Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 7

Olonjila vi Kuamiwa Poku Kunda—Oku Kuama Olonjila Via Litepa Poku Kundila Omanu

Olonjila vi Kuamiwa Poku Kunda—Oku Kuama Olonjila Via Litepa Poku Kundila Omanu

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Afendeli va Suku va siata oku kuama olonjila via litepa oco va kundile omanu valua

1, 2. (a) Onjila yipi Yesu a kuama poku kundila owiñi? (b) Olondonge via Kristu via kuama ndati ongangu yaye kuenda momo lie?

 ONJANJA yimue, owiñi wa ñualele Yesu kohulo yokalunga pole, eye wa iñila vowato kuenje wa u kokela vovava okacinãla kamue. Momo lie? Momo wa kũlĩhĩle okuti ovava a pondola oku vokiya ocileñi condaka yaye oco owiñi u yeve ciwa esapulo liaye.​—Tanga Marko 4:1, 2.

2 Noke yoku tumbikiwa Kusoma, olondonge via Kristu va kuekolelo va setukula ongangu yaye poku kuama olonjila via litepa poku kundila omanu olondaka viwa Viusoma. Loku kuama onumbi ya Soma, afendeli va Suku va kasi oku kuama olonjila via litepa vioku kunda omo liakalo omanu a litepa kuenda evokiyo liovoloño o kaliye. Osimbu esulilo ka lieyile tu yongola oku kundila omanu valua. (Mat. 24:14) Kũlĩhĩsa olonjila vimue via kuamiwa via kuatisa oku sanga omanu kolonepa viosi va sangiwa. Sokololavo ndomo o pondola oku setukula ongangu yekolelo liomanu vana va kunda olondaka viwa kosimbu.

Oku Kundila Omanu Valua

3. Onjila tua kuama yoku eca uvangi lekuatiso liovikanda viasapulo ya sumuisa ndati ovanyãli?

3 Ovikanda Viasapulo. Kunyamo wo 1879 manji Russell kuenda vamanji vakuavo va fetikile oku sandeka Utala Wondavululi, oco va tuale esapulo Liusoma komanu valua. Osimbu handi ka va pitĩlile kunyamo wo 1914, citava okuti Kristu wa lingile apongoloko a kuatisa oku kundila omanu valua. Apongoloko aco a fetika kunyamo wo 1903. Kunyamo waco ulume umue o tukuiwa hati, E. L. Eaton, una wa kala usongui wocimunga cimue cetavo lio Postande volupale luo Pennsylvania, wa kuata ombangulo yimue la manji Charles Taze Russell yatiamẽla kalongiso Embimbiliya. Ulume waco Eaton vukanda umue a sonehẽla manji Russell wa popia hati: “Ndi sima siti ombangulo yatiamẽla kovisimilo via litepa tu kuete . . . yi pondola oku kuatisa omanu valua.” Manji Russell kuenda vamanji vakuavo va limbukavo okuti ci pondola oku vetiya olonjeveleli. Omo liaco, va linga esokiyo liokuti olombangulo viaco vi sandekiwa vukanda umue wasapulo losapi, The Pittsburgh Gazette. Ovipama viukanda waco via kũlĩhĩwile calua kuenda alomboluilo a manji Russell atiamẽla kocili Cembimbiliya a kuatele unene woku vetiya omanu okuti, va kua ku sandeka ukanda waco wa sapulo va pinga oco olohundo via manji Russell vi sandekiwe olosemana viosi. Sokolola ndomo upange waco wa wengula onyeño yovanyãli vondaka yocili!

Kunyamo wo 1914, ci soka 2.000 kovikanda viasapulo via sandeka olohundo via manji Russell

4, 5. Ocituwa cipi manji Russell a lekisa, kuenda vana va kuatele ocikele coku songola va kuama ndati ongangu yaye?

4 Ka papitile otembo yalua, vakuavikanda vikuavo viasapulo, va yonguile okuti va sandekavo olohundo via manji Russell. Kunyamo wo 1908, Utala Wondavululi wa lombolola okuti olohundo viaco via kala oku sandekiwa “mu eci ci soka 11 kovikanda viasapulo eteke leteke.” Omo liaco, vamanji vana va kũlĩhĩle ciwa upange woku sandeka ovikanda viasapulo, va vetiya manji Russell oco oseketa Yocisoko ko Pittsburgh, yi sondolokele kolupale lumue lua kũlĩhĩwa calua, momo oku ci linga cecelela okuti ovikanda vialua viasapulo vi sandeka ovipama Viembimbiliya. Noke yoku kũlĩhisa lutate onumbi yaco kuenda ovina vikuavo via kongelamo, kunyamo wo 1909 manji Russell wa sondoluila oseketa yocisoko ko Brooklyn, ko Nova Yorke. Nye ceyililako? Noke yolosãi vimue ci pitahãla 400 kovikanda viasapulo, via sandeka olohundo viaye, kuenje etendelo liaco liamamako oku li vokiya. Eci Usoma wa tumbikiwa kunyamo wo 1914, ci pitahãla 2.000 kovikanda viasapulo via kala oku sandeka olohundo via manji Russell kalimi akuãla!

5 Nye tu lilongisa kapongoloko aco? Koloneke vilo vamanji vana va kuete ovikele vioku songola vocisoko ca Suku, va sukila oku setukula ongangu ya manji Russell yoku lekisa umbombe. Ndamupi? Poku kũlĩhĩsa lutate ovisimĩlo via vakuavo osimbu ka va nõlele onjila va yongola oku kuama.​—Tanga Olosapo 15:22.

6. Ocili condaka ya Suku ca sandekiwa vovipama viovikanda viasapulo via vetiya ndati Ora Hetzel?

6 Ocili Cusoma ca sandekiwa vovikanda viasapulo, ca pongolola omuenyo womanu. (Va Hev. 4:12) Manji Ora Hetzel wa papatisiwa kunyamo wo 1917, wa kala umue pokati komanu va kũlĩha ocili Cembimbiliya lekuatiso liovipama viasapulo. Eye wa popia hati: “Noke yoku kuela nda ka nyulile ina yange kolupale luo Rochester, ko Minnesota. Eci nda pitĩla, ndo sanga okuti o kasi oku teta ovipama vimue vukanda wasapulo. Ovipama viaco via kala olohundo via manji Russell. Eye wa ndi lomboluila ovina a lilongisa vovikanda viaco.” Manji Ora wa tava kocili a lilongisa kuenje vokuenda kueci ci soka 60 kanyamo wa kunda lekolelo Usoma wa Suku.

7. Momo lie vana va kuatele ocikele coku songola va konomuisila lutate nda citava oku amamako oku eca uvangi lovikanda viasapulo?

7 Kunyamo wo 1916, ovitangi vivali via pitako via vetiya vamanji olomitavaso oku kulĩhĩsa nda va amamako oku talavaya lovikanda viasapulo poku kunda olondaka viwa. Catete, omo Liuyaki Walua wa pita kotembo yaco, ka ca lelukile oku sanga ovina vi kuatisa koku panga ovikanda viasapulo. Kunyamo wo 1916, esapulo limue lia tunda koseketa yetu yovikanda viasapulo kofeka yo Grã-Bretanya, poku tukula ocitangi caco esapulo liaco lia lekisa ndoco: “Cilo tu kuete lika ci soka 30 kovikanda viasapulo mu sandekiwa olohundo vietu. Pole, etendelo eli li ka tepuluka momo ondando yopapelo yi kasi oku livokiya. Ocitangi cavali oku fa kua Manji Russell kunyamo wo 1916 keteke 31 kosãi ya Mbalavipembe. Utala Wondavululi 15 ya Cembanima wo 1916, wa eca esapulo li popia ndoco: “Omo okuti manji Russell wa fa, olohundo viaye ka vi sandekiwa vali [vovikanda viasapulo.]” Ndaño okuti va liwekapo oku kuama onjila yaco pole, olonjila vikuavo ndeci o “Fotodrama da Criação,” via amamako oku eca onima yiwa.

8. Nye ca kongelele voku pongiya o “Fotodrama da Criação”?

8 Oku lekisiwa kuo filme. Manji Russell kuenda vana va kala laye va talavaya vokuenda kuanyamo atatu poku panga o Fotodrama da Criação,” ya sandekiwa kunyamo wo 1914. (Olosap. 21:5) Vondalama yaco, mua kongelele oku lekisa oviluvialuvia, olondaka via ngalavaliwa, kuenda olofilme. Poku panga o filme yaco mua kongelele omanu valua va linga ovindekaise viulandu Wembimbiliya kuenda mua kongelelevo ovinyama. Ulandu umue wa sandekiwa kunyamo wo 1913 wa lekisa okuti: “Onepa yalua yovinyama vio vusenge, via neniwa oco vi kongeliwe vo filme ya lombolola ulandu wa Noha.” Vamanji valua va tunda ko Londres, ko Nova Yorke, ko Paris, kuenda ko Filadelfia, va panga onepa koku pindala alitalatu a lekisiwa vo filme yaco.

9. Momo lie ca sukilile oku pesela otembo yalua kuenda olombongo oco ku pangiwe o “Fotodrama”?

9 Momo lie ca sukilile otembo kuenda olombongo poku panga o “Fotodrama”? Onjila yimue ya nõliwapo kolohongele viofeka yunyamo wo 1913 ya lekisa okuti: “Onima ya tunda koku talavaya lovikanda viasapulo vio ko Amerika viatiamẽla koku pongolola ovisimĩlo viomanu lekuatiso lioviluvialuvia kuenda ovindekaise, kumue lolofilme via kũlĩhĩwa lomanu valua, via lekisa ciwa esilivilo liaco. Omo liaco, tua kolela okuti tu kuete esunga lioku amamako oku kunda loku longisa omanu Embimbiliya poku talavaya lekuatiso liolofilme kuenda oku lekisiwa kuoviluvialuvia okuti vi tu kuatisa oku loñoloha oco tu kale akundi kuenda alongisi vawa.”

Kilu: Ohondo yoku lekisila o “Foto-Drama”; kombuelo: Olosilaide vio “Foto-Drama”

10. O“Fotodrama” ya lekisiwa kovitumãlo vipi?

10 Vokuenda kunyamo wo 1914, o “Fotodrama” ya enda oku lekisiwa oloneke viosi kueci ci soka 80 kalupale. Ci panda olohuluwa ecelãla viomanu kofeka yo Estados Unidos kuenda ko Kanada va tala ondalama yaco. Kunyamo waco, o “Fotodrama” ya lekisiwavo kolofeka vikuavo ndeci: Ko Australia, ko Alemanya, ko Dinamarka, ko Grã-Bretanya, ko Filandia, ko Nova Zelandia, ko Noruega ko Suesia kuenda ko Suisa. Onepa yimue yo filme yaco ya pongiyiwa lonjila yimue ya leluka oco yi lekisiwevo kalupale atito. “Ondalama Eureka” ya lelukile oku yi pongiya kuenda oku yambata. Kunyamo wo 1916, o “Fotodrama” yaco ale “Ondalama Eureka” via pongoluiwile kalimi amue ndeci: Lio Arménio, lio Dano-Norueguês, lio Francês, lio Alemão, lio Helasi, lio Italianu, lio Polonês, lio Espanyole, kuenda kelimi lio Sueku.

Kunyamo wo 1914, o “Fotodrama” ya lekisiwila pocila cimue pa kala owiñi walua

11, 12. O “Fotodrama” ya vetiya ndati umãlehe umue, kuenda ongangu yipi eye a eca?

11 O “Fotodrama” ya pongoluiwa kelimi lio Francês, ya vetiya calua umalẽhe umue londuko Charles Rohner wa kuata 18 kanyamo. Manji Charles wa popia hati: “Ondalama yaco ya lekisiwa volupale nda kala, kofeka yo Kolmar, yo Alsase, kuenda ko Fransa. Tunde kefetikilo, nda komõha ndomo ocili Cembimbiliya ca kala oku lekisiwa.”

12 Kunyamo wo 1922 manji Charles wa papatisiwa, kuenje wa litumbika kupange wakundi votembo yosi. Ocikele catete a tambula, oku kuatisa koku lekisa o “Fotodrama” kofeka yo Fransa. Poku lombolola upange waco manji Charles wa popia hati: “Nda tambula ovikele vialua ndeci: Oku sika oviola, oku seleka olombongo kuenda oku seleka alivulu. Nda tambulavo ocikele coku sapuila olonjeveleli oco ka vi ka vangule vali osimbu ohongele ka ya fetikile. Vokuenda kuepuyuko, tua enda oku eca ovikele ku vamanji alume lakãi okuti va tambula alivulu loku a eca komanu pocitumãlo cohongele. Omunu lomunu wa kuatele alivulu kuenda oku eca komanu va kasi ponepa yaye. Handi vali, puvelo wocitumãlo caco pa kalavo olomesa vieyuka alivulu.” Kunyamo wo 1925 manji Charles wa lalekiwa oku ka talavaya ko Betele ko Brooklyn, ko Nova Yorke. Ko Betele wa tambula ocikele coku songuila olonjimbi vovingungu viokaliye viasapulo vi tukuiwa hati, WBBR. Noke yoku konomuisa ulandu wa Manji Rohner, citava okuti tu lipula ndoco: ‘Anga hẽ ndi tava oku tambula ovikele viosi va nyiha oco ndi kuatise koku sandeka esapulo Liusoma?’​—Tanga Isaya 6:8.

13, 14. Ovingungu vio radio via kuatisa ndati koku sandeka olondaka viwa? (Tangavo otulokasia losapi hati: “ Ovipama vo WBBR” kuenda “ Ohongele Yofeka Yilikasi.”)

13 O Radio. Oku upisa kunyamo wo 1920, oku talavaya lo “Fotodrama” kua tepuluka, pole, va fetika oku talavaya loradio ndonjila yimue yiwa yoku sandeka olondaka viwa Viusoma. Keteke 16 yosãi ya Kupupu yunyamo wo 1922, Manji Rutherford wa linga ohundo yatete voradio pocitumãlo cimue coku sika mu sangiwa omanu valua kolupale luo Filadélfia, Pensilvânia. Ci soka 50.000 komanu va yevelela ohundo yaye losapi hati: “Omanu Valua va Kasi Lomuenyo Cilo, ka va ka fa Vali.” Kunyamo wo 1923 kua yevalisiwa onepa yimue yohongele yofeka onjanja yatete. Ndaño va kala oku talavaya lovingungu vioku fetela, vamanji va kala oku songuila upange woku kunda, va nõlapo oku kuata ovingungu vietu muẽle viasapulo via tungiwila ko Staten Island, ko Nova Yorke, ya tukuiwa okuti, WBBR. Kunyamo wo 1924 keteke 24 kosãi ya Kayovo oco kua pitisiwa esapulo liatete vovingungu viaco.

14 Poku lombolola ocimãho co WBBR, Utala Wondavululi 1 ya Cembanima kunyamo wo 1924 kongelesi ya popia ndoco: “Tu tava okuti o radio onjila yimue ya leluka haiyo ya sunguluka yoku sandeka esapulo liocili.” Noke yamisako hati: “Nda Ñala wa limbuka okuti ci sukila oku tunga ovingungu vikuavo oco ku sandekiwe esapulo liocili cusoma, eye o ka tu kuatisa oku sanga olombongo vioku ci linga.” (Osa. 127:1) Kunyamo wo 1926, afendeli va Yehova, va kuatele ale eci ci soka epandu kovingungu vio radio. Kofeka yo Estados Unidos kua kala vivali, pole, o WBBR ya kala ko Nova Yorke, kuenda o WORD ya kala ocipepi lolupale luo Chicago. Ovingungu vikuavo vikuãla viasapulo via kala kovitumãlo vimue ndeci: Kofeka yo Kanada volupale luo Alberta, luo Kolumbia Britânika, luo Ontário, kuenda volupale luo Saskatchewan.

15, 16. (a) Asongui vatavo Esanda kofeka yo Kanada va kala ndati omo liasapulo etu a enda oku lingiwa? (b) Momo lie tu popela okuti olonepa via lingiwa vovingungu vio radio kuenda oku kunda konjo lanjo via likuatisa pokati?

15 Onjila yaco yoku sandeka ocili Cembimbiliya ya limbukiwa lasongui vatavo Esanda. Ulume umue o tukuiwa hati Albert Hoffman, okuti wa kũlĩhĩle upange wa kala oku lingiwa kovingungu vio radio kolupale luo Saskatchewan, kofeka yo Kanada, wa popia hati: “Omanu valua va fetika oku kũlĩha Vakuakulilongisa Embimbiliya, [okuti cilo Olombangi Via Yehova]. Kua eciwa uvangi umue u komõhisa toke kunyamo 1928, eci asongui vatavo va sosuiya olombiali kuenje ovingungu viosi via Vakuakulilongisa Embimbiliya kofeka yo Kanada, via pumba ovicapa vi va ecelela oku linga upange waco.”

16 Ndaño okuti ovingungu vietu viasapulo kofeka yo Kanada via yikiwa, pole olohundo Viembimbiliya via amamako oku sandekiwa vovingungu vikuavo va enda oku fetela. (Mat. 10:23) Oco ovipama viaco vi kuate onima yiwa, Vutala Wondavululi, kuenda vo Idade De Ouro (okuti cilo o Despertai!) mua enda oku sandekiwa ulala wovingungu vio radio vi sandeka ocili Cembimbiliya, okuti poku kunda konjo lanjo, akundi va vetiya omanu oku yevelela ovipama viaco vovingungu viopocitumãlo. Nye ceyililako? Okokanda kamue ka tukuiwa hati, Buletim kosãi ya Susu kunyamo wo 1931 ya lombolola okuti: Ovingungu vio radio via siata oku vetiya vamanji oku lekisa ombili kupange woku kunda konjo lanjo. Vamanji ko Betele va tambula ovikanda vi lekisa okuti omanu valua va siata oku yevelela ovingungu vietu viasapulo, kuenje omo lioku yevelela olohundo via Manji Rutherford, va tava oku tambula alivulu tu eca kokuavo.” O Buletim ya lombolola okuti ovingungu vio radio kuenda upange woku kundila konjo lanjo, ovio olonjila vivali via velapo vioku kunda via kuamiwa locisoko ca Ñala.”

17, 18. Ndaño okuti ovina via pongoloka, ovingungu vio radio via amamako ndati oku kuata esilivilo?

17 Oku upisa kunyamo wo 1930, upange wetu woku vanguila vovingungu vio radio tua enda oku fetela, wa fetika oku tatekiwa. Kesulilo lio 1937, afendeli va Yehova va nõlapo oku kuama onjila yikuavo. Ovo va liwekapo oku kundila vovingungu vio radio, kuenje va fetika oku kundila konjo lanjo. a Pole, kolonepa vimue violuali, ovingungu vio radio via amamako oku kuatisa koku sandeka esapulo Liusoma kovitumãlo via kala ocipãla. Oku upisa kunyamo wo 1951 toke 1991, ovingungu vio radio via kala kolupale luo Berlim Kombuelo yo Alemanya, via enda oku pitiya olohundo Viembimbiliya, kuenje ca ecelela okuti, vana va kala ko Alemanya yoku Tundilo, va yeva esapulo Liusoma. Oku upisa kunyamo wo 1961 toke ci soka 30 kanyamo, ovingungu vimue viasapulo ko Suriname, kombuelo yo Amerika, via enda oku pitiya olohundo Viembimbiliya vokuenda kueci ci soka 15 kakukutu olosemana viosi. Oku upisa kunyamo wo 1969 toke 1977, ocisoko ca ngalavala loku sandeka vovingungu vio radio ci pitahãla 350 kovipama losapi hati: “Ovisonehua viosi vi kuete esilivilo.” Ci soka 291 kovingungu vio radio ko Estados Unidos vi sangiwa kueci ci soka 48 kalupale, via enda oku pitiya ovipama viaco. Kunyamo wo 1996 ovingungu vio radio kolupale luo Apia ombala yo Samoa yi sangiwa ko Pasifiku Sul, olosemana viosi via enda oku pitiya ocipama cimue losapi hati: “Atambululo Kapulilo Ove Embimbiliya.”

18 Kesulilo liocita 20, ovingungu vio radio ka via kaile vali onjila ya velapo yoku kunda olondaka viwa. Pole, kueya uloño ukuavo wa ecelela oku sanga omanu valua okuti kosimbu ci sule.

19, 20. Momo lie afendeli va Yehova va sokiyila onumbi yo jw.org, kuenda ya siata oku nena onima yipi? (Tangavo pokakasia losapi hati: “ JW.ORG.”)

19 O Internet. Oku upisa kunyamo wo 2013, ci soka 2.7 kolohuluwa viomanu, okuti ceci ci panda 40 kolopursendu viomanu va kasi voluali, va fetika oku talavaya lo Internet. Akonomuiso amue a lekisa okuti, ci soka olohuluwa vivali viomanu va siata oku iñila vo Internet lekuatiso lio telefone, kuenda o tablets. Etendelo liaco li kasi oku amamako oku livokiya voluali, ca piãla enene vo Afrika muna okuti ci soka 90 kolohuluwa viomanu va kuete o Internet vo telefone, ale vo tablets. Uloño waco wa siata oku kuatisa omanu oku tambula lonjanga asapulo.

20 Tunde kunyamo wo 1997, afendeli va Yehova va siata oku kuama onjila yaco yoku eca asapulo. Kunyamo wo 2013, vonumbi yetu yo Internet jw.org mua kapiwa eci ci soka 300 kalimi, kuenda olonumbi Viembimbiliya citava oku upa kueci ci soka 520 kalimi. Eteke leteke, ci soka 750.000 komanu va siata oku iñila vonumbi yetu yo Internet. Olosãi viosi, omanu va siatavo oku upa ci soka 3 kolohuluwa vialivulu, 4 kolohuluwa violorevista, kuenda 22 kolohuluwa viotuikanda tuoku yevelela.

21. Nye wa lilongisa kulandu wulume umue o tukuiwa hati Sina?

21 Onumbi yetu yo Internet, ya linga onjila yimue ya siata oku kuatisa koku kundila olondaka viwa Viusoma wa Suku, toke muẽle kolofeka vina okuti upange wetu u kasi oku tatekiwa. Kefetikilo liunyamo wo 2013, ulume umue o tukuiwa hati Sina, wa sanga onumbi yetu jw.org vo Internet kuenje wa telefonala kombala Yolombangi Via Yehova ko Estados Unidos, loku pinga elomboluilo likuavo liatiamẽla Kembimbiliya. Momo lie evilikiyo liaco ka lia siatelele? Ulume umue o tukuiwa hati Sina, ukuepata lia va Musulumanu, o kasi vimbo limue okuti vofeka yaco upange Wolombangi Via Yehova u kasi oku tatekiwa. Omo liaco, kua lingiwa eliangiliyo liokuti Sina o longisiwa Embimbiliya olonjanja vivali vosemana Lombangi yimue ya Yehova ko Estados Unidos. Elongiso liaco lia lingiwa lekuatiso lio video vo Internet.

Oku Longisa Omanu

22, 23. (a) Olonjila via kuamiwa vioku sanga omanu valua via piñanya hẽ upange woku kundila konjo lanjo? (b) Soma wa siata oku sumũlũisa ndati alikolisilo etu?

22 Olonjila viosi tua kuama vioku kundila omanu valua ndeci, ovikanda viasapulo, o “Fotodrama,” ovingungu vio radio, kuenda o Internet, ka vi tẽla oku piñanya upange woku kundila konjo lanjo. Momo lie? Momo afendeli va Yehova va kuãi ongangu ya Yesu. Eye ka kundilile lika owiñi, pole wa tiamisililevo utima waye koku longisa omunu lomunu. (Luka 19:1-5) Yesu wa pindisavo olondonge viaye oco vi kuate uloño woku vangula lomanu, loku va ĩha esapulo va sukilile oku kunda. (Tanga Luka 10:1, 8-11.) Ndomo tua ci konomuisa Vocipama 6, vana va kala locikele coku songola, va siata oku vetiya afendeli vosi va Yehova oco va kundile omunu lomunu.​—Ovil. 5:42; 20:20.

23 Noke yoku pita ocita canyamo tunde eci Usoma wa tumbikiwa, ci panda 8 kolohuluwa viakundi va kasi oku longisa omanu ovina viatiamẽla kocipango ca Suku. Ocili okuti Soma o kasi oku sumũlũisa olonjila tua siata oku kuama vioku sapula Usoma. Ndomo ci ka lomboluiwa vocipama cikuãimo, wa siatavo oku tu ĩha ovimalẽho vi tu kuatisa oku sandeka olondaka viwa kolofeka viosi, kapata, kuenda kalimi osi.​—Esit. 14:6.

a Kunyamo wo 1957, vamanji va kuatele ocikele coku songuila upange woku kunda va nõlapo oku yika ovingungu vietu via supilepo vio WBBR, ko Nova Yorke.

Kunyamo wo 1922 ci soka 50.000 komanu va yevelela ohundo vovingungu vio radio losapi, “Omanu Valua va Kasi Lomuenyo Cilo, ka va ka fa Vali”