nomoNdovesiranda nomoNew Zealand nomoNoroweyi nomoSiwede ntani Swisiranda. Kwa rugene hena sidanauka esi ngava likida monodoropagona omu mwa dilire kuhamena mafano gomaligumaguro rutu. Sidanauka oso ngava si tumbura asi “Eureka Drama,” aso kwa kere mbiliha kusirugana ntani ureru kusisimba. Apa za ya sikire 1916 yidanauka oyo “Photo-Drama” ndi “Eureka Drama” vana yi toroka nare moRuarumenia nomoRunoruweyi nomoRufransa nomoRundovesi nomoRugereka nomoRutalia nomoRupolisi nomoRusipanye nomoRusiwede.

Mo-1914, sidanauka “Photo-Drama” kwa si likidire konombunga dovantu

11, 12. Ngapi sidanauka “Photo-Drama” sa kundamene mudinkantugara gumwe, ntani sihonena musinke ga tulire po?

11 Sidanauka esi “Photo-Drama” esi va torokere moRufransa kwa kundamene Charles Rohner gonomvhura 18. Charles kwa tente asi: “Sidanauka kwa si likidire modoropa zetu. Apa tupu sa tamekere sidanauka ame kwa tetukire monkedi omu va fatwilire usili womoBibeli.”

12 Ngoyitundwamo, Charles Rohner kwa ya gwene ekuho, ano mo-1922 yipo ga kere mosirugana sosiruwo nasinye. Situmbukira sendi sokuhova kwa kere sokuvatera kulikida sidanauka “Photo-Drama” kovapurakeni ava ava uyunga Rufransa. Charles Rohner kwa fatwilire sirugana sendi asi: “Ame kwa kere noyitumbukira yimwe: Kusika sikitaragona nokuvarura yimaliwa ntani kugavera yimbapiratjangwa. Kwa pere nge hena situmbukira sokumwenekeda vantu komeho elikwamo li tameke. Posiruwo sepwizumuko, ngatu gavere yimbapiratjangwa. Nkenye munazinyetu ngava mu pe ruha rwendi oru na gavera yimbapiratjangwa kwankenye muntu. Ntani hena pevero pwa kere yitafura apa va tulire yimbapiratjangwa.” Mo-1925, Charles Rohner kwa mu zigidire a ka rugane koBeteli moBrooklyn, New York. Age kwa mu pere situmbukira sokupitisira wokusika nongovera kositasi soradio zompe WBBR ezi va tulisire po. Pokutara nye sihonena samunazinyetu Charles Rohner twa hepa kulipura asi: ‘Ame nina liwapaikire kutambura nkenye sirugana nava pa nge mokuvatera kuhanesa mbudi zoUhompa ndi?’—Resa Jesaya 6:8.

13, 14. Ngapi va ruganesere radio mokuhanesa mbudi zongwa? (Tara hena kakende “ Malikwamo gokositasi WBBRntani “ Sigongi somulyo.”)

13 Radio. Konyima zo-1920 tava ya sesupike kurugana sidanauka “Photo-Drama,” tava ya tameke kuruganesa unene radio pokuhanesa mbudi zongwa zoUhompa. Mo-16 Kudumogona 1922, munazinyetu Rutherford kwa geve siuyungwa sendi sikando sokuhova kositasi soradio modoropa zaPhiladelphia moPennsylvania. Konyara vantu 50 000 va purakenene kosiuyungwa esi asi “Mamiliyona aga gana kuparuka kapi ngaga fa.” Mo-1923, sikando sokuhova vantu va purakenene koradio yiuyungwa yokosigongi. Kugusa ko kuruganesa nositasi doradio domouzuni, vanavazinyetu yipo va tokwere kudika sitasi savene moStaten Island, New York, nokusitumbura asi WBBR. Mo-24 Pembankuru 1924 yipo va tamekere kuruganesa sitasi oso.

Mo-1922, konyara vantu 50 000 va purakenene koradio siuyungwa esi asi: “Mamiliyona aga gana kuparuka kapi ngaga fa”

14 Sifo soRuhungu, 1 Sindimba 1924, kwa fatwilire sitambo sositasi WBBR asi: “Tuna yi huguvara asi radio kuna kara nkedi zombiliha ntani zongwa mokuhanesa usili.” Kwa tente hena asi: “Nsene Hompa ana hara asi tu dike nositasi doradio mokuhanesa usili, age nga tu pa yimaliwa eyi twa hepa.” (Epis. 127:1) Apa za sikire mvhura 1926, vantu vaJehova vana diki nare nositasi doradio ntazimwe davene. Mbali kwa kere moAmerika, WBBR momukunda gwaNew York ntani WORD pepi naChicago. Ano ne kwa kere moKanada momukunda gwaAlberta naBritish Columbia naOntario ntani Saskatchewan.

15, 16. (a) Yinke va rugene vampitisili wonongereka moKanada kuhamena eruganeso lyonositasi? (b) Ngapi yiuyungwa yokoradio noyirugana ya tunda embo zende embo ya kere nomulyo?

15 Ehaneso lyousili woBibeli koradio kwa handukisire vampitisili wonongereka. Albert Hoffman, ogu ga divire eyi ngava rugana kositasi soradio moSaskatchewan moKanada, kwa tente asi: “Vantu wovanzi vana diva kuhamena Valirongi woBibeli [ava vana kutumbura ngesi asi Nombangi daJehova]. Umbangi kwa u geve dogoro mo-1928, apa vampitisili wonongereka va zedagwilire vemepangero makura nositasi nadinye domoKanada doValirongi woBibeli kwa di hagekesere po.”

16 Nampili ngomu va hagekesere po nositasi detu moKanada, yiuyungwa yomoBibeli ngava yi gava konositasi domouzuni. (Mat. 10:23) Mokukwatesa ko nositasi odo, mosifo soRuhungu ntani The Golden Age (ngesi Awake!) ngava tura mo madina gonositasi edi ngadi kara nomalikwamo gousili woBibeli yipo vazuvhisi ava ngava rugana tunda embo zende embo va korangede vantu va purakene koyiuyungwa konositasi odo. Yitundwamo? Simbapira Bulletin (ngesi Yirugana yetu yoUhompa) saMurogangona 1931 kwa tente asi: “Radio kwa vatera sili vanavazinyetu moyirugana ya tunda embo zende embo. Mberewa zetu kwa gwana marapoto asi vantu kupurakena koradio, ano morwa kuzuvha yiuyungwa yamunazinyetu Rutherford, awo va kara neharo lyokutambura nobuke edi atu va pe.” Simbapira Bulletin kwa fatwilire asi radio ntani yirugana ya tunda embo zende embo kuna “kara nonkedi mbali dononene edi zina kuruganesa mbunga zaHompa.”

17, 18. Nampili ngomu pwa ya kere marunduruko, ngapi radio za twikilire kukara nomulyo?

17 Konyima zoyo tapa horoka marwaneso gokuruganesa nositasi domouzuni. Yipo nye, kouhura wo-1937, vantu vaJehova va ya ruganesere nkedi zapeke. Tava ya hageke kuruganesa nositasi doradio domouzuni nokudemenena unene kuzuvhisa tunda embo zende embo. * Nampili ngoso, radio za twikilire kukara nomulyo mokuhanesa mbudi zoUhompa komavango gokoure. Pasihonena, kutundilira 1951 dogoro 1991, nositasi domoBerlin moNdovesiranda ngadi kara nomalikwamo goyiuyungwa yomoBibeli yipo vantu va tungire komaruha gamwe oko va silikire yirugana yetu va vhulire kuzuvha mbudi zoUhompa. Kutamekera 1961 yi tware komeho, sitasi sosinene moSuriname ngazi kara nelikwamo lyoBibeli lyonominute 15. Kutundilira 1969 dogoro 1977, mbunga zaKarunga kwa pwagesere makwateko gokupitakana 350 gomalikwamo goradio gosirongwa esi asi: “Nkenye etjangwa kwa kara nomulyo.” Monomukunda 48 moAmerika, nositasi 291 ngaku kara malikwamo ogo. Mo-1996, monkurusitata Apia, posirudi soVasamowa, kositasi sawo soradio nkenye sivike ngaku kara elikwamo “Malimbururo komapuro goge goBibeli.”

18 Mwa za nomvhura eruganeso lyoradio mokuhanesa mbudi zongwa kwa ya hege. Nye, pwa kara nkedi zompe ezi za kara ureru kovantu wovanzi va gwane mbudi zousili.

19, 20. Morwasinke vantu vaJehova va ruganena jw.org, ntani noyitundwamo musinke? (Tara hena kakende “ JW.ORG.”)

19 Intaneta. Mo-2013, vantu wokusika konyara mabiliyona gatatu kwa ruganesa Intaneta. Kwa yi ngungunyikira asi mabiliyona gavali kuruganesa Intaneta konoselefoni dawo. Sivaro kuna kutwikira kuligwederera, unene po moAfrika, omu vantu wokupitakana pomamiliyona 90 ava ruganesa Intaneta konoselifoni dawo. Marunduruko ogo kwa rundurura monkedi omu vantu wovanzi ava gwana nombudi.

20 Kutamekera mo-1997, vantu vaJehova kwa kwa tamekere kuruganesa nkedi ezi zompe. Mo-2013, aderesi zetu zoIntaneta jw.org kwa monekere momaraka 300 ntani nombudi domoBibeli kwa vhulire kudikwateka momaraka gokupitakana 520. Nkenye ezuva, konyara vantu 750 000 kuruganesa Intaneta zetu. Nkenye kwedi, kugusa ko kutarera novidiyo, vantu kukwateka nobuke dokupitakana pomamiliyona 3, yifo mamiliyona 4 ntani yokupurakena mamiliyona 22.

21. Yisinke ono lirongere ko kosihonena saSina?

21 Intaneta kuna kara nkedi zongwa mokuhanesa mbudi zongwa zoUhompa waKarunga, nampili moyirongo omu va tu silika kuzuvhisa. Pasihonena, mo-2013, mugara gedina Sina kwa ka litwire koaderesi jw.org makura ta toonene komberewa zetu zomoAmerika nokugwana ko mauzera kuhamena Bibeli. Sina Mumusilimu, age kwa tunga momukunda gokoure mosirongo omu Nombangi daJehova va di silika unene. Ngoyitundwamo, mawapaiko kwa ga tulire po yipo Sina a lironge Bibeli ruvali mosivike nagumwe goNombangi ga kara moAmerika. Awo kwa ruganesere elikwamo lyokoIntaneta va vhure kulironga.

Kuronga vantu

22, 23. (a) Nongendeseso dapeke dokutwarera vantu mbudi kwa pinganene po kuzuvhisa tunda embo zende embo ndi? (b) Ngapi Hompa ga tungika nonkedi edi twa ruganesa mokudivisa Uhompa?

22 Nonkedi nadinye edi twa ruganesa ngwendi nosaitunga, “Photo-Drama,” malikwamo gokoradio ntani Intaneta kapi va di tulira po di pinganene po kuzuvhisa tunda embo zende embo. Morwasinke? Morwa vantu vaJehova kukwama sihonena saJesus. Age kapi tupu nga zuvhisire nombunga dovantu nye nga demenene kwankenye muntu. (Ruk. 19:1-5) Jesus ga rongere hena varongwa vendi va rugane yokulifana ntani ga va pere mbudi ezi nava divisa. (Resa Rukasa 10:1, 8-11.) MEgaununo 6 katu zogerere asi owo ava pitisire mombunga kwa korangeda nkenye mukareli gwaJehova a zuvhisire vantu.—Yirug. 5:42; 20:20.

23 Ngesi pana piti nomvhura efere kutunda kehampuruko lyoUhompa, ano pana kara konyara vazuvhisi wokusika komamiliyona ntantatu ava vana kara noupampi wokuronga vantu kuhamena sitambo saKarunga. Yosili, Hompa kwa tungika nonkedi edi twa ruganesa mokudivisa Uhompa. Egaununo lyokukwama ko ngali likida asi age ga tu pa yiruganeso eyi twa hepa mokuhanesa mbudi zongwa konomuhoko nomomarudi nomaraka nagenye.—Ehor. 14:6.

^ para. 17 Mo-1957, owo ngava pitisire mombunga zaKarunga kwa tokwere kuhagekesa po sitasi setu soradio WBBR moNew York.