Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT 9

Rezilta Predikasion—“Bann Karo, Zot Blan, Zot inn pare pou Rekolt”

Rezilta Predikasion—“Bann Karo, Zot Blan, Zot inn pare pou Rekolt”

PWIN PRINSIPAL SA SAPIT-LA

Jéhovah finn fer bann lagrin laverite lor so Rwayom pouse

1, 2. (a) Kifer bann disip etone? (b) Lor ki kalite rekolt Jésus pe koze?

 BANN disip bien etone. Jésus ti dir zot: “Lev zot lizie ek get bann karo, zot blan, zot inn pare pou rekolt.” Zot get dan direksion ki Jésus pe montre, me seki zot trouve, se pa bann karo blan, me ver​—kouler lorz ki’nn fek koumans pouse. Sirman zot demann zotmem: ‘Lor ki rekolt Jésus pe koze? Sa pou pran plizir mwa avan ki rekolt koumanse.’​—Jean 4:35.

2 Selman, Jésus pa pe koz lor enn rekolt literal. Okontrer li pe servi sa lokazion-la pou ansegn so bann disip de leson inportan konsernan enn rekolt spiritiel​—enn rekolt pou rasanble bann dimounn dan kongregasion. Ki sa de leson-la? Pou nou kone, anou examinn sa resi-la plis an detay.

Enn Linvitasion pou Azir ek enn Promes ki Zot Pou dan Lazwa

3. (a) Ki kitfwa ti pous Jésus pou dir: “Bann karo, zot blan, zot inn pare pou rekolt”? (Get not.) (b) Kouma Jésus ti explik seki li ti pe rod dir?

3 Konversasion ki Jésus ti gagne avek so bann disip ti arive alafin lane 30 Nou Lepok, pre ar Sychar, enn lavil Samaritin. Pandan ki so bann disip ti pe rant dan lavil, Jésus ti res kot enn pwi. La, li ti partaz bann verite spiritiel avek enn madam ki pa ti tarde pou konpran linportans so bann lansegnman. Kan bann disip ti retourne, madam-la ti degaze al Sychar pou al dir so bann vwazin bann kitsoz extraordiner ki li’nn aprann. Bann dimounn ki ti ekout li ti montre enn gran lintere ek boukou parmi so bann vwazin ti degaze al kot pwi pou trouv Jésus. Pandan ki Jésus ti pe get inpe pli lwin ki bann karo, li ti trouv sa lafoul Samaritin-la. Li posib ki se dan sa moman-la ki li ti dir: “Get bann karo, zot blan, zot inn pare pou rekolt.” a Lerla, pou montre ki li ti pe koz lor enn rekolt spiritiel, pa lor enn rekolt literal, Jésus ti azoute: “Planter-la . . . ramas frwi pou lavi eternel.”​—Jean 4:5-30, 36.

4. (a) Ki de leson konsernan rekolt, Jésus ti ansegne? (b) Ki bann kestion nou pou examine?

4 Ki de leson inportan lor rekolt spiritiel Jésus ti ansegne? Premierman, travay-la irzan. Kan Jésus ti dir “bann karo, zot blan, zot inn pare pou rekolt,” li ti pe invit so bann disip pou azir. Pou montre so bann disip ki sa travay-la ti bien irzan, Jésus ti azoute: “Deza, planter-la gagn enn lapey.” Wi, rekolt ti’nn deza koumanse​—pa ti ena letan pou perdi! Deziemman, bann travayer dan lazwa. Jésus ti dir ki bann planter ek bann ki fer rekolt zot tou pou “ansam dan lazwa.” (Jean 4:35b, 36) Parey kouma Jésus ti kontan kan li ti trouv “boukou Samaritin . . . ena lafwa an li,” alor, so bann disip osi ti pou konn enn gran lazwa kan zot ti pou travay avek tou zot nam dan sa rekolt-la. (Jean 4:39-42) Sa resi-la bien inportan pou nou zordi parski li montre seki pe arive pandan pli gran rekolt spiritiel ki ena dan nou lepok. Kan eski sa rekolt-la inn koumanse? Kisannla ki pe partisip ladan? Ki rezilta inn gagne?

Nou Lerwa Diriz Pli Gran Rekolt ki Ena lor Later

5. Kisannla ki diriz rekolt mondial, ek kouma vizion ki Jean ti gagne montre ki sa travay-la irzan?

5 Dan enn vizion ki lapot Jean ti gagne, Jéhovah ti fer kone ki Li ti donn Jésus responsabilite pou diriz enn rekolt mondial pou rasanble bann dimounn. (Lir Révélation 14:14-16.) Dan sa vizion-la, Jésus ena enn kouronn lor so latet ek enn fosi dan so lame. Sa ‘kouronn an or lor latet Jésus la’ montre bien so pozision antan ki Lerwa. Sa “fosi bien fite dan so lame[-la]” montre responsabilite ki li ena pou fer enn gran rekolt. Kan Jéhovah dir atraver enn anz ki “rekolt later inn bien mir,” Li montre ki sa travay-la irzan. Wi, “ler inn arive pou fer rekolt”​—pena letan pou perdi! Pou obeir lord ki Jéhovah donn li, Jésus “pas so fosi,” ek fer rekolt lor later​—setadir li rasanble bann dimounn ki lor later dan kongregasion. Sa vizion extraordiner-la rapel nou ankor enn fwa ki “bann karo, zot blan, zot inn pare pou rekolt.” Eski sa vizion-la ed nou pou kone kan sa rekolt mondial-la ti koumanse? Nou kapav dir wi.

6. (a) Kan eski “lepok rekolt” ti koumanse? (b) Kan eski “rekolt later” ti koumanse? Explike.

6 Dan vizion ki Jean ti gagne ek ki mansione dan Révélation sapit 14, nou trouv Jésus, sa Kikenn ki fer rekolt la, avek enn kouronn lor so latet (verse 14). Alor, savedir ki, kan Jésus ti koumans rekolt, li ti’nn fini vinn Lerwa an 1914. (Dan. 7:13, 14) Enn tipe letan apre sa, Jésus ti gagn lord pou koumans rekolt (verse 15). Dan parabol ki Jésus ti done lor rekolt dible, nou remarke ki bann levennman deroul dan mem lord. Li ti dir: “Rekolt se konklizion enn sistem.” Alor, lepok rekolt ek konklizion sa sistem-la ti koumans anmemtan​—an 1914. Plitar dan “lepok rekolt,” setadir pandan sa peryod-la, rekolt ki pe fer dan nou lepok ti koumanse. (Mat. 13:30, 39) Zordi, kan nou get seki’nn arive dan lepase, nou trouve ki rekolt ti koumanse de-trwa lane apre ki Jésus ti vinn Lerwa. Premierman, apartir 1914 ziska koumansman 1919, Jésus ti fer enn pirifikasion parmi so bann disip ki ena lesperans pou al dan lesiel. (Mal. 3:1-3; 1 Pierre 4:17) Apre sa, an 1919, “rekolt later” ti koumanse. San tarde, Jésus ti servi lesklav fidel ki li ti fek etabli, pou ed nou bann frer pou trouve ki laktivite predikasion bien irzan. Anou examinn seki ti arive.

7. (a) Ki ti ed bann frer pou trouve ki laktivite predikasion se enn travay irzan? (b) Ki nou bann frer ti ankouraze pou fer?

7 An Ziliet 1920, Latour Degard ti dir: “Kan nou examinn Labib, li kler ki legliz (kongregasion) inn gagn enn gran privilez pou anons enn mesaz konsernan rwayom [Bondie].” Par exanp, profesi Isaïe ti ed bann frer pou trouve ki zot ti bizin anons mesaz lor Rwayom Bondie partou lor later. (Is. 49:6; 52:7; 61:1-3) Zot pa ti kone kouma zot ti pou akonpli enn gran travay koumsa, me zot ti ena konfians ki Jéhovah ti pou ouver enn semin pou zot. (Lir Isaïe 59:1.) Kan bann frer ti bien konpran ki laktivite predikasion se enn travay irzan, zot ti ankouraze pou fer plis dan predikasion. Kouma bann frer ti reazir?

8. An 1921, ki de lide an rapor avek laktivite predikasion nou bann frer ti bien konpran?

8 An Desam 1921, Latour Degard ti dir: “Sa ti meyer lane dan tou bann lane; ek pli boukou dimounn finn tann mesaz laverite pandan lane 1921 ki dan ninport ki lane.” Sa peryodik-la ti azoute: “Ena ankor boukou pou fer. . . . Anou fer li avek lazwa.” Remarke kouma bann frer ti konpran sa de lide inportan ki Jésus ti montre so bann zapot la: Travay-la irzan, ek bann travayer dan lazwa.

9. (a) An 1954, ki Latour Degard ti dir konsernan travay rekolt, ek kifer? (b) Ki lakrwasman dan kantite proklamater finn ena dan sa 50 dernie lane-la? (Get tablo “ Lakrwasman Mondial.”)

9 Pandan bann lane 1930, apre ki bann frer ti konpran ki enn gran lafoul lezot brebi ti pou aksepte mesaz lor Rwayom Bondie, laktivite predikasion ti plis ogmante. (Is. 55:5; Jean 10:16; Rév. 7:9) Ki rezilta sa finn ena? Bann proklamater ti ogmante, zot ti 41,000 an 1934 ek zot ti vinn 500,000 an 1953! Latour Degard 1e Desam 1954 ti ena rezon pou tir sa konklizion-la: “Se lespri Jéhovah ek pouvwar so Parol ki finn akonpli sa gran travay rekolt ki pe fer partou lor later-la.” b​—Zek. 4:6.

 

LAKRWASMAN MONDIAL

Pei

1962

1987

2013

Australie

15,927

46,170

66,023

Brésil

26,390

216,216

756,455

France

18,452

96,954

124,029

Italie

6,929

149,870

247,251

Japon

2,491

120,722

217,154

Mexique

27,054

222,168

772,628

Nigéria

33,956

133,899

344,342

Philippines

36,829

101,735

181,236

États Unis

289,135

780,676

1,203,642

Zambie

30,129

67,144

162,370

 

LAKRWASMAN DAN KANTITE LETID BIBLIK

1950

234,952

1960

646,108

1970

1,146,378

1980

1,371,584

1990

3,624,091

2000

4,766,631

2010

8,058,359

Ti Anons Rezilta Rekolt par Bann Lexanp Bien Vivan

10, 11. Lor ki kitsoz parabol lor lagrin moutard met laksan kan lagrin-la pouse?

10 Dan bann parabol ki Jésus ti done lor Rwayom Bondie, dan enn langaz bien vivan, li ti anons bann rezilta ki nou gagne dan travay rekolt. Anou examinn parabol lor lagrin moutard ek parabol lor levin. Nou pou sirtou examine kouma zot finn realize dan lepok lafin.

11 Parabol lor lagrin moutard. Enn misie plant enn lagrin moutard. Apre, lagrin-la pouse li vinn enn pie kot bann zwazo vinn reste. (Lir Matthieu 13:31, 32.) Lor ki kitsoz sa parabol-la met laksan kan sa lagrin-la pouse? (1) Li pous dan enn fason extraordiner. “Pli tipti parmi tou bann lagrin” vinn enn pie avek “bann gran brans.” (Marc 4:31, 32) (2) Lasirans ki li pou pouse. “Kan inn sem [lagrin-la], li pouse.” Jésus pa dir: “Kitfwa li pou pouse.” Non, li dir: “Li pouse.” Pa kapav anpes li pouse. (3) Sa pie-la atir bann viziter ek zot kapav res lor la. “Bann zwazo ki dan lesiel [vini]” ek “res anba sa pie-la pou gagn lonbraz.” Kouma sa trwa kitsoz-la aplik ar rekolt spiritiel ki pe fer zordi?

12. Kouma parabol lor lagrin moutard aplik ar rekolt ki pe fer zordi? (Get osi tablo “ Lakrwasman dan Kantite Letid Biblik.”)

12 (1) Lagrin pouse: Sa parabol-la montre kouma mesaz lor Rwayom Bondie inn propaze ek kouma kongregasion Kretien inn gagn lakrwasman. Depi 1919, finn rasanble bann Kretien ki zele dan travay rekolt, dan kongregasion Kretien ki’nn retabli. Dan sa lepok-la, ti ena bien tigit travayer, me zot ti ogmante bien vit. An realite, depi koumansman bann lane 1900 ziska zordi, finn ena enn gran lakrwasman. (Is. 60:22) (2) Lasirans ki ti pou kontign ena lakrwasman dan kongregasion. Ninport ki kantite lopozision sa lagrin-la inn gagne ar bann lennmi Bondie, li finn pous tou bann obstak enn kote. (Is. 54:17) (3) Enn plas pou reste: “Bann zwazo ki dan lesiel” ki vinn res anba sa pie-la reprezant plizir milyon dimounn ki ena enn leker sinser ek ki sorti dan apepre 240 pei. Zot aksepte mesaz lor Rwayom Bondie ek zot fer parti dan kongregasion. (Ézék. 17:23) Dan kongregasion, zot gagn nouritir spiritiel, lankourazman ek proteksion.​—Is. 32:1, 2; 54:13.

Parabol lor lagrin moutard montre ki bann Kretien trouv rekonfor ek proteksion dan kongregasion (Get paragraf 11 ek 12)

13. Ki laspe an rapor avek lakrwasman, parabol lor levin atir latansion?

13 Parabol lor levin. Apre ki enn madam ti azout inpe levin ar enn bon kantite lafarinn, sa levin-la ti fermant tou sa lafarinn-la. (Lir Matthieu 13:33.) Lor ki laspe an rapor avek lakrwasman sa parabol-la atir latansion? Anou examinn de laspe. (1) Levin-la provok enn transformasion. Li fane ‘ziska ki tou lafarinn-la fermante.’ (2) Levin-la fane partou. Li fermant toule “trwa gran mezir lafarinn” setadir tou lafarinn ki madam-la inn servi. Kouma sa de laspe-la aplik ar rekolt spiritiel ki pe fer zordi?

14. Kouma parabol lor levin aplik ar rekolt ki pe fer zordi?

14 (1) Transformasion: Levin reprezant mesaz lor Rwayom Bondie, ek lafarinn reprezant limanite. Parey kouma levin fer enn sanzman dan lafarinn apre ki toulede inn melanz ansam, alor, mesaz lor Rwayom Bondie fer enn transformasion dan leker bann dimounn apre ki zot aksepte sa mesaz-la. (Rom. 12:2) (2) Levin-la fane partou: Fason ki levin-la fane reprezant fason ki mesaz lor Rwayom Bondie pe propaze partou. Sa levin-la al partou ziska ki lapat-la ranpli avek sa. Li parey osi pou mesaz lor Rwayom Bondie, li’nn propaze “ziska dan rezion pli lwin lor later.” (Actes 1:8) Sa laspe sa parabol-la montre osi ki mem dan bann pei kot laktivite predikasion interdi, mesaz lor Rwayom Bondie pou propaze mem si kitfwa dan sa bann pei-la, bann dimounn pa remark nou laktivite.

15. Kouma bann parol ki nou trouv dan Isaïe 60:5, 22 finn realize? (Get osi bann lankadre “ Se Gras-a Jéhovah ki Sa Inn Posib,” paz 93, ek “ Kouma ‘Seki Tigit’ inn Vinn ‘Enn Nasion For,’” paz 96-97.)

15 Apepre 800 an avan ki Jésus ti koz lor sa bann parabol-la, Jéhovah ti anons dan enn fason bien vivan atraver Isaïe, ki ti pou ena enn gran rekolt spiritiel zordi ek lazwa ki sa rekolt-la ti pou amene. c Jéhovah dekrir bann dimounn “ki sorti lwin” ki pe vinn ver so lorganizasion. Jéhovah koz avek “enn fam” ki zordi reprezante par bann Kretien ki ena lesperans pou al dan lesiel ek ki ankor lor later, ek Li dir: “To pou gete ek vremem to pou dan lazwa, ek to leker pou vibre ek pou ranpli ar lazwa, parski rises lamer pou vinn ver twa; rises bann nasion pou vinn ver twa.” (Is. 60:1, 4, 5, 9) Sa bann parol-la bien vre! Zordi, bann serviter Jéhovah ki pe servi Li depi lontan, zot vremem dan lazwa kan zot trouve kouma bann proklamater Rwayom Bondie, ki ti enn tigit dan zot pei, inn vinn plizir milie.

Kifer Tou Bann Serviter Jéhovah dan Lazwa?

16, 17. Sit enn rezon kifer “planter-la ek seki fer rekolt-la, zot toulede zot dan lazwa.” (Get osi lankadre “ Kouma De Trak Ti Tous De Leker dan l’Amazonie.”)

16 Ou pou rapel ki Jésus ti dir so bann zapot: “Seki fer rekolt-la . . . ramas frwi pou lavi eternel, pou ki planter-la ek seki fer rekolt-la, zot toulede ansam dan lazwa.” (Jean 4:36) Kouma nou tou nou kapav “ansam dan lazwa” dan sa rekolt ki pe fer partou lor later-la? Dan plizir fason. Anou examinn trwa fason.

17 Premierman, nou kontan pou trouv seki Jéhovah pe fer dan sa travay-la. Kan nou pres mesaz lor Rwayom Bondie, nou pe plant bann lagrin. (Mat. 13:18, 19) Kan nou ed enn dimounn pou vinn enn disip Jésus, koumadir nou pe rekolte enn frwi. Ek nou tou nou ena enn gran lazwa kan nou trouve kouma Jéhovah pe fer mesaz lor Rwayom Bondie, ki konpare ar enn lagrin, “zerme ek grandi.” (Marc 4:27, 28) Sertin lagrin ki nou seme, zot zerme plitar ek se lezot ki fer rekolt. Sirman ou finn fer mem lexperyans ki Joan, enn ser ki res an Angleterre ek ki’nn batize depi 60 an. Li ti dir: “Mo finn zwenn bann dimounn ki’nn dir mwa ki kan mo ti pres ar zot plizir lane avan, mo ti plant enn lagrin dan zot leker. San ki mo kone, lezot Temwin inn fer zot letid plitar ek inn ed zot pou vinn bann serviter Jéhovah. Mo bien kontan ki sa lagrin ki mo ti plante la inn pouse ek ki lezot inn rekolte sa.”​—Lir 1 Corinthiens 3:6, 7.

18. Ki rezon nou ena pou nou dan lazwa dapre 1 Corinthiens 3:8?

18 Deziemman, nou pou kontign travay dan lazwa kan nou rapel seki Paul ti dir: “Sakenn pou gagn so prop rekonpans dapre travay ki li, li’nn fer.” (1 Cor. 3:8) Enn Kretien gagn rekonpans dapre travay ki li’nn fer, pa dapre rezilta sa travay-la. Se vremem enn lide bien ankourazan pou bann ki pres dan bann teritwar kot zis enn tigit dimounn ki aksepte laverite! Dan lizie Bondie, sak Temwin ki partisip avek tou so leker pou sem bann lagrin laverite, pe “raport boukou frwi” ek lerla li ena enn rezon pou li dan lazwa.​—Jean 15:8; Mat. 13:23.

19. (a) Kouma profesi Jésus ki trouv dan Matthieu 24:14 ena enn rapor avek nou lazwa? (b) Ki nou bizin rapel mem si personelman nou pa pe reisi fer enn disip?

19 Trwaziemman, nou kontan ki nou travay pe akonpli enn profesi. Get seki Jésus ti reponn so bann zapot kan zot ti demann li: “Ki sign pou montre to prezans ek konklizion sa sistem-la?” Li ti dir zot ki laktivite predikasion partou lor later ti pou form parti dan sa sign-la. Eski li ti pe koz lor laktivite pou fer bann disip? Non. Li ti dir: “Sa bon nouvel lor Rwayom la pou prese partou kot dimounn reste lor later kouma enn temwaniaz.” (Mat. 24:3, 14) Alor, predikasion lor Rwayom Bondie​—sem lagrin​—form parti dan sa sign-la. Savedir ki, amezir ki nou pres bon nouvel lor Rwayom Bondie, nou rapel ki mem si nou pa pe reisi fer enn disip, nou pe kanmem reisi donn “enn temwaniaz.” d Wi, ninport kouma bann dimounn reazir, nou pe akonpli profesi Jésus, ek nou ena privilez pou servi antan ki “bann ki travay ansam avek Bondie.” (1 Cor. 3:9) Se vremem enn bon rezon ki nou ena pou nou dan lazwa!

“Depi Soley Leve Ziska Soley Kouse”

20, 21. (a) Kouma bann parol ki trouv dan Malaki 1:11 pe realize? (b) Konsernan travay rekolt, ki ou bien determine pou fer, ek kifer?

20 Dan premie siek, Jésus ti ed so bann zapot pou trouve ki travay rekolt bien irzan. Depi 1919, Jésus finn ed so bann disip dan lepok modern pou konpran bien sa mem verite-la. An retour, bann serviter Bondie finn ogmant zot laktivite. An realite, travay rekolt inn kontigne, nanye pa’nn kapav anpes sa. Parey kouma profet Malaki ti anonse, laktivite predikasion pe kontigne zordi “depi soley leve ziska soley kouse.” (Mal. 1:11) Wi, depi soley leve ziska kouse soley​—depi les ziska lwes, ninport ki kote zot ete lor later​—bann planter ek bann ki fer rekolt travay ek trouv lazwa ansam. Depi soley leve ziska soley kouse​—depi gramatin ziska tanto, setadir toutlong lazourne​—nou partisip dan predikasion avek enn santiman ki sa travay-la irzan.

21 Zordi, kan nou get seki’nn arive pandan apepre 100 an ek nou trouve kouma enn ti group serviter Bondie inn ogmante pou vinn “enn nasion for,” vremem nou leker ‘vibre ek ranpli’ ar lazwa. (Is. 60:5, 22) Nou swete ki sa lazwa-la ek nou lamour pou Jéhovah, “Met rekolt,” pous sakenn parmi nou pou kontign fer nou par pou konplet pli gran rekolt ki pe fer lor later!​—Luc 10:2.

a Kan Jésus ti dir ki ‘bann karo blan,’ kitfwa li ti pe fer referans ar bann rob blan ki ti ena lor bann Samaritin kan li ti trouv zot pe vinn ver li.

b Pou gagn plis ransegnman lor sa bann lane-la ek bann dizenn lane ki finn swiv, nou ankouraz ou pou lir liv Les Témoins de Jéhovah, prédicateurs du Royaume de Dieu, paz 425-520, ki rakont seki finn akonpli dan travay rekolt depi 1919 ziska 1992.

c Pou gagn plis detay lor sa profesi bien interesan la, get liv La prophétie d’Isaïe, lumière pour tous les humains, Volim 2, paz 303-320.

d Bann premie Etidian Labib ti bien konpran sa verite inportan-la. Latour Degard 15 Novam 1895 ti dir: “Mem si pa kapav ramas boukou dible, omwin kapav rann enn gran temwaniaz lor laverite. . . . Nou tou nou kapav pres levanzil.”