Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 7

Auala e Faia ai le Galuega Talaʻi​—Faaaogā so o se Auala e Faaoo Atu ai le Feʻau i Tagata

Auala e Faia ai le Galuega Talaʻi​—Faaaogā so o se Auala e Faaoo Atu ai le Feʻau i Tagata

MANATU AUTŪ O LE MATAUPU

Ua faaaogā e tagata o le Atua auala eseese ina ia oo atu ai le talaʻiga i tagata i le tele e mafai ai

1, 2. (a) O le ā na faia e Iesu ina ia mafai ai ona talanoa leotele atu i le motu o tagata? (e) Ua faapefea ona faataʻitaʻi soo faamaoni o Keriso i lana faaaʻoaʻoga, ma aiseā?

 NA TUUMULI ese Iesu i se vaa ina ua faapotopoto atu le motu o tagata iā te ia i autafa o se vai. Aiseā? Talu ai sa ia iloa, o le a lagona lelei mai e tagata lana feʻau, pe a talanoa mai i luga o le vai.—Faitau le Mareko 4:1, 2.

2 I le vaitaimi na faavaeina ai le Malo, na faataʻitaʻi ai soo o Keriso i lana faaaʻoaʻoga. Sa latou faaaogāina le tele o metotia fou, e faasalalau atu ai le tala lelei o le Malo i tagata e toʻatele. I lalo o le taʻitaʻiga a Iesu, ua faaauau ona faaaogā e tagata o le Atua ni metotia fou, po o tomai faaonapōnei ua mafai ona maua. E tatou te mananaʻo e oo atu le feʻau i tagata i le tele e mafai ai, a o leʻi oo mai le iʻuga. (Mata. 24:14) Seʻi o tatou iloiloina nisi o auala sa faaaogā e faaoo atu ai le feʻau i so o se tagata. Ia tatou mafaufau foʻi pe faapefea ona tatou faataʻitaʻi i le faatuatua o na Kerisiano faamaoni.

Oo Atu le Feʻau i Tagata e Toʻatele

3. Aiseā na lē fiafia ai fili o le upu moni?

3 Nusipepa. Talu mai le 1879, na lomia ai le Watch Tower ina ia faaoo atu ai le feʻau o le Malo i le toʻatele o tagata. E foliga mai na faaauau ona faatonutonu e Iesu le tulaga o mea a o leʻi oo i le 1914, ina ia oo atu ai le tala lelei i le tele e mafai ai. I le 1903, na luʻia ai e Dr. E. L. Eaton o le sooupu o se vaega o faifeʻau Porotesano, le uso o Russell ina ia faia ni a latou felafolafoaʻiga i le lautele. Na taʻua i lana tusi: ʻOu te manatu e tāua le faia o se felafolafoaʻiga i le lautele, i nisi o fesili e eseese ai o tatou manatu, ma e mautinoa o le a fiafia foʻi i ai tagata lautele.’ Na manatu Russell ma ana aumea o le a fiafia tagata i lea fuafuaga. O lea, na latou fuafua ai e lomia nei felafolafoaʻiga i se tasi o nusipepa na lauiloa i lenā taimi, The Pittsburgh Gazette. Sa lauiloa nei mataupu i le nusipepa, ma na mataʻina foʻi le auala na faamatala ai e Russell upu moni o le Tusi Paia. O lea, na mananaʻo ai i latou e ana lea nusipepa, e lomia lauga a Russell i vaiaso taʻitasi. O lenā vala na matuā lē fiafia ai fili o le upu moni.

E oo ane i le 1914, ua silia i le 2,000 nusipepa na lomiaina lauga a Russell

4, 5. O le ā le uiga na faaalia e le uso o Russell, ma e faapefea ona faataʻitaʻi ai i latou o loo taʻimua i aso nei?

4 E tele isi nusipepa na mananaʻo e lomia lauga a Russell. I le 1908, na taʻua ai i le Watch Tower e ʻsefulu tasi nusipepa na lomia ai e lē aunoa’ nei lauga. Peitaʻi, na fautuaina e nisi uso Russell ina ia siitia ese le ofisa ulu mai i Pittsburgh, i se isi aai e iloa e le toʻatele o tagata. O lea fuafuaga, o le a tele ai nisi nusipepa e lomia a latou mataupu faale-Tusi Paia. Na manatunatu Russell i lea fautuaga faatasi ai ma isi vala, ma filifili ai loa e siitia atu le ofisa i Brooklyn i Niu Ioka i le 1909. I nai masina mulimuli ane, e pe ā ma le 400 nusipepa na lomiaina nei lauga, ma na faatupulaʻia pea le aofaʻiga o nusipepa na faaopoopo ane. I le taimi na faavaeina ai le Malo i le 1914, e silia i le 2,000 nusipepa na lomiaina i gagana e fā, lauga a Russell ma isi mataupu.

5 O le ā se lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le mea na tupu? E tāua i ē o loo taʻimua i le faalapotopotoga a Ieova i aso nei, ona faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga lotomaulalo a Russell. I le ā le itu? E tatau ona amanaʻia fautuaga a isi, pe a faia ni filifiliga tāua.—Faitau le Faataoto 15:22.

6. O le ā se mea na tupu ona o upu moni sa lomia i nusipepa?

6 Na suia olaga o le toʻatele, ona o upu moni o le Malo sa lomia i nusipepa. (Epe. 4:12) O se faaaʻoaʻoga, o Ora Hetzel o se tasi na mauaina le upu moni mai i na mataupu, ma na papatiso i le 1917. Na ia faapea mai: “Na ou asiasi i loʻu tinā i Rochester i Minnesota, ina ua uma ona ou faaipoipo. Ou te taunuu atu i le fale, o loo ʻotiina e Tinā lauga a Russell mai i se nusipepa. Sa ia faamatala mai mea sa ia aʻoaʻoina mai ai.” Na talia e Ora le upu moni, ma e pe ā ma le 60 tausaga na avea ai o ia ma tagata talaʻi faamaoni o le Malo.

7. Aiseā na toe iloilo ai e i latou sa taʻimua le faaaogāina o nusipepa?

7 I le 1916, e lua ni māfuaaga autū na toe iloilo ai e i latou na taʻimua le faaaogāina o nusipepa e folafola atu ai le tala lelei. Muamua, o le Taua Muamua a le Lalolagi, lea na matuā faigatā ai ona maua mea e lomia ai nusipepa. I le 1916, na faamatala ai e le matagaluega o le nusipepa i le Peteli i Peretania le faafitauli e faapea: “E silia i le 30 nusipepa o loo lomiaina lauga i le taimi lenei. Ae o loo faasolosolo ina faaitiitia lenā fuainumera ona o le taugatā o pepa.” O le māfuaaga lona lua, o le maliu o le uso o Russell iā Oketopa 31, 1916. O lea, i le Watch Tower o Tesema 15, 1916, na faasilasila ai e faapea: “Ua maliu le uso o Russell, o lea ua lē o toe faaauauina ai lauga [sa lomia i nusipepa].” E ui ua lē toe faaaogāina lenei auala e faasalalau ai le tala lelei, ae na taulau manuia lava isi auala na faaaogā, e pei o le “Photo-Drama of Creation.”

8. O le ā na aofia i le tuufaatasia o le “Photo Drama of Creation”?

8 Faaaliga o ata. E pe ā ma le tolu tausaga na galulue ai Russell ma ana aumea i le tuufaatasia o le “Photo-Drama of Creation,” lea na tatalaina i le 1914. (Faata. 21:5) O lenei ata na aofia ai ata gaoioi, o leo na puʻeina, faapea ata felanulanuaʻi e lē gaoioi. E toʻatele tagata na aofia i le faatinoina o nisi o tala faale-Tusi Paia, ma na faaaogā ai foʻi manu. Na taʻua i se lipoti i le 1913: ʻO le tele o meaola mai i se tasi o nofoaga na tuu ai manu, na faaaogā i se tasi o vaega o le ata i le tala e faatatau iā Noa.’ E faitau selau ata felanulanuaʻi e lē gaoioi sa faaaogāina i le ata. O lea na valivali ai e tagata tusiata mai i Lonetona, Niu Ioka, Pale ma Philadelphia nei ata taʻitasi.

9. Aiseā na faaalu ai le tele o tupe ma le taimi i le tuufaatasia o le “Photo-Drama of Creation”?

9 Aiseā na faaalu ai le tele o tupe ma le taimi i le tuufaatasia o le “Photo-Drama”? Na taʻua i se tasi o iʻugāfono na faia i se tauaofiaga i le 1913: ʻUa alumia le tele o nusipepa i Amerika, ona o le fiafia o tagata i le faaaogāina o ata ma ata komi. E lē gata i lea, ua fiafia foʻi tagata e matamata i ata gaoioi. O lea, ona o loo tatou agaʻigaʻi i luma i le avea ai ma faiaʻoga o le Tusi Paia, ua matou manatu ai e faaaogā ata gaoioi ma ata felanulanuaʻi e lē gaoioi, e aʻoaʻo ma folafola atu ai le tala lelei.’

Pito i luga: O se potu na iai se masini na faaaogā e faaali ai le “Photo Drama”; pito i lalo: O ata felanulanuaʻi e lē gaoioi o le “Photo Drama”

10. O le ā le tele na oo i ai le faaaliga o le “Photo Drama”?

10 I le 1914, na faaali ai le “Photo Drama” i aai e 80 i aso taʻitasi. E toetoe valu miliona tagata na matamata ai i le Iunaite Setete ma Kanata. O le tausaga lava foʻi lenā na faaali ai le ata i Ausetalia, Finilani, Niu Sila, Nouē, Peretania, Siamani, Suetena, Suisilani ma Tenemaka. Sa iai foʻi le faiga faafaigofie (simplified version) o le ata, ma e leʻi aofia ai i totonu ata gaoioi. Na fuafuaina lenei ata mo aai lāiti, ma sa taʻua o le “Eureka Drama.” Na sili atu ona taugofie ma faigofie ona feaveaʻi solo lenei ata. E oo ane i le 1916, ua faaliliu le “Photo-Drama” po o le “Eureka Drama” i le gagana Armenia, Eleni, Italia, Falani, Polani, Sepania, Siamani, Suetena ma isi gagana.

A o faagasolo le 1914, na matuā tumutumu tagata i le faaaliga o le “Photo-Drama”

11, 12. O le ā le auala na aafia ai se tasi o talavou i le ata o le “Photo Drama,” ma o le ā le faaaʻoaʻoga na ia faataatia?

11 Sa iai se aafiaga tele i se talavou e 18 tausaga e igoa iā Charles Rohner, ina ua faaliliuina le “Photo Drama” i le gagana Falani. Na ia faapea mai: “Sa faaali le ata i lo matou aai, i Colmar i Alsace i Falani. Na ou maofa i le manino o le auala na faamatala ai aʻoaʻoga moni o le Tusi Paia, talu mai lava le amataga o le ata.”

12 Na papatiso Charles ma na ia auai i le auaunaga faataimi atoa i le 1922. O se tasi o ona faaeaga muamua o le fesoasoani lea i le faaaliga o le “Photo-Drama” i Falani. Na faamatala mai e Charles lana galuega e faapea: “E tele galuega sa tofia aʻu e fai, e pei o le tāina o le vaiolini, avea ma auauna o tupe, ma auauna o tusi. Na talosagaina foʻi aʻu e faafifilemu le aofia, a o leʻi amataina le polokalame. Sa faatulagaina foʻi uso ma tuafāfine i vaega uma o le maota e tufa atu lomiga, pe a mālōlō le ata. Ae i faitotoʻa o le maota, e iai foʻi laulau e faatumulia i lomiga.” I le 1925, na valaaulia ai Charles e auauna i le Peteli i Brooklyn i Niu Ioka. Sa tofia o ia e taʻimua i le fāʻili sa faia mo le alāleo fou o le WBBR. E tusa ai ma le faaaʻoaʻoga a Charles, ia tatou fesili ifo, ʻPe ou te lotomalie e talia so o se faaeaga ina ia folafola atu ai le tala lelei o le Malo?’—Faitau le Isaia 6:8.

13, 14. Na faapefea ona faaaogā le leitiō e faasalalau ai le tala lelei? (Tagaʻi foʻi i pusa “ Polokalame i le WBBR” ma le “ Se Tauaofiaga Mataʻina.”)

13 Leitiō. I vaitausaga o le 1920, na amata ai ona mou atu le “Photo Drama,” ae amata ona avea le leitiō o se auala tāua e faaoo atu ai le tala lelei. Iā Aperila 16, 1922 na faia ai e le uso o Rutherford se polokalame mataʻina na faasalalau i le leitiō, mai le Metropolitan Opera House i Philadelphia i Pennsylvania. E pe ā ma le 50,000 tagata na faalogologo i le lauga na faamatuaina, “E Faitau Miliona Ē o Loo Ola e Lē oo i ai le Oti.” Ae i le 1923, na faasalalau ai mo le uluaʻi taimi i le leitiō se vaega o se tasi o tauaofiaga. E ui sa faaaogā isi fale alāleo faasalalau, ae na filifili mulimuli ane i latou sa taʻimua e sili atu ona faia sa tatou lava alāleo faasalalau. O le alāleo o le WBBR sa fausia i Staten Island i Niu Ioka. Iā Fepuari 24, 1924, sa faasalalauina ai loa le uluaʻi polokalame i lenei alāleo.

I le 1922, e pe ā ma le 50,000 tagata na faalogologo i le lauga i le leitiō na taʻua “E Faitau Miliona Ē o Loo Ola e Lē oo i ai le Oti”

14 Na faamatalaina i le Watch Tower o Tesema 1, 1924 le fuafuaga o le WBBR e faapea: “E matou te talitonu o le leitiō, o le auala taugofie ma sili ona lelei lea e leʻi faaaogāina muamua e folafola atu ai le tala lelei. Afai e finagalo le Atua e fausia nisi alāleo e faasalalau atu ai le upu moni, o le a ia saunia se vaegātupe ma se auala lelei e faia ai.” (Sala. 127:1) E oo ane i le 1926, ua umia e tagata o le Atua alāleo e ono. E lua sa i le Iunaite Setete, o le WBBR i Niu Ioka ma le WORD i Chicago. Ae o le isi fā sa iai i Alberta, British Columbia, Ontario, ma Saskatchewan i Kanata.

15, 16. (a) O le ā le auala na tali mai ai taʻitaʻi lotu i Kanata i a tatou alāleo faasalalau? (e) Na faapefea ona fesoasoani polokalame i leitiō i le galuega talaʻi?

15 Sa mātauina e taʻitaʻi o lotu ua faapea mai o Kerisiano, le salalau atu o le upu moni e ala i leitiō. Na faapea mai Albert Hoffman, o sē sa masani lelei i galuega sa faia i le alāleo faasalalau i Saskatchewan i Kanata: “E toʻatele tagata ua amata ona iloa Tagata Aʻoga o le Tusi Paia [Molimau a Ieova]. Na mafai ona avatu ai se molimau lelei seʻia oo i le 1928, ina ua uunaʻia e taʻitaʻi lotu le malo, e aua neʻi toe faafouina laisene o alāleo a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Kanata.”

16 E ui i le tapunia o alāleo faasalalau a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Kanata, ae na mafai lava ona faasalalau lauga faale-Tusi Paia i isi alāleo. (Mata. 10:23) Sa fesoasoani le Watch Tower ma le The Golden Age (Ala Mai!) i le faalauiloaina o na polokalame. Na iai i nei mekasini se lisi o alāleo sa faasalalauina ai upu moni o le Tusi Paia, ma sa uunaʻia le ʻautalaʻi e faalaeiau tagata ina ia faalogologo i nei polokalame. O le ā le iʻuga? Iā Ianuari i le 1931, na taʻua ai i le Bulletin e faapea: ʻO polokalame i le leitiō na fesoasoani tele i le talaʻiga mai i lea fale i lea fale. Ua faailoa mai i lipoti, o le toʻatele na faalogologo i lauga a le uso o Rutherford, na latou nofosauni e talia mekasini pe a ofoina atu.’ Na taʻua atili i le Bulletin, o polokalame i leitiō ma le talaʻiga mai i lea fale i lea fale, o ni “auala matilatila ia e lua sa faaaogā e le faalapotopotoga a le Alii.”

17, 18. O le ā le auala na faia ai pea se sao tāua o alāleo faasalalau i le faaooina atu o le tala lelei, e ui ina suia le tulaga o mea?

17 A o faagasolo vaitausaga o le 1930, na faateteleina ai teteega e faatatau i le faaaogāina o isi alāleo faasalalau. O lea, i le taufaaiʻuiʻuga o le 1937, na fetuutuunaʻi ai tagata o Ieova e tusa ai ma le tulaga o mea na tutupu. Na latou lē toe faaaogāina ai isi alāleo faasalalau, ae matuā uaʻi atu i le talaʻiga mai i lea fale i lea fale. a E ui i lea, sa telē lava le sao o alāleo faasalalau i le faaooina atu o le tala lelei i nuu maotua ma isi vaega o le lalolagi. O se faaaʻoaʻoga mai le 1951-1991, na faasalalau ai i se alāleo i Berlin i Sisifo i Siamani, mataupu faale-Tusi Paia na mafai ona faalogologo ai ē sa nonofo i Siamani i Sasaʻe i le feʻau o le Malo. Na amata i le 1961 faapea le silia i le 30 tausaga na sosoo ai, ona faasalalau i vaiaso taʻitasi i se alāleo faasalalau i Suriname i Amerika i Saute, se polokalame faale-Tusi Paia e 15 minute le umi. Na amata mai foʻi i le 1969-1977 ona puʻeina e le faalapotopotoga, le silia i le 350 mataupu faale-Tusi Paia sa talanoaina ai i le polokalame “All Scripture Is Beneficial” lea sa faia i le leitiō. E 48 setete i le Iunaite Setete, na faasalalau ai lenei polokalame i alāleo e 291. I le 1996, na faia ai i se alāleo i Apia i Samoa, se polokalame na faatautaia i vaiaso taʻitasi na taʻua “O Tali i Au Fesili Mai le Tusi Paia.”

18 A o faasolo ina faaiʻu le senituri lona 20, na amata ai ona lē toe avea alāleo faasalalau ma se tasi o auala tāua e folafola atu ai le tala lelei. Peitaʻi, ua iai se isi auala faaonapōnei ua amata ona faaoo atu ai le feʻau i le toʻatele o tagata.

19, 20. Aiseā na faia ai e tagata o le Atua le jw.org, ma o le ā le iʻuga ua oo i ai? (Tagaʻi foʻi i le pusa “ JW.ORG.”)

19 Initaneti. I le 2013, e silia i le 2.7 piliona tagata, pe tusa lea o le 40 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi ua mafai ona faaaogāina le Initaneti. E pe ā ma le 2 piliona i latou e faaaogāina le Initaneti e ala i telefoni feaveaʻi ma tablets, ma o loo faatupulaʻia pea lenā fuainumera. Peitaʻi, o Aferika ua matuā vave ai le faatupulaʻia o tagata o loo faaaogāina le Initaneti, ma e silia i le 90 miliona o loo faaaogāina le Initaneti e ala i telefoni feaveaʻi. O lenā vala ua suia ai le auala e maua ai e tagata faamatalaga.

20 Na amata mai i le 1997 ona faaaogā e tagata o le Atua lenei auala faaonapōnei. I le 2013, na mafai ai ona faaaogāina i le pe ā ma le 300 gagana le tuatusi o le jw.org, ma ua mafai ona mauaina (download) lomiga faale-Tusi Paia i le silia i le 520 gagana. I aso taʻitasi, e silia i le 750,000 tagata e faaaogāina la tatou tuatusi. Ae i masina taʻitasi, e download ai e tagata le silia i le 3 miliona tusi, 4 miliona mekasini, ma le 22 miliona polokalame ua puʻeina (audio tracks).

21. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le tala e faatatau i se tamāloa Musalimi?

21 Ua matuā aogā foʻi la tatou tuatusi e faaoo atu ai le tala lelei o le Malo i vaipanoa o loo faasā ai le talaʻiga. O se faaaʻoaʻoga, i le amataga o le 2013, na maua ai e se tamāloa la tatou tuatusi ma ia faafesootaʻia ai loa le ofisa ulu i le Iunaite Setete, ma fesili i ai mo nisi o faamatalaga e faatatau i le Tusi Paia. Aiseā na mataʻina ai lenā vala? O lenā tamāloa o se tagata Musalimi, ma e nofo i se vaipanoa e faasā ai le galuega a Molimau a Ieova. O le iʻuga, na faia fuafuaga ina ia mafai ai ona faia faalua i le vaiaso lana suʻesuʻega ma se uso i le Iunaite Setete, e faaaogā ai le Initaneti.

Aʻoaʻoina o Tagata Taʻitoʻatasi

22, 23. (a) Pe na mafai i auala na faaoo atu ai le feʻau i tagata e toʻatele ona suia ai le talaʻiga mai lea fale i lea fale? (e) Ua faapefea ona faamanuia e le Tupu a tatou taumafaiga?

22 E leʻi iai se fuafuaga e faaaogā nusipepa, le “Photo-Drama,” polokalame i le leitiō ma le Initaneti, e suia ai le galuega talaʻi mai i lea fale i lea fale. Aiseā? Talu ai o loo mulimuli tagata o le Atua i le faaaʻoaʻoga a Iesu. E lē gata sa ia talaʻi atu i le motu o tagata, ae sa ia uaʻi atu foʻi e fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi. (Luka 19:1-5) Na toleni foʻi e Iesu ona soo e talanoa atu i tagata taʻitoʻatasi, ma faailoa iā i latou le feʻau e faalauiloa atu. (Faitau le Luka 10:1, 8-11.) E pei ona taʻua i le Mataupu e 6, na faalaeiauina e i latou sa taʻimua i tagata o Ieova, ina ia talaʻi atu i tagata taʻitoʻatasi.—Galu. 5:42; 20:20.

23 I le 100 tausaga talu ona faavaeina le Malo, ua silia i le 7.9 miliona tagata talaʻi ua faia so latou sao maelega, i le aʻoaʻoina o isi e faatatau i le finagalo o le Atua. E mautinoa na faamanuia e le Tupu auala na faaaogā e faalauiloa atu ai le Malo. I le mataupu o sosoo mai, o le a tatou iloa ai na saunia foʻi e Iesu meafaigaluega e faasalalau atu ai le tala lelei i nuu uma, ituaiga uma, ma gagana uma.—Faaa. 14:6.

a I le 1957, na filifili ai ē na taʻimua e tapunia la tatou alāleo faasalalau o le WBBR, sa iai i Niu Ioka