Bai na kontenido

Bai na kontenido

KAPÍTULO 8

Hèrmènt pa Prediká—Produkshon di Literatura pa e Kampo Mundial

Hèrmènt pa Prediká—Produkshon di Literatura pa e Kampo Mundial

PUNTO SENTRAL DI E KAPÍTULO

Yehova ta sigui duna nos e hèrmèntnan ku nos mester pa siña hende di tur nashon, tribu i idioma

1, 2. (a) Den e promé siglo, kiko a yuda plama e bon notisia den e Imperio Romano? (b) Ki prueba nos tin ku Yehova ta apoyá nos trabou di prediká den e tempu akí? (Wak tambe e kuadro “ Bon Notisia na Mas Ku 670 Idioma.”)

 DURANTE Pentekòste di aña 33, e bishitantenan di Herúsalèm a keda pasmá. Dikon? Pasobra hende di Galilea tabata papia diferente idioma ku fasilidat, i e mensahe ku nan tabata transmití a fasiná nan oyentenan. E galileonan tabata disipel di Hesus, i nan a kaba di risibí un don di Dios, esta, e kapasidat di papia den vários idioma. Esaki tabata un prueba konvinsente ku Dios tabata apoyá nan. (Lesa Echonan 2:1-8, 12, 15-17.) E bon notisia ku nan a prediká riba e dia ei a alkansá tur tipo di hende i despues a plama den henter e Imperio Romano.—Kol. 1:23.

2 Awe, e sirbidónan di Dios no ta papia milagrosamente den vários idioma. Pero asina mes, nan ta alkansá hende den hopi mas tantu idioma ku den e promé siglo, ya ku nan ta tradusí e mensahe di Reino na mas ku 670 idioma. (Echo. 2:9-11) E pueblo di Dios a produsí un kantidat asina grandi di literatura, i na asina tantu idioma, ku e mensahe di Reino a yega den tur skina di nos planeta. a Esaki tambe ta un prueba konvinsente ku Yehova ta usando Rei Hesukristu pa dirigí nos trabou di prediká. (Mat. 28:19, 20) Den e kapítulo akí nos lo repasá djis algun di e hèrmèntnan ku nos a usa pa logra efektuá e trabou akí durante e último 100 añanan. Ta bon pa nos tuma nota kon e Rei a entrená nos progresivamente pa mustra interes den personanan individual i tambe a animá nos pa ta maestro di e Palabra di Dios.—2 Tim. 2:2.

E Rei Ta Duna Su Sirbidónan Hèrmènt pa Planta Simia di e Bèrdat

3. Dikon nos ta usa vários hèrmènt den nos trabou di prediká?

3 Hesus a kompará e “palabra di Reino” ku simia, i e kurason di un persona ku tera. (Mat. 13:18, 19) Meskos ku un kunukero ta usa vários hèrmènt pa hasi e tera moli i pa prepar’é pa risibí e simia, asina e pueblo di Yehova a usa vários hèrmènt ku a yuda nan prepará e kurason di miónes di hende pa risibí e mensahe di Reino. Algun di e hèrmèntnan ei tabata útil pa djis un tempu. Otronan, manera buki i revista, te ainda ta di gran balor. Den e kapítulo anterior nos a konsiderá métodonan pa komuniká ku hende masalmente. Pero den e kapítulo akí nos lo bai trata e hèrmèntnan ku a yuda e publikadónan di Reino komuniká ku hende kara kara.—Echo. 5:42; 17:2, 3.

Trahando tokadisko i ekipo di zonido na Toronto, Canada

4, 5. Kon e rumannan tabata usa tokadisko, pero kiko tabata falta?

4 Diskurso grabá. Den e dékadanan di 1930 i 1940, e publikadónan a usa diskursonan bíbliko grabá ku nan tabata toka riba tokadisko portátil. Un grabashon tabata ménos ku 5 minüt. Tin biaha e grabashonnan tabatin tema kòrtiku, manera “Trinidat,” “Purgatorio” i “Reino.” Kon nan tabata usa e diskonan ei? Ruman Clayton Woodworth, Jr., kende a batisá na 1930 na Merka, a konta: “Mi tabata kana ku un tokadisko chikí den forma di un maletin. Mester a dun’é kuèrdè, kaba pone e angua presis na rant di e disko pa e por a toka bon. Ora mi yega na un porta, mi ta habri e maletin, pone e angua di e tokadisko na su lugá i primi bèl. Ora e doño di kas habri porta, mi tabata bisa: ‘Mi tin un mensahe importante ku mi tin gana pa bo tende.’” Kon e hendenan tabata reakshoná? Segun Ruman Woodworth: “Hopi biaha e reakshon tabata masha positivo. Pero tabatin hende ku tabata gewon dal e porta sera. Tabatin biaha ku nan a kere ku ta tokadisko mi tabata bende.”

Pa 1940, tabatin mas ku 90 diskurso riba disko i e rumannan a traha mas ku 1 mion disko

5 Pa 1940, tabatin mas ku 90 diskurso riba disko i e rumannan a traha mas ku 1 mion disko. John E. Barr, kende despues a sirbi komo un miembro di Kuerpo Gobernante, tabata traha pionero na Gran Bretaña e tempu ei. El a konta: “Den e periodo di 1936 pa 1945, mi tabatin un tokadisko tur ora bai huntu ku mi. De echo, e tempu ei mi tabata sinti mi inkómodo sin dje. Tabata un gran animashon pa tende e stèm di Ruman Rutherford ora bo tabata pará na porta; ta komo si fuera e tabata einan huntu ku bo. Naturalmente, predikashon ku tokadisko tabata falta algu: Bo no tabata haña chèns di siña hende den sirbishi, di motivá nan kurason.”

6, 7. (a) Kiko tabata e benefisionan i e limitashonnan di usa karchi di testimonio? (b) Den ki sentido Yehova ‘a pone palabra den nos boka’?

6 Karchi di testimonio. Kuminsando na 1933, e publikadónan a haña e animashon pa usa karchi di testimonio den nan sirbishi di kas pa kas. E karchi di testimonio tabata kasi e tamaño di e papel di rapòrt di sirbishi di vèlt ku nos ta usa awe. Tabatin un mensahe bíbliko kòrtiku imprimí riba dje i tambe un deskripshon di e literatura bíbliko ku e doño di kas por a haña. E publikadó mester a djis duna e doño di kas e karchi i pidié les’é. Lilian Kammerud, kende despues a sirbi komo misionero na Puerto Rico i Argentina, a konta: “Mi tabata gusta prediká ku karchi di testimonio.” Dikon? E di: “No ta nos tur tabatin e kapasidat pa duna un bon presentashon. Pues, esei a yuda mi kustumbrá ku e método di aserká hende.”

Karchi di testimonio (na italiano)

7 Ruman David Reusch, kende a batisá na 1918, a komentá: “Karchi di testimonio a yuda e rumannan, pasobra masha poko di nan tabata sinti ku nan por a papia bon.” Pero e hèrmènt akí tabatin su límite. Segun Ruman Reusch, “tin biaha nos a topa hende ku a kere ku ta papia nos no por a papia. Den un sentido, hopi di nos en bèrdat no por a papia. Pero Yehova tabata preparando nos pa despues nos por a presentá e mensahe di Beibel na un manera mas personal. No a tarda mashá ku el a kuminsá pone palabra den nos boka dor di siña nos kon pa usa e Skritura na porta di e hendenan. Esei a sosodé via e Skol di Ministerio Teokrátiko ku a kuminsá den dékada di 1940.”—Lesa Yeremías 1:6-9.

8. Kon bo ta laga Kristu entrená bo?

8 Buki. Di 1914 te ku awor, e pueblo di Yehova a produsí mas ku 100 buki ku ta analisá temanan di Beibel. Algun di e bukinan akí tabata diseñá spesífikamente pa entrená publikadónan pa ta predikadó efektivo. Anna Larsen, na Dinamarka, kende tin rònt di 70 aña komo publikadó, a konta: “Yehova a usa e Skol di Ministerio Teokrátiko i tambe e bukinan di instrukshon di e skol ei pa yuda nos bira publikadónan mas efektivo. Mi ta kòrda ku e promé buki tabata Yudansa Teokrátiko pa Publikadónan di Reino, ku a sali na 1945. Despues a sigui “Ekipá pa Tur Bon Obra,” publiká na 1946. Awe nos tin e buki Benefisiá di e Skol di Ministerio Teokrátiko, publiká na 2001.” Sin duda, Yehova a ‘kapasitá nos na un manera adekuá pa ta Su sirbidó,’ prinsipalmente pa medio di e Skol di Ministerio Teokrátiko i su bukinan di instrukshon. (2 Kor. 3:5, 6) Abo a skirbi bo nòmber kaba den e Skol di Ministerio Teokrátiko? Bo ta bini tur siman ku bo buki Skol di Ministerio i ta sigui e superintendente di skol den bo buki ora e ta referí na dje? Si esei ta e kaso, bo ta dunando Kristu e chèns di entrená bo pa bira un mihó maestro.—2 Kor. 9:6; 2 Tim. 2:15.

9, 10. Ki papel buki a hunga den planta i muha e simianan di e bèrdat?

9 Un otro manera ku Yehova a duna su pueblo un man den e trabou di prediká tabata di laga su organisashon publiká buki ku ta yuda e publikadónan splika siñansanan básiko di Beibel. E berdad cu ta hiba na bida eterna tabata un di e bukinan masha efektivo. Nan a publik’é na ingles na 1968 (na papiamentu, na 1969), i mesora el a kousa un impakto. Nos Ministerio di Reino di novèmber 1968 a bisa: “E demanda pa e buki Berdad tabata asina grandi ku na sèptèmber e drùkerei di Sosiedat na Brooklyn a agregá un plug èkstra pa traha anochi.” E artíkulo a sigui splika: “Dado momento, na ougùstùs, e demanda pa e buki Berdad a surpasá e stòk ku un total di pedido di mas ku 1,5 mion buki!” Pa 1982, nos a publiká mas ku 100 mion ehemplar di e buki ei na 116 idioma. Den un periodo di 14 aña—di 1968 pa 1982—e buki Berdad a yuda nos haña mas ku 1 mion publikadó di Reino aserka. b

10 Na 2005 a sali un otro buki sobresaliente pa studia Beibel ku tabatin komo título Kiko Beibel Ta Siña Realmente? Ya kaba a publiká rònt di 200 mion ehemplar di dje na 256 idioma! Ku ki resultado? Den apénas 7 aña—di 2005 pa 2012—rònt di 1,2 mion hende a bira publikadó di e bon notisia. Den e mesun periodo ei, e kantidat di persona ku tabata studia Beibel ku nos a oumentá di 6 mion pa mas ku 8,7 mion. Sin duda, Yehova a bendishoná nos esfuerso pa planta i muha e simianan di e bèrdat di Reino.—Lesa 1 Korintionan 3:6, 7.

11, 12. Na armonia ku e tekstonan menshoná, nos revistanan a ser diseñá pa alkansá ki tres grupo di hende?

11 Revista. Originalmente, E Toren di Vigilansia tabata diseñá prinsipalmente pa e “tou chikitu,” esta, pa kristiannan ku “e yamada selestial.” (Luk. 12:32; Heb. 3:1) Dia 1 di òktober 1919, e organisashon di Yehova a kuminsá publiká un otro revista. E tabata diseñá pa atraé un otro grupo di enfoke: e públiko en general. E revista ei a bira asina popular serka e Studiantenan di Beibel i serka e públiko ku pa hopi aña su sirkulashon tabata hopi mas grandi ku esun di E Toren di Vigilansia. Na prinsipio, e revista ei tabata yama E Époka di Oro. Na 1937, nan a kambia e nòmber pa Konsuelo. Anto na 1946, el a bira konosí komo Spièrta!, òf ¡Despertad!

12 Atraves di dékadanan, e estilo i formato di E Toren di Vigilansia i Spièrta! a kambia, pero nan propósito a keda meskos: anunsiá e Reino di Dios i fortalesé hende su fe den Beibel. Awe, E Toren di Vigilansia ta sali den un edishon di estudio i un edishon pa públiko. E grupo di enfoke pa e edishon di estudio ta e “sirbidónan di kas,” es desir, e “tou chikitu” i e ‘otro karnénan.’ c (Mat. 24:45; Huan 10:16) E edishon pa públiko ta ser prepará spesialmente pa hende ku ainda no konosé e bèrdat pero ku tin rèspèt pa Beibel i pa Dios. (Echo. 13:16) Spièrta! ta enfoká riba hende ku sa masha tiki di Beibel i di Yehova, e Dios berdadero.—Echo. 17:22, 23.

13. Kiko bo ta haña remarkabel tokante nos revistanan? (Analisá e diagram “ Rèkòrt Mundial di Publikashon.”)

13 Na kuminsamentu di aña 2014, nos tabata imprimí tur luna mas ku 44 mion ehemplar di Spièrta! i un 46 mion ehemplar di E Toren di Vigilansia. Spièrta! tabata ser tradusí na mas o ménos 100 idioma i E Toren di Vigilansia na mas ku 200. Esei a hasi nan e revistanan mas tradusí i mas plamá na mundu! Pa remarkabel ku e logronan ei ta, nan no mester ta un sorpresa pa nos. E revistanan akí ta kontené e mensahe ku Hesus a bisa lo ser prediká den henter e tera habitá.—Mat. 24:14.

14. (a) Dikon e kambio di nòmber di e korporashon tabata na su lugá? (b) Di akuerdo ku e nòmber nobo, kiko e sirbidónan di Dios a hasi ku masha entusiasmo?

14 Beibel. Na 1896, Ruman Russell ku su kolaboradónan a kambia nòmber di e korporashon ku nan tabata usa pa publiká literatura p’e inkluí e palabra Beibel aden; e nòmber a bira Watch Tower Bible and Tract Society (Sosiedat di Beibel i Tratado Toren di Vigilansia). E kambio ei tabata na su lugá pasobra Beibel semper tabata e hèrmènt prinsipal pa plama e bon notisia tokante e Reino. (Luk. 24:27) Ku masha entusiasmo, e sirbidónan di Dios a promové e distribushon i lesamentu di Beibel, na armonia ku e nòmber di e korporashon legal. Por ehèmpel, na 1926, nos a imprimí The Emphatic Diaglott riba nos propio imprentanan. E tabata un tradukshon di e Skritura Griego Kristian produsí pa Benjamin Wilson. Kuminsando na 1942, nos a imprimí i distribuí rònt di 700.000 ehemplar di henter e King James Version. Apénas 2 aña despues, nos a kuminsá imprimí e American Standard Version, ku ta usa e nòmber di Yehova 6.823 biaha. Pa 1950, nos a distribuí mas ku 250.000 ehemplar.

15, 16. (a) Kiko bo ta apresiá di e Tradukshon di Mundu Nobo? (Konsiderá e kuadro “ Ta Aselerá Tradukshon di Beibel.”) (b) Kon bo ta duna Yehova oportunidat pa motivá bo kurason?

15 Na 1950, nos a publiká e Tradukshon di Mundu Nobo di e Skritura Griego Kristian na ingles. (E tradukshon na papiamentu a sali na 2011). E Beibel kompleto, Tradukshon di Mundu Nobo di e Santu Skritura, a sali den un solo tomo na 1961. E tradukshon akí a onra Yehova, ya ku den dje a restorá su nòmber na tur e lugánan ku e tabata aparesé den e teksto original na hebreo. E nòmber di Dios ta aparesé tambe 237 biaha den e teksto prinsipal di e Skritura Griego Kristian. Pa hasi sigur ku e Tradukshon di Mundu Nobo ta mas lesabel i eksakto posibel, el a ser revisá vários biaha, esun mas resien na 2013. Te ku 2013 a imprimí mas ku 201 mion ehemplar di e Tradukshon di Mundu Nobo, sea kompleto òf en parte, na 121 idioma.

16 Kon algun hende a reakshoná ora nan a lesa e Tradukshon di Mundu Nobo na nan propio idioma? Un hòmber di Nepal a bisa: “Hopi hende tabatin masha difikultat pa komprondé e tradukshon bieu ku nos tabatin na nepales pasobra e tabata usa palabra antikuá. Pero awor nos por komprondé Beibel muchu mas mihó, ya ku e tradukshon akí ta usa e idioma di tur dia.” Ora un señora na Repúblika Sentroafrikano a kuminsá lesa e tradukshon na idioma sango, el a kuminsá yora i a bisa: “Esaki ta e idioma di mi kurason.” Meskos ku e señora ei, nos kada un por duna e Palabra di Yehova e oportunidat di yega na nos kurason dor di les’é tur dia.—Sal. 1:2; Mat. 22:36, 37.

Gradisidu pa e Hèrmèntnan i pa e Entrenamentu

17. Kon bo por demostrá bo apresio pa e hèrmèntnan i pa e entrenamentu ku bo ta risibí, i kiko lo ta e resultado si bo hasi esei?

17 Bo ta apresiá e hèrmèntnan i e entrenamentu progresivo ku Rei Hesukristu a duna nos? Bo ta traha tempu pa lesa e literatura ku e organisashon di Dios ta produsí, i bo ta us’é pa yuda otro hende? Si ta asina, lo bo ta di akuerdo ku e komentario di Ruman Opal Betler, kende a batisá dia 4 di òktober 1914. Opal a bisa: “Atraves di añanan, ami ku mi kasá [Edward] a usa tokadisko i karchi di testimonio. Nos a prediká di kas pa kas ku buki, foyeto i revista. Nos a partisipá den kampaña i marcha i tambe a distribuí tratado. Despues nos a siña hasi rebishita i dirigí estudio di Beibel na kas di personanan interesá. Nos tabatin un bida okupá i felis.” Hesus a primintí ku su siguidónan lo ta okupá ku e trabou di sembra i di kosechá i tambe lo alegrá huntu. Miónes di ruman manera Opal por konfirmá ku Hesus a kumpli ku e promesa ei.—Lesa Huan 4:35, 36.

18. Ki gran privilegio nos tin?

18 Kisas hopi hende ku ainda no ta sirbidó di e Rei ta pensa ku e pueblo di Dios ta konsistí di ‘hende gewon ku no tin muchu edukashon.’ (Echo. 4:13) Pero pensa un ratu. E Rei a sòru pa su pueblo di hende gewon bira un organisashon editorial potente ku a produsí algun di e publikashonnan mas tradusí i plamá den historia! Es mas, e Rei a entrená nos i motivá nos pa usa e hèrmèntnan akí pa plama e bon notisia na hende di tur nashon. Nos tin e gran privilegio di por traha huntu ku Kristu den e trabou di planta simia di e bèrdat i kosechá disipel!

a Den e último 10 añanan akí so, e pueblo di Yehova a produsí mas ku 20 mil mion publikashon bíbliko. Ademas, awor mas ku 2,7 mil mion hende rònt mundu ku ta konektá na Internet por bishitá nos website, jw.org.

b Algun otro buki pa studia Beibel ku a yuda e publikadónan siña hende e bèrdat bíbliko ta E Harpa di Dios (publiká na 1921), “Dios Sea Berdadero” (na ingles 1946, na papiamentu 1959), Bo por biba pa semper den Paradijs riba tera (na ingles 1982, na papiamentu 1983) i Conocimentu cu Ta Hiba na Bida Eterno (na ingles i papiamentu 1995).

c Wak E Toren di Vigilansia di 15 di yüli 2013, página 23, paragraf 13, ku ta splika nos komprondementu mas kla di ken ta forma e “sirbidónan di kas.”