Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 9

Aye ti peko ti fango tënë: “Ayaka ni . . . abe awe ti tene a ko ni”

Aye ti peko ti fango tënë: “Ayaka ni . . . abe awe ti tene a ko ni”

KOTA TËNË TI CHAPITRE NI

Jéhovah asara si angongoa ti tâ tënë ti Royaume akono

1, 2. (a) Li ti adisciple aga lani kirikiri ngbanga ti nyen? (b) Jésus ayeke sara lani tënë ti mara ti kongo lê ti kobe wa?

LI TI adisciple aga kirikiri. Jésus atene fade na ala, lo tene: “Ala yô lê ti ala na nduzu na ala bâ ayaka ni, akobe ni abe awe ti tene a ko ni.” Ala yeke bâ ndo na mbage ti ndo so Jésus ayôro maboko ti lo, lo yeke fa ni na ala so, me ala bâ gi ayaka so ayeke vert vert, couleur ti orge so asigigi ade ti ninga ape. Peut-être ala hunda tere ti ala, ala tene: ‘Ngoi ti kongo lê ti kobe wa? so a ngbâ encore anze mingi ti tene a ko alê ti kobe so?’​—Jean 4:35.

2 Jésus ayeke sara tënë ti tâ kongo lê ti kobe la ape. Me, lo ye ti mû ngoi ni so ti fa na akota ye use so adisciple ti lo ni adoit ti hinga na ndo ti kongo lê ti kobe na lege ti yingo, so ti tene bungbingo azo na yâ ti congrégation ti aChrétien. Aye use ni so ayeke nyen? Ti hinga aye ni, zia e bâ anzene nzene tënë ti yâ ti mbaï ni kue.

A iri ala ti sara kua nga a mû na ala zendo ti duti na ngia

3. (a) Nyen la apusu peut-être Jésus ti tene: “Ayaka ni . . . abe awe ti tene a ko ni? (Bâ kete tënë.) (b) Jésus avuru lê ti tënë ti lo ni tongana nyen?

3 Lisoro so Jésus asara na adisciple ti lo so apasêe lani na hunzingo ti ngu 30, nduru na Sychar, mbeni gbata ti Samarie. Na ngoi so adisciple ti lo ni ague na yâ ti gbata ni, Jésus aduti ti lo na tere ti mbeni dungu. Na ndo ni so, lo fa tâ tënë na ndo ti Nzapa na mbeni wali, na fango ye ti lo ni agbu bê ti wali ni hio. Tongana adisciple ni akiri na tere ti Jésus awe, wali ni akpe loro ti gue ti sara tënë ti aye so lo manda so na avoizin ti lo. Tënë ti lo ni agbu bê ti azo ni si gbâ ti ala akpe loro ti ga ti tingbi na Jésus. Peut-être na ngoi so Jésus ayô lê ti lo, lo bâ yaka ni so, lo bâ nga gbâ ti azo ti Samarie ni na gango ni na mbage ti lo, si lo tene: “Ala bâ ayaka ni, akobe ni abe [na Grec, avuru] awe ti tene a ko ni.” * Na pekoni, ti vuru lê ti tënë ni na ala, ti fa na ala so tënë ti lo ni andu tâ kongo lê ti kobe pëpe me andu azo, lo kiri lo tene: “Zo ti kongo lê ti kobe ni ato nda ti . . . bungbi alê ti kobe ni teti fini ti lakue lakue.”​—Jean 4:5-3036.

4. (a) Aye ti manda use wa la Jésus afa na ndo ti tënë ti kongo lê ti kobe so? (b) Ahundango ndo wa e yeke sara tënë na ndo ni?

4 Akota ye use so Jésus aye lani ti fa na adisciple ti lo na ndo ti kongo lê ti kobe na lege ti yingo ni so ayeke aye wa? Kozo ni, a doit ti sara kua ni hio. Tongana lo tene “ayaka ni . . . abe awe ti tene a ko ni”, lo ye ti pusu adisciple ti lo ni na kua la. Ti fa na adisciple ti lo so a doit ti sara kua ni hio, lo tene: “Zo ti kongo lê ti kobe ni ato nda ti wara futa ti lo awe.” Biani, kua ti kongo lê ti kobe ni akomanse awe, ngoi ti tene a ku kungo la ape. Use ni, azo ti kua ni ayeke na ngia. Jésus atene so azo ti lungo ye ni nga na azo ti kongo lê ni ayeke “sara [ande] ngia legeoko.” (Jean 4:35b, 36) Legeoko tongana ti so tere ti Jésus anzere na ngoi so lo bâ “azo ti Samarie mingi . . . amä na bê na lo”, adisciple ti lo nga kue ayeke duti na kota ngia tongana ala bi tere ti ala mingi na kua ti kongo lê ti kobe ni (Jean 4:39-42). Mbaï ni so abâ e laso mingi, ngbanga ti so a ye ti sara tënë ti ye so ayeke si laso na ngoi ti kota kua ti kongo lê ti kobe so ade ti sara mara ni kozo ape. Me, kongo lê ti kobe ti ngoi ti e ni so akomanse lawa? Azo wa la ayeke sara kua ni so? Aye ti pekoni ayeke so wa?

Gbia ti e amû li ni na ndo ti kota kua ti kongo lê ti kobe so ade ti sara mara ni kozo ape

5. (a) Zo wa la ayeke mû li ni na yâ ti kua ti kongo lê ti kobe na ndo ti dunia mobimba? (b) Na lege wa ye so Jean abâ afa so a doit ti sara kua ni hio?

5 Na yâ ti mbeni ye tongana bango li, Jéhovah afa na bazengele Jean so lo mû na Jésus kua ti mungo li ni na yâ ti kua ti bungbingo azo, so a yeke sara ni na yâ ti dunia mobimba. (Diko Apocalypse 14:14-16.) A fa Jésus na couronne ti lor na li ti lo nga na zembe na maboko ti lo. “Couronne ti lor” so ayeke na li ti Jésus afa dutingo ti lo tongana Gbia. “Zango zembe ti fango na alê ti kobe” so ayeke na tïtî lo afa kua ti lo ti Zo ti kongo lê ti kobe. So Jéhovah, na lege ti mbeni ange, atene “alê ti kobe ti sese abe nzoni awe”, lo ye ti fa so a doit ti sara kua ni hio. Biani, “ngbonga ni alingbi awe ti fâ alê ti kobe,” a doit ti ku kungo ape. Na ngoi so Nzapa amû yanga na Jésus, lo tene, “to nda ti sara kua na zembe ti mo”, Jésus ayôro zembe ti lo ni, na a komanse ti ko alê ti kobe ni, so ti tene a komanse ti bungbi azo ti sese. Ye ni so Jean abâ so akiri adabe ti e so “ayaka ni . . . abe awe ti tene a ko ni.”Me, eskê ye so Jean abâ tongana bango li amû maboko na e ti hinga lawa la kua ti kongo lê ti kobe ti ndo ti dunia mobimba ni akomanse? En!

6. (a) “Ngoi ti kongo lê ti kobe” ni akomanse lawa? (b) A komanse tâ kua ti kongo “alê ti kobe ti sese” ni na ngu wa?

6 So na Apocalypse chapitre 14 Jean abâ Jésus, Zo ti kongo lê ti kobe ni, na couronne na li ti lo (versê 14), a fa so a zia lo na ndo ti mbata ti Gbia, kozoni awe, na ngu 1914 (Dan. 7:13, 14). Na pekoni, a mû yanga na Jésus ti komanse kua ti kongo alê ti kobe ni (versê 15). Aye ni asi na peko ti tere tâ gi tongana ati so ayeke na yâ ti parabole ti Jésus na ndo ti kongo lê ti blé. Na yâ ni, lo tene: “Ngoi ti kongo lê ti kobe ni ayeke ngoi so aye ti mbeni ngoi ayeke gue ti hunzi.” Ni la, ngoi ti kongo lê ti kobe ni nga na ngoi so aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi akomanse na même ngoi, na ngu 1914. Na pekoni, na yâ ti “ngoi ti kongo lê ti kobe”, tâ kua ti kongo lê ti kobe ni ayeke komanse (Mat. 13:3039). Tongana e kiri kete na peko ti bâ aye so asi na yâ ti mbaï, e lingbi ti bâ so kua ti kongo alê ti kobe ni so akomanse ambeni ngu na peko ti so Jésus aga Gbia. Kozoni, ti londo na ngu 1914 ti si na tongo nda ti ngu 1919, Jésus azi asaleté na popo ti adisciple ti lo so a soro ala ti gue na yayu (Mal. 3:1-3; 1 Pi. 4:17). Na pekoni, na ngu 1919, a komanse ti ko “alê ti kobe ti sese”. Sân ti ku, Jésus asara kua na ngbâa be-ta-zo, so lo zia lo fini fini, ti mû maboko na aita ti e ti bâ nene ti sarango kua ti fango tënë hio. Zia e bâ ye so asi.

7. (a) Atënë ti yâ ti prophétie wa la amû lani maboko na aita ti bâ so a doit ti sara kua ti fango tënë ni hio? (b) A wa lani aita ti sara nyen?

7 Na yâ ti Tour ti Ba Ndo ti juillet ngu 1920, na Anglais, a tene: “Na lege ti aye so e manda na yâ ti Bible, e lingbi ti tene so eglize ayeke na kota pasa ti fa tokua ti royaume.” Na tapande, atënë ti yâ ti prophétie ti Ésaïe amû lani maboko na aita ti bâ so a yeke fa tokua ti Royaume ni na ndo ti dunia mobimba (És. 49:6; 52:7; 61:1-3). Ala hinga pëpe tongana nyen la a yeke sara kua ni, me ala hinga so Jéhovah ayeke zi lege na ala. (Diko Ésaïe 59:1.) So ala hinga atene a doit ti sara kua ti fango tënë ni hio, a wa aita ti bi tere ti ala na yâ ti kua ni mingi. Aita ni asara ye tongana nyen?

8. Na ngu 1921, akota ye use wa la aita nga kue ahinga ni na ndo ti kua ti fango tënë?

8 Na yâ ti Tour ti Ba Ndo ti décembre ngu 1921, na Anglais, a tene: “Ngu 1921 ayeke mbeni pendere ngu mingi ahon atanga ni; nga wungo ti azo so amä tâ tënë na ngu ni so ayeke mingi ahon angu so ahon kozo.” Tour ti Ba Ndo ni akiri atene: “Kua angbâ mingi. . . . Zia e sara ni na ngia na bê.” Bâ so aita ni nga kue ahinga lani akota ye use so Jésus afa na abazengele ti lo na ndo ti kua ti fango tënë. Kozo ni, a doit ti sara kua ni hio. Use ni, azo ti kua ni ayeke na ngia.

9. (a) Na ngu 1954, Tour ti Ba Ndo atene nyen na ndo ti kua ti kongo lê ti kobe, nga ngbanga ti nyen? (b) Na yâ ti angu 50 so ahon, tongana nyen la wungo ti awafango tënë ague na li ni na ndo ti dunia mobimba? (Bâ tableau “ Guengo na li ni na ndo ti dunia mobimba.”)

9 Na yâ ti angu 1930, na peko ti so aita aga ti hinga so azo mingi mingi so ayeke ti ambeni ngasangbaga ayeke yeda ande na tokua ti Royaume, ala kiri abi tere ti ala mingi na yâ ti kua ti fango tënë ni (És. 55:5; Jean 10:16; Apoc. 7:9). Ye ti pekoni ayeke so wa? Ye ti pekoni ayeke so, na ngu 1934, wungo ti awafango tënë ti Royaume ni ayeke 41 000, me ti si na ngu 1953, wungo ni asi 500 000. Tour ti Ba Ndo ti lango 1 ti décembre ngu 1954, na Anglais, atene: “A yeke yingo ti Jéhovah nga na ngangu ti Tënë ti lo la asara kota kua ti kongo lê ti kobe so na ndo ti dunia mobimba kue.” *​​—Zach. 4:6.

 

GUENGO NA LI NI NA NDO TI DUNIA MOBIMBA

Akodoro

1962

1987

2013

Australie

15 927

46 170

66 023

Brési

26 390

216 216

756 455

France

18 452

96 954

124 029

Italie

6 929

149 870

247 251

Japon

2 491

120 722

217 154

Mexique

27 054

222 168

772 628

Nigéria

33 956

133 899

344 342

Philippines

36 829

101 735

181 236

États-Unis

289 135

780 676

1 203 642

Zambie

30 129

67 144

162 370

 

WUNGO TI A-ÉTUDE SO AGUE NA LI NI

1950

234 952

1960

646 108

1970

1 146 378

1980

1 371 584

1990

3 624 091

2000

4 766 631

2010

8 058 359

Aye ti peko ti kongo lê ti kobe ni: A sara tënë ni kozo awe na yâ ti ambeni parabole

10, 11. Na yâ ti parabole ti lê ti keke ti moutarde, a luti mingi na ndo ti ambage wa ti sigingo ti lê ti keke ni?

10 Na yâ ti aparabole ti Jésus na ndo ti Royaume, lo fa aye so ayeke si na peko ti kua ti kongo lê ti kobe ni. Zia e bâ tënë na ndo ti parabole ti lê ti keke ti moutarde nga na ti mama ti mapa. Me, e yeke luti mingi gi na ndo ti mbage so andu alango ti nda ni, ti bâ tongana nyen la atënë ni so aga tâ tënë.

11 Parabole ti lê ti keke ti moutarde. Mbeni koli alu lê ti keke ti moutarde. Na pekoni, a sigigi a ga kota keke so andeke aga aduti dä. (Diko Matthieu 13:31, 32.) Parabole ni aluti mingi na ndo ti ambage wa ti sigingo ti lê ti keke ni? (1) Sigingo ti lê ti keke ni so apika bê ti zo mingi. Lê ti keke so ayeke “kete mingi ahon tanga ti angongoa ti kobe kue” akono aga mbeni keke so “amaboko ni akono mingi.” (Marc 4:31, 32). (2) A hinga so lê ti keke ni so ayeke sigigi. “Na peko ti so a lu [ngongoa] ni awe, a sigigi”. Jésus atene pëpe, “Peut-être a yeke sigigi.” Ên-ën, lo tene: “A sigigi.” Zo apeut ti kanga lege na sigingo ti lo ni ape. (3) Sigingo ti keke ni ayeke gboto andeke na mbage ti lo na ala yeke duti na yâ ni. “Andeke ti nduzu awara ndo ti duti ti ala na gbe ti dê ni.” Ambage ota so andu kongo lê ti kobe, na lege ti yingo, na ngoi ti e so tongana nyen?

12. Parabole ti lê ti keke ti moutarde ni so andu kua ti kongo lê ti kobe laso tongana nyen? (Bâ nga tableau “ Wungo ti a-étude so ague na li ni.”)

12 (1) Sigingo ti lê ti keke ni: Parabole ni aluti mingi na ndo ti lege so tokua ti Royaume ni amû ndo nga tongana nyen la congrégation ti aChrétien ague na li ni. Depuis ngu 1919, a yeke bungbi angangu zo ti kua ti kongo lê ti kobe ni na yâ ti congrégation ti aChrétien. Na ngoi ni so, wungo ti azo ti kua ni ayeke kete, me kete na pekoni wungo ti ala ague na li ni hio. Biani, ti londo na angu so aga na peko ti ngu 1900 ti si laso, fango tënë ague na li ni ngangu mingi (És. 60:22). (2) A yeke kanga lege na ni ape. Zo oko apeut ti kanga lege na guengo na li ni ti congrégation ti aChrétien ape. Atâa awato ti Nzapa akanga lege tongana nyen na kete ngongoa ti tâ tënë ni, lo yeke ngbâ gi ti maï maïngo (És. 54:17). (3) Ndo ti duti: “Andeke ti nduzu” so ayeke wara ndo ti duti ti ala na yâ ti keke ni ayeke azo kutu na kutu so aye ye ti mbilimbili, na so ayeda na tënë ti Royaume ni. Azo ni so ayeke na yâ ti akodoro 240 tongaso, na ala yeda ti ga na yâ ti congrégation ti aChrétien (Ézéch. 17:23). Na yâ ni, ala yeke wara akobe ti yingo, ala yeke wara dengo bê nga na ndo ti batango tere ti ala.​—És. 32:1, 2; 54:13.

Parabole ti keke ti moutarde afa so azo, so ayeke na yâ ti congrégation ti aChrétien, awara ndo ti duti ti ala nga na ndo ti batango tere ti ala na yâ ni (Bâ paragraphe 11, 12)

13. Parabole ti mama ti mapa aluti mingi na ndo ti ambage wa ti sukungo ti farine ni?

13 Parabole ti mama ti mapa wala levure. Na peko ti so mbeni wali azia mama ti mapa na yâ ti farine awe, mengo farine ni kue asuku. (Diko Matthieu 13:33.) Parabole ni aluti mingi na ndo ti ambage wa ti sukungo ti farine ni? Zia e sara tënë na ndo ti ambeni use. (1) Sukungo ti farine ni aga na achangement. Mama ti mapa ni amû yâ ti mengo farine ni kue “juska farine ni kue asuku.” (2) Farine ni asuku amû ndo kue. Mama ti mapa ni amû yâ ti “kota sembe oko ti farine” ni kue. Ambage use so andu kongo lê ti kobe, na lege ti yingo, na ngoi ti e so tongana nyen?

14. Tongana nyen la parabole ti mama ti mapa ague oko na kua ti kongo lê ti kobe laso?

14 (1) Achangement: Mama ti mapa ni aye ti sara tënë ti tënë ti Royaume, nga mengo farine ni aye ti sara tënë ti azo. Legeoko tongana ti so mama ti mapa ayeke sara si farine asuku na peko ti so a mélangé ni kue place oko, tënë ti Royaume nga kue ayeke sara achangement na yâ ti bê ti azo so ayeda na ni (aRom. 12:2). (2) Farine ni asuku amû ndo kue. So a tene mama ti mapa ni asara si farine ni asuku amû ndo kue, a ye ti sara tënë ti tënë ti Royaume so ayeke mû ndo kue. Mama ti mapa ni amû yâ ti farine ni kue juska farine ni kue asuku. Legeoko nga, tënë ti Royaume ni amû ndo “juska na ambage ti sese so ayeke tâ yongoro.” (Kus. 1:8). Mbage ti yâ ti parabole so aye nga ti fa so même na ando so a kanga lege na kua ti e dä, tënë ti Royaume ni ayeke si dä atâa azo mingi abâ kua ti e ni so ape.

15. Tongana nyen la tënë so ayeke na Ésaïe 60:5, 22 aga tâ tënë? (Bâ nga a-encadré “ Jéhovah alingbi ti sara ye kue”, lembeti 93, nga na “ Tongana nyen la ‘lo so ayeke kete mingi aga mara ti ngangu, lembeti 96-97.”)

15 Angu 800 tongaso kozo ti tene Jésus afa aparabole so, na lege ti Ésaïe, Jéhovah asara tënë ti kongo lê ti kobe na lege ti yingo nga lo sara tënë ti ngia so ayeke ga na peko ni. * Jéhovah asara tënë ti azo so ayeke londo “yongoro kâ” ti ga na yâ ti bungbi ti lo. Lo sara tënë ti mbeni “wali”, so laso aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, so ade na ndo ti sese ge, asara kua na iri ti lo. Lo tene: “Mo bâ ye so, fade ngia agbu mo, na bê ti mo adö na asi na ngia; teti fade a mû na mo ye mingi so ayeke na yâ kota ngu ti ingo, na fade mosoro ti amara asi na mo.” (És. 60:1, 4, 59). Tënë so ayeke tâ tënë biani! Laso, awakua ti Jéhovah, so asara na lo a sara angu mingi awe, ayeke na ngia biani ti bâ tongana nyen la wungo ti awafango tënë ti Royaume, na yâ ti akodoro ti ala, ague na li ni. Kozo, ala bâ so wungo ti awafango tënë ni ayeke gi kete, me fadeso ala ga gbani gbani.

Ndani so awakua ti Jéhovah kue adoit ti duti na ngia

16, 17. Mbeni raison so ndali ni ‘zo ti lungo ye ni nga na zo ti kongo ni asara ngia legeoko’ ayeke so wa? (Bâ nga encadré “ Lege so atract use andu bê ti azo use na Amazonie.”)

16 Dabe ti mo so Jésus atene lani na adisciple ti lo, lo tene: “Zo ti kongo lê ti kobe ni ato nda ti . . . bungbi alê ti kobe ni teti fini ti lakue lakue, tongaso si zo ti lungo ye ni nga na zo ti kongo ni alingbi ti sara ngia legeoko.” (Jean 4:36). E yeke “sara ngia legeoko” na yâ ti kua ti kongo lê ti kobe ni na lege wa? Na alege nde nde. Zia e bâ ambeni ota.

17 Kozo ni, e yeke na ngia ti bâ maboko ti Jéhovah na yâ ti kua ti e ni. Na ngoi so e fa tokua ti Royaume, e lu ngongoa ni la (Mat. 13:18, 19). Tongana e mû maboko na mbeni zo ti ga disciple ti Christ, andâ e ko lengo ti kobe ni la. E kue e yeke duti na kota ngia ndali ti so e bâ na lê ti e wani tongana nyen la Jéhovah asara si ngongoa ti Royaume ni “asigigi na akono”. (Marc 4:27, 28). Ambeni ngongoa so e lu asigigi na peko ti e, na ambeni zo nde la si ako lengo ti kobe ni. Peut-être ye so asi na Ita-wali Joan so asi na mo nga. Lo yeke na Angleterre, nga lo wara batême a sara ngu 60 tongaso awe. Lo tene: “Mbi yeke tingbi ka tere na ambeni zo so atene na mbi so mbi lu ngongoa ti tâ tënë na yâ ti bê ti ala a sara angu mingi. Sân ti tene mbi hinga, ambeni Témoin amanda Bible na azo ni so na peko ti mbi juska azo ni aga awakua ti Jéhovah. Mbi yeke na ngia so ngongoa so mbi lu, a kono na a ko lengo ni.”​—Diko 1 aCorinthien 3:6, 7.

18. Na 1 aCorinthien 3:8, a fa mbeni raison so ndali ni e yeke na ngia, a yeke so wa?

18 Use ni, e yeke ngbâ ti duti na ngia tongana e bata tënë ti Paul so, lo tene: “Zo oko oko ayeke wara ande futa ti lo alingbi na ngangu kua ti lo wani.” (1 aCor. 3:8). E yeke wara futa ni alingbi na kua so e sara, me pëpe a lingbi na ye ti peko ti kua ni. Tënë so ayeke dë tâ bê ti azo so ayeke fa tënë na ando so alë lengo mingi pëpe so! Na lê ti Nzapa, wafango tënë oko oko, so amû mbage na kua ti lungo lê ti kobe ni na bê ti lo kue, angbâ “ti lë mingi” na lo yeke na raison ti duti na ngia na pekoni.​—Jean 15:8; Mat. 13:23.

19. (a) Na lege wa prophétie ti Jésus so ayeke na Matthieu 24:14 afa mbeni raison so ndali ni e yeke na ngia? (b) Même si e sara adisciple ape, nyen la a yeke nzoni e hinga?

19 Ota ni, e yeke na ngia so kua ti e ni asara si mbeni prophétie aga tâ tënë. Bâ kiringo tënë so Jésus amû lani na abazengele ti lo na ngoi so ala hunda lo, ala tene: “Fade fä ti ngoi so mo yeke . . . duti dä nga ti ngoi so aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi ayeke nyen?” Lo tene na ala so mbeni mbage ti fä ni ayeke duti ande fango tënë so ayeke mû ndo ti dunia mobimba. Jésus aye ti sara tënë ti kua ti sarango adisciple la? Oko ape. Lo tene: “A yeke fa ande nzoni tënë ti royaume so na ndo ti sese kue so azo ayeke dä tongana mbeni tënë ti témoin.” (Mat. 24:3, 14). Biani, fango tënë ti Royaume, wala lungo ngongoa ni, la ayeke mbeni mbage ti fä ni. Ni la, tongana e yeke fa nzoni tënë ti Royaume, zia e hinga so même si e sara adisciple ape, e ngbâ ti fa “tënë ti témoin” la. * Biani, atâa azo ayeda na tënë ni wala ala ke, e yeke sara laso ye so Jésus atene ândö atene ayeke si, nga e yeke na pasa ti “sara kusala maboko na maboko na Nzapa.” (1 aCor. 3:9) E yeke biani na raison ti duti na ngia.

“A komanse na ndo so lâ alondo dä juska na ndo so lâ akui” dä

20, 21. (a) Tënë so ayeke na Malachie 1:11 aga tâ tënë tongana nyen? (b) Na ndo ti kua ti kongo lê ti kobe so, mo leke na bê ti mo ti sara nyen, nga ngbanga ti nyen?

20 Na ngoi ti aChrétien ti ândö, Jésus amû maboko na abazengele ti lo ti hinga so a doit ti sara kua ti kongo lê ti kobe ni hio. Depuis ngu 1919 ti si laso, Jésus amû nga maboko na adisciple ti lo ti hinga oko tâ tënë ni so. Na ndo ni, zo oko apeut pëpe ti kanga lege na kua ti kongo lê ti kobe so. Tongana ti so prophète Malachie atene ândö, kua ti fango tënë amû ndo laso “a komanse na ndo so lâ alondo dä juska na ndo so lâ akui” dä (Mal. 1:11). Ti londo na ndo so lâ alondo dä ti si na ndo so lâ akui dä, so ti tene a londo na est ti si na ouest, azo ti lungo lê ti kobe ni nga na azo ti kongo lê ni ayeke sara kua ti ala nga ala yeke sara ngia legeoko. Nga, ti londo na ndo so lâ alondo dä ti si na ndo so lâ akui dä, wala ti londo na ndapre ti si na lakui, e yeke sara kua ni hio hio, e ku ape.

21 Tongana e kiri na peko angu 100 tongaso na e bâ tongana nyen la kete groupe ti awakua ti Nzapa ague aga “mara ti ngangu”, bê ti e “adö na asi na ngia”. (És. 60:5, 22). Zia si ngia ni so nga na yengo so e ye na Jéhovah, “Wa ti kua ni”, apusu e oko oko kue ti ngbâ ti mû mbage ti e na kota kua ti kongo lê ti kobe ni so, so ade ti sara mara ni lâ oko ape so!​—Luc 10:2.

^ par. 3 Tënë so Jésus atene ‘ayaka ni avuru awe’, aye peut-être ti sara tënë ti vuru bongo so azo ti Samarie, so Jésus abâ ala na gango ni, ayü ni.

^ par. 9 Ti hinga tënë mingi na ndo ti angu ni so nga na ambeni ngu so aga na pekoni, e wa mo ti diko lembeti 425-520 ti buku Les Témoins de Jéhovah : Prédicateurs du Royaume de Dieu, so na yâ ni, a fa tongana nyen la a sara lani kua ti kongo lê ti kobe ni ti londo na ngu 1919 ti si na ngu 1992.

^ par. 15 Ti hinga tënë mingi na ndo ni, bâ lembeti 303-320 ti buku Prophétie ti Isaïe, Lumière Teti Azo Kue: Mbage II.

^ par. 19 Akozo Wamandango Bible amä lani yâ ti kpengba tâ tënë so. Tour ti Ba Ndo ti lango 15 ti novembre ngu 1895, na Anglais, atene: “Tongana gi kete wungo ti blé la a peut ti bungbi ni, ti tâ tënë ti Bible, azo mingi alingbi ti mä ni. . . . Zo kue apeut ti fa tâ tënë ni so.”