Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT 7

Bann Metod Predikasion—Servi Tou Mwayin pou Kontakte Bann Dimounn

Bann Metod Predikasion—Servi Tou Mwayin pou Kontakte Bann Dimounn

PWIN PRINSIPAL SA SAPIT-LA

Pep Bondie servi diferan metod predikasion pou kontakte pli boukou dimounn ki posib

1, 2. (a) Ki teknik Jésus ti servi pou li kapav koz ar enn gran lafoul? (b) Kouma bann disip fidel Christ ti swiv so lexanp, ek kifer?

 BANN lafoul inn rasanble otour Jésus pre kot enn lak, me li mont lor enn bato ek al enn tipe pli lwin. Kifer? Parski li kone ki sirfas delo pou fer so lavwa vinn pli for ek ki sa gran lafoul-la pou kapav tann so mesaz pli bien.​—Lir Marc 4:1, 2.

2 Dan lepok ki Rwayom Bondie ti etabli, bann disip fidel Jésus ti swiv so lexanp. Zot ti servi bann nouvo teknik pou fer boukou dimounn konn bon nouvel lor Rwayom Bondie. Anba direksion Jésus, bann serviter Bondie pe kontign trouv bann nouvo metod ek pe adapte zot amezir ki bann sitiasion pe sanze ek bann nouvo teknolozi pe vinn disponib. Nou anvi kontakte pli boukou dimounn posib avan ki lafin vini. (Mat. 24:14) Anou examinn sertin metod ki nou finn servi pou kontakte bann dimounn, ninport kot zot reste. Reflesi osi lor fason ki ou kapav imit lafwa bann ki finn partaz bon nouvel lor Rwayom Bondie dan lepok bann Etidian Labib.

Kontakte Boukou Dimounn

3. Kifer bann lennmi laverite ti bien ankoler kan nou ti servi lagazet?

3 Lagazet. Frer Russell ek so bann asosie ti’nn pibliye Latour Degard depi 1879 ek sa ti permet boukou dimounn tann mesaz lor Rwayom Bondie. Me, dan bann lane avan 1914, li paret ki Christ ti pe diriz bann levennman pou ki pli boukou dimounn tann bonn nouvel. Tou ti koumanse an 1903. Dan sa lane-la, Ephraim Eaton, ki ti port-parol enn group pret Protestan dan Pennsylvanie, ti propoz Charles Russell pou fer enn seri deba lor bann doktrinn Biblik. Dan enn let, Ephraim Eaton ti ekrir Frer Russell: “Mo panse ki enn deba piblik konsernan sertin kestion lor ki nou pa dakor . . . ti pou bien interes bann dimounn.” Frer Russell ek so bann asosie ti panse zot osi ki bann dimounn ti pou interese, alor, zot ti fer bann laranzman pou pibliye sa bann deba-la dan The Pittsburgh Gazette, prinsipal lagazet dan sa lepok-la. Bann lartik dan sa lagazet-la ti telman popiler ek bann explikasion ki Frer Russell ti done lor laverite Biblik ti telman konvinkan, ki lagazet-la ti ofer pou pibliye bann diskour Frer Russell toule semenn. Sirman sa ti fer bann lennmi laverite bien ankoler!

An 1914, plis ki 2,000 lagazet ti pibliye bann diskour Frer Russell

4, 5. Ki kalite Frer Russell ti manifeste, ek kouma bann ki ena responsabilite kapav imit so lexanp?

4 Bien vit, pli boukou lagazet ti anvi pibliye bann diskour Frer Russell. An 1908, Latour Degard ti dir ki “onz lagazet [ti pibliye] regilierman” sa bann diskour-la. Selman, bann frer ki ti ena lexperyans dan domenn lapres ti konsey Frer Russell ki, si li bouz bann biro Lasosiete pou al dan enn lavil ki bann dimounn ti pli kone, pli boukou lagazet ti pou pibliye sa bann diskour Biblik la. Apre ki Frer Russell ti reflesi lor sa konsey-la ek lor lezot kitsoz, li ti kit Pittsburgh pou al Brooklyn, New York, an 1909. Ki rezilta sa finn ena? Zis de trwa mwa apre ki zot ti demenaze, apepre 400 lagazet ti pe pibliye so bann diskour, ek pli ale sa ti ogmante. Kan Rwayom Bondie ti etabli an 1914, plis ki 2,000 lagazet ti pe pibliye bann diskour ek bann lartik Frer Russell dan kat lang!

5 Ki leson inportan nou kapav tire ar sa bann levennman-la? Li bon ki bann ki ena enn sertenn lotorite dan lorganizasion Bondie zordi, imit limilite ki Frer Russell ti ena. Dan ki fason? Kan nou pran bann desizion inportan, pran kont konsey ki lezot done.​—Lir Proverbes 15:22.

6. Ki lefe bann verite ki ti pibliye dan bann lagazet, ti ena lor enn ser?

6 Bann verite lor Rwayom Bondie ki ti pibliye dan sa bann lagazet-la ti sanz lavi bann dimounn. (Héb. 4:12) Par exanp, Ora Hetzel, ki ti batize an 1917, ti enn parmi bann dimounn ki ti aprann laverite premie fwa atraver sa bann lartik-la. Ora ti dir: “Apre mo maryaz, mo ti rann enn vizit mo mama dan Rochester, Minnesota. Kan mo ti arive, mo ti trouv li pe dekoup bann lartik dan enn lagazet. Sa bann lartik-la ti bann diskour Frer Russell. Mo mama ti explik mwa bann kitsoz ki li ti’nn aprann ladan.” Ora ti aksepte bann verite ki li ti aprann, ek pou apepre swasant-an li ti enn fidel proklamater Rwayom Bondie.

7. Kifer bann frer responsab ti reflesi si zot ti pou kontign servi lagazet?

7 An 1916, de levennman bien inportan ti fer bann frer responsab reflesi si zot ti pou kontign servi lagazet pou fer konn bonn nouvel. Premierman, sa lepok-la ti ena Premie Lager Mondial ek akoz sa li ti difisil pou gagn bann materyo ki ti servi dan linprimri. An 1916, nou departman lapres an Angleterre ti fer enn rapor ki ti montre ki difikilte zot ti gagne. Sa rapor-la ti dir: “Zordi, ena inpe plis ki 30 lagazet ki pe pibliye bann Diskour [Frer Russell]. Li preske sir ki sa sif-la pou bien diminie parski pli ale pri papie pe ogmante.” Deziemman, le 31 Oktob 1916, Frer Russell ti mor. Alor, Latour Degard 15 Desam 1916 ti fer sa lanons-la: “Asterla ki Frer Russell inn mor, pou aret pibliye bann lartik lor so bann diskour [dan bann lagazet].” Mem si sa fason pou prese la ti’nn arete, lezot metod, kouma par exanp, « Photo-Drame de la création, » ti pe kontign ena enn gran sikse.

8. Ki sa ti inplike pou prodir « Photo-Drame de la création »?

8 Prezantasion par bann zimaz. Frer Russell ek so bann asosie ti travay pandan apepre trwa-z-an pou prodir « Photo-Drame de la création, » ek zot ti pas sa premie fwa an 1914. (Prov. 21:5) Pandan sa Dram-la, kouma zot ti apel sa, premie fwa ti pas bann fim ansam avek bann son ki ti’nn anrezistre, ek bann diapozitiv an kouler. Ti filme plizir santenn dimounn ki ti partisipe pou zwe bann senn Biblik, ek ti mem filme bann zanimo. Enn rapor an 1913 ti dir ki dan « Photo-Drame, » dan sa senn ki rakont zistwar lor Noé-la, ti filme laplipar zanimo ki ti dan enn gran zoo. Dan sa prezantasion-la ti servi plizir santenn diapozitiv ki bann artis an Angleterre, New York, Paris, ek Philadelphie ti penn lor bann vit, enn par enn.

9. Kifer ti pas boukou letan ek ti depans boukou larzan pou fer « Photo-Drame »?

9 Kifer ti pas sa kantite letan-la ek ti depans sa kantite larzan-la pou fer « Photo-Drame »? Dan enn seri lasanble ki ti ena an 1913, ti pas enn rezolision ki ti explike: “Bann lagazet Ameriken finn gagn enn sikse extraordiner pou form lopinion piblik par mwayin bann desin anime ek bann zimaz dan linformasion ek dan bann liv. Zot inn osi fer sa gras-a bann fim ki bien popiler ek zot finn trouve ki sa mwayin-la bien efikas. Nou panse ki sa donn nou rezon, antan ki bann predikater ek bann ansegnan Labib, pou donn tou nou lakor [pou servi] bann fim ek bann diapozitiv [parski] se enn bon metod ki efikas pou bann evanzelizater ek bann ansegnan.”

Lao: Enn kabinn kot ti ena enn prozekter pou « Photo-Drame »; anba: Bann diapozitiv lor bann vit pou « Photo-Drame »

10. Dan ki pei ti pas « Photo-Drame »?

10 Pandan lane 1914 ti pas « Photo-Drame » dan 80 lavil sak zour. Preske wit milyon dimounn ti get sa prezantasion-la an Amérique ek dan Canada. Dan mem lane, ti montre « Photo-Drame » an Allemagne, l’Angleterre, l’Australie, Danemark, Finlande, Norvège, Nouvelle-Zélande, la Suède ek la Suisse. Dan bann ti lavil, ti fer enn version pli sinp sa prezantasion-la ek ladan pa ti ena bann fim. Sa version-la​—« Eurêka-Drame »​—ti pli bomarse ek ti pli fasil pou sarye. An 1916, ti’nn tradir « Photo-Drame » ek « Eurêka-Drame » toulede an Alman, Armenien, Danwa, Espaniol, Franse, Grek, Italien, Norvezien, Polone, ek Swedwa.

Pandan lane 1914, ti zwe « Photo-Drame » dan bann lasal bien ranpli

11, 12. Ki lefe « Photo-Drame » ti ena lor enn zenn, ek ki lexanp li finn lese?

11 Ti tradir « Photo-Drame » an Franse ek sa ti ena enn gran lefe lor Charles Rohner, ki ti ena 18 an. Charles ti dir: “Ti fer enn prezantasion dan mo lavil​—Colmar, Alsace, an France. O-koumansman mem, mo ti bien inpresione par prezantasion kler ki ti fer lor laverite ki ena dan Labib.”

12 Sa ti pous Charles pou pran batem ek an 1922 li ti koumans servis aplintan. Enn parmi bann premie responsabilite ki li ti gagne se pou prezant « Photo-Drame » an France. Charles ti dir konsernan so travay: “Mo ti gagn plizir travay: zwe violon, okip kont, ek responsab piblikasion. Mo ti bizin osi demann lasistans pou res trankil avan program koumanse. Pandan lantrak, nou ti propoz bann piblikasion. Sak frer ek ser ti ansarz enn seksion lasal. Sakenn ti ena enn bon kantite piblikasion dan so lame ek ti apros sak dimounn dan so seksion. Anplis, dan lantre lasal, ti ena bann latab ranpli ar piblikasion.” An 1925, Charles ti gagn linvitasion pou al servi dan Béthel Brooklyn, New York. Laba, ti demann li pou diriz enn lorkes pou nouvo stasion radio WBBR. Apre ki nou finn examinn lexanp Frer Rohner, nou kapav demann noumem: ‘Eski mo dispoze pou aksepte ninport ki responsabilite ki mo gagne pou anons mesaz lor Rwayom Bondie partou?’​—Lir Isaïe 6:8.

13, 14. Kouma ti servi radio pou anons bonn nouvel? (Get bann lankadre “ Bann Program lor WBBR” ek “ Enn Lasanble Extraordiner.”)

13 Radio. Dan bann lane 1920, bann prezantasion lor « Photo-Drame » ti’nn koumans diminie, me radio ti pe koumans vinn enn mwayin efikas pou fer konn bon nouvel lor Rwayom Bondie. Le 16 Avril 1922, Frer Rutherford ti fer enn prezantasion lor radio, ki ti istorik, depi Metropolitan Opera House, dan Philadelphie, Pennsylvanie. Apepre 50,000 dimounn ti tann so diskour: « Des millions de personnes actuellement vivantes ne mourront jamais. » Apre, an 1923, se premie fwa ki ti pas enn sesion lasanble dan radio. Anplis ki zot ti servi bann stasion komersial, bann frer responsab ti trouve ki li ti pou bon si nou konstrir nou prop stasion. Nou ti konstrir sa stasion-la lor Staten Island, New York, ek ti apel li WBBR. Premie emision sa radio-la ti pase le 24 Fevriye 1924.

An 1922, apepre 50,000 dimounn ti tann diskour « Des millions de personnes actuellement vivantes ne mourront jamais, » dan radio

14 Latour Degard 1e Desam 1924 ti explik rezon kifer ti fer radio WBBR. Li ti dir: “Nou panse ki radio se fason pli ekonomik ek pli efikas ki nou pankor servi, pou anons mesaz laverite.” Apre li ti azoute: “Si Lesegner trouve ki bizin konstrir lezot stasion radio pou anons laverite, li pou fer nou gagn larzan dan fason ki li trouv bon.” (Ps. 127:1) An 1926, bann serviter Jéhovah ti ena sis stasion radio pou zot. De ti trouv an Amérique​—WBBR dan New York ek WORD pre ar Chicago. Lezot kat stasion-la ti dan Alberta, Colombie-Britannique, Ontario ek Saskatchewan.

15, 16. (a) Kouma bann pret dan Canada ti reazir ar bann program ki nou ti pase lor radio? (b) Kouma bann diskour ki ti pase lor radio ek predikasion lakaz par lakaz ti mars ansam?

15 Bann pret la Chrétienté ti remark bien bann emision lor laverite Biblik ki ti pe pase partou lor radio. Albert Hoffman ki ti konn bien travay ki ti pe fer dan stasion radio, dan Saskatchewan, Canada, ti dir ki ‘pli boukou dimounn ti koumans konn bann Etidian Labib [kouma ti apel bann Temwin Jéhovah avan]. Bann Etidian Labib ti rann enn gran temwaniaz lor radio ziska 1928; sa lane-la bann pret ti met presion lor bann manb gouvernman ek tou bann stasion radio dan Canada ki ti dirize par bann Etidian Labib ti perdi zot permi.’

16 Mem si nou bann stasion radio dan Canada ti ferme, ti kontign pas bann diskour Biblik lor bann stasion komersial. (Mat. 10:23) Pou ki sa bann program radio-la vinn pli efikas, dan Latour Degard ek dan L’Âge d’Or (ki apel Réveillez-vous ! zordi) ti ena enn lalis tou bann stasion komersial ki ti pas bann program lor bann verite Biblik. Koumsa, kan bann proklamater ti al pres lakaz par lakaz, zot ti kapav ankouraz bann dimounn pou ekout bann diskour lor stasion radio dan zot landrwa. Ki rezilta sa ti ena? Bulletin edision Zanvie 1931, ti dir: “Travay ki ti’nn fer atraver radio ti vremem enn gran lankourazman pou bann frer ki ti pe pres lakaz par lakaz. Nou ti gagn boukou rapor dan biro ki ti fer nou kone ki bann dimounn finn ekout bann diskour Frer Rutherford, ek gras-a sa, zot ti aksepte pou pran bann liv ki nou ti ofer zot.” Dapre Bulletin, bann program radio ek laktivite lakaz par lakaz ti “de pli gran metod predikasion ki lorganizasion nou Segner ti servi.”

17, 18. Mem si bann sitiasion ti’nn sanze, kouma radio ti kontign zwe enn rol inportan?

17 Pandan bann lane 1930, ti koumans ena plis lopozision pou ki nou pa servi bann stasion radio komersial. Alor, ver lafin 1937, bann serviter Jéhovah ti adapte zot ar bann sitiasion ki ti pe sanze. Zot ti aret servi bann stasion komersial ek zot ti konsantre plis lor predikasion lakaz par lakaz. a Selman, radio ti kontign zwe enn rol inportan pou fer konn mesaz lor Rwayom Bondie dan sertin landrwa elwagne ouswa dan bann pei dan lemond ki ti izole akoz zot politik. Par exanp, ant 1951 ziska 1991, enn stasion radio dan Lwes Berlin, an Allemagne, ti pas regilierman bann diskour Biblik pou ki bann dimounn ki ti res an Allemagne de l’Est, kapav tann mesaz lor Rwayom Bondie. Apartir 1961 ek pandan plis ki trant an, enn stasion nasional dan Suriname, an Amérique du Sud, ti pas enn emision 15 minit sak semenn pou fer konn bann verite Biblik. Ant 1969 ek 1977, lorganizasion ti anrezistre plis ki 350 program radio dan enn seri emision ki ti apel « Toute Écriture est utile pour enseigner. » An Amérique, 291 stasion radio dan 48 leta, ti pas sa bann program-la. An 1996, enn stasion radio dan Apia, kapital Samoa, dan Pacific Sud, ti pas enn program toule-semenn ki ti apel « Réponses à vos questions bibliques. »

18 Ver lafin 20em siek, radio ti nepli enn mwayin prinsipal pou anons bonn nouvel. Selman, enn lot teknolozi ti pe koumans vinn popiler pou kontakte boukou dimounn, enn kantite ki zame pa finn kontakte avan.

19, 20. Kifer bann serviter Jéhovah inn fer sit jw.org, ek eski sa sit-la efikas? (Get osi lankadre “ JW.ORG.”)

19 Internet. An 2013, plis ki 2.7 milyar dimounn, preske 40 poursan popilasion lemond, ti konekte ar Internet. Dapre sertin estimasion, apepre de milyar dimounn gagn akse ar Internet lor bann laparey elektronik, kouma par exanp bann telefonn portab ek bann tablet. Sa sif-la pe kontign ogmante partou lor later. Me pli gran ogmantasion dan bann koneksion Internet pou bann laparey elektronik pe arive dan l’Afrique, kot ena plis ki 90 milyon dimounn ki abone. Sa bann progre-la finn sanz fason ki boukou dimounn gagn bann linformasion.

20 Internet se enn metod ki permet pou kominik avek boukou dimounn. Apartir 1997, bann serviter Jéhovah ti koumans servi sa metod-la. An 2013, sit Internet jw.org ti vinn disponib dan apepre 300 lang, ek bann dimounn ti kapav download bann ransegnman ki baze lor Labib dan plis ki 520 lang. Sak zour, plis ki 750,000 dimounn rant lor sa sit-la. Sak mwa, apar ki bann dimounn get bann video, zot osi download plis ki 3 milyon liv, 4 milyon peryodik, ek 22 milyon anrezistreman odio.

21. Ki ou finn aprann ar fason ki Sina inn gagn kontak avek laverite?

21 Sa sit Internet la finn vinn enn metod bien pwisan pou fer konn bon nouvel lor Rwayom Bondie, mem dan bann pei kot nou laktivite predikasion interdi. Par exanp, o-koumansman 2013, enn misie ki apel Sina ti rant lor sit jw.org ek li ti apel biro mondial an Amérique pou gagn plis ransegnman lor Labib. Kifer sa lapel-la ti spesial? Sina enn Mizilman ek li viv dan enn vilaz elwagne dan enn pei kot laktivite bann Temwin Jéhovah interdi. Apre ki Sina ti apel biro mondial, bann frer ti fer bann laranzman pou ki li etidie Labib de fwa par semenn avek enn Temwin an Amérique. Zot ti servi enn sistem video par Internet pou fer letid.

Ansegn Bann Dimounn

22, 23. (a) Eski bann metod ki nou finn servi pou kontakte boukou dimounn finn ranplas predikasion lakaz par lakaz? (b) Kouma Lerwa Jésus Christ finn beni nou bann zefor?

22 Okenn metod ki nou finn servi pou kontakte boukou dimounn, kouma par exanp lagazet, « Photo-Drame, » bann program radio, ek Internet, pa pou ranplas predikasion lakaz par lakaz. Kifer? Parski bann serviter Jéhovah swiv model ki Jésus inn lese. Li pa ti zis pres ar bann gran lafoul; li ti osi ed bann dimounn personelman. (Luc 19:1-5) Jésus ti osi form so bann disip pou fer parey, ek li ti donn zot enn mesaz pou anonse. (Lir Luc 10:1, 8-11.) Parey kouma nou ti trouve dan Sapit 6, bann frer responsab finn touletan ankouraz sak serviter Jéhovah pou koz ar bann dimounn personelman.​—Actes 5:42; 20:20.

23 Inn gagn 100 an depi ki Rwayom Bondie inn ne ek plis ki 7.9 milyon proklamater pe partisip dan enn fason aktif pou ansegn proze Bondie bann dimounn. Pena okenn dout, Lerwa Jésus Christ finn beni bann metod ki nou finn servi pou proklam le Rwayom. Parey kouma nou pou trouve dan prosin sapit, Jésus finn donn nou osi bann mwayin pou anons bonn nouvel ar tou nasion, tribi, ek lang.​—Rév. 14:6.

a An 1957, bann frer responsab ti deside pou ferm dernie stasion WBBR ki nou ti ena dan New York.