PENE 9
Ta te pororaa i faatupu mai: Ua teatea te mau faaapu no te ootiraa
1, 2. (a) No te aha te mau pǐpǐ e maere ai? (b) Eaha te ootiraa ta Iesu e parau ra?
TE MAERE ra te mau pǐpǐ. No parau noa ˈtura hoi Iesu ia ratou: “E faateitei i to outou mata, e hiˈo i te mau aua ra, ua teatea ïa i teie nei ua auhune,” oia hoi ua teatea no te ootiraa. E pau ta ratou hiˈo i te vahi ta Iesu e tohu ra, e ere mea teatea te mau faaapu. Mea matie râ, te û o te kerite no oteo noa mai ra. ‘Te ootiraa?,’ ta ratou paha ïa i parau. ‘Mea atea â te ootiraa!’—Ioa. 4:35.
2 E ere te ootiraa kerite ta Iesu e parau ra. E ootiraa pae varua râ, oia hoi i te taata. Te hinaaro ra oia e faataa e piti haapiiraa faufaa i ta ˈna mau pǐpǐ. Eaha na haapiiraa? E hiˈo faahou mai tatou i teie faatiaraa.
E faaitoitoraa, e parau fafau atoa
3. (a) No te aha paha Iesu i parau ai e ua teatea te mau faaapu no te ootiraa? (A hiˈo i te nota.) (b) Mea nafea to Iesu faataaraa i ta ˈna i parau?
3 Ua tupu teie aparauraa i rotopu ia Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te hopea matahiti 30, i te hoê apoo pape i rapae i te oire Samaria o Sikara. Tei te oire ta ˈna mau pǐpǐ. Area Iesu, ua faaea mai ïa. I reira to ˈna faaiteraa i te pue parau mau pae varua i te hoê vahine, tei taa oioi i te faufaaraa o ta ˈna mau haapiiraa. I to te mau pǐpǐ hoˈiraa mai, haaviti atura te vahine i te haere e faatia i te mau mea faahiahia ta ˈna i haapii mai i te feia o to ˈna oire. No to ratou anaanatae rahi, haere ru maira e rave rahi i te apoo pape e farerei ia Iesu. Ite atura Iesu i ǒ roa ˈtu i te mau faaapu ra, i taua nahoa Samaria ra i te piriraa mai. (Ioa. 4:5-30) I taua taime ra paha to ˈna parauraa i ta ˈna mau pǐpǐ ia hiˈo i te mau faaapu, ua teatea no te ootiraa. a No te faataa e e ootiraa pae varua ta ˈna e parau ra, na ô atoa ˈtura Iesu e “te haaputu nei [te taata ooti] i te maa no te ora mure ore.”—Ioa. 4:36, New World Translation.
4. (a) Eaha na haapiiraa ta Iesu i horoa no nia i te ootiraa? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e pahono?
4 Eaha na haapiiraa faufaa ta Iesu i horoa no nia i te ootiraa pae varua? A tahi, mea ru te ohipa. I to ˈna parauraa e ua teatea te mau faaapu no te ootiraa, te faaitoito ra ïa o ˈna i ta ˈna mau pǐpǐ ia ru i te ohipa. Ua na ô atoa hoi oia: “Ua aufau-aˈena-hia te taata ooti.” Te auraa ïa, ua haamata ê na te ootiraa. Eiaha ïa e faataere! A piti, mea oaoa te mau rave ohipa. Ua parau Iesu e e “oaoa hoi te taata ueue e te taata ooti atoa.” (Ioa. 4:36, NWT) Eita e ore e ua oaoa Iesu i to ˈna iteraa e ‘mea rahi to Samaria tei faatupu i te faaroo ia ˈna.’ E oaoa roa atoa ïa ta ˈna mau pǐpǐ ia apiti ratou i te ootiraa ma te aau atoa. (Ioa. 4:39-42) Mea faufaa roa teie faatiaraa no tatou, no te mea te faataa ra te reira i te ohipa e tupu nei i teie mahana i roto i te ootiraa pae varua rahi roa ˈˈe. Afea teie ootiraa i te haamataraa? O vai te apiti ra i te reira? Eaha ta teie ootiraa i faatupu mai?
Te aratai ra to tatou Arii i te ootiraa rahi roa ˈˈe
5. (a) Na vai e aratai ra i te ohipa ootiraa e ati aˈe te ao nei? (b) E nafea te orama a Ioane e faaite mai ai e mea ru te ohipa?
5 I roto i te hoê orama, ua faaite Iehova i te aposetolo Ioane e ua maiti o ˈna ia Iesu no te aratai i te hoê ootiraa e ati aˈe te ao nei. (A taio i te Apokalupo 14:14-16.) I roto i taua orama ra, e korona, aore ra hei arii, to Iesu e e mauhaa ooti ta ˈna. “Te korona auro i nia i tana upoo,” e haapapuraa ïa i to ˈna tiaraa Arii e faatere ra. “Te mauhaa ooti [oi] i tana rima,” i ta ˈna ïa ohipa ei Ooti rahi. I to Iehova parauraa na roto i te hoê melahi e “ua auhune paari roa hoi te fenua,” te haapapu ra ïa o ˈna e mea ru te ohipa. Ua tae hoi i te hora ootiraa, eiaha ïa e faataere! I to te Atua faaueraa ia Iesu ia rave i ta ˈna mauhaa ooti, ua na reira iho â Iesu, e ootihia ihora te fenua, oia hoi te taata. Te haapapu ra ïa teie orama faahiahia e ua teatea te mau faaapu no te ootiraa. Te tauturu atoa mai ra teie orama ia taa afea teie ootiraa e ati aˈe te ao nei i te haamataraa.
6. (a) Afea “te tau ootiraa” i te haamataraa? (b) Afea te haamataraa te fenua i te ootihia?
6 Ia au i te orama a Ioane i roto i te Apokalupo 14:14, e hei arii to nia i te upoo o Iesu te Ooti rahi. Ua faaarii-ê-hia na ïa oia i 1914. (Dan. 7:13, 14) I muri iho to Iesu faaueraahia e ooti (irava 15). Mai tera atoa te anairaa o te mau tupuraa i roto i ta Iesu faahohoˈaraa o te ootiraa i te sitona. Ua na ô oia: “Te ootiraa, o te anotau hopea ïa o te hoê faanahoraa o te ao nei.” Ua haamata ïa te tau ootiraa e te anotau hopea o teie faanahoraa o te ao nei i te hoê â taime, oia hoi i 1914. I muri aˈe te haamataraa te ootiraa, “ia tae i te ootiraa.” (Mat. 13:30, 39, NWT) Te auraa ïa, ua haamata te ootiraa tau matahiti i muri aˈe i to Iesu haamataraa i te faatere ei Arii. Mai 1914 e tae roa i te omuaraa 1919, ua tamâ na mua Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia. (Mal. 3:1-3; Pet. 1, 4:17) E i 1919, haamata ˈtura oia i te ooti i te fenua. Faaohipa ihora oia i te tavini haapao maitai, ta ˈna i faatoroa mai nei, ia taa i to tatou mau taeae e mea ru te pororaa. E hiˈo mai tatou i te ohipa i tupu.
7. (a) I te hiˈopoaraahia te aha i taa ˈi i to tatou mau taeae e mea ru te ohipa pororaa? (b) Ua faaitoitohia to tatou mau taeae e tuahine ia aha?
7 I Tiurai 1920, ua na ô Te Pare Tiairaa (Beretane): “I te hiˈopoaraahia te mau Papai, taahia ˈtura e e fanaˈoraa taa ê mau tei horoahia na te ekalesia ia faaite i te hoê poroi no nia i te basileia.” Ei hiˈoraa, ua tauturu te mau parau tohu a Isaia i to tatou mau taeae ia taa e ia faaitehia te parau apî oaoa o te Basileia na te ao nei e tia ˈi. (Isa. 49:6; 52:7; 61:1-3) Aita ratou i ite e nafea ratou e rave ai i teie ohipa. Ua tiaturi râ ratou ia Iehova no te aratai ia ratou. (A taio i te Isaia 59:1.) I te taa-maitai-raahia e mea ru te ohipa pororaa, ua faaitoitohia to tatou mau taeae e tuahine ia rohi atu â. Ua nahea ratou?
8. I 1921, eaha na haapiiraa ta to tatou mau taeae i taa no nia i te pororaa?
8 I Titema 1921, ua na ô Te Pare Tiairaa (Beretane): “Teie te matahiti faahiahia roa ˈˈe, mea rahi aˈe te taata tei faaroo i te poroi o te parau mau i 1921 i na mua ˈˈe.” Oia atoa: “Mea rahi â te ohipa. . . . Rave anaˈe i taua ohipa ra ma te oaoa.” Ua taa maitai iho â i to tatou mau taeae teie na haapiiraa faufaa ta Iesu i faataa i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te pororaa: Mea ru te ohipa, e mea oaoa te mau rave ohipa.
9. (a) I 1954 eaha ta Te Pare Tiairaa i parau no nia i te ohipa ootiraa, e no te aha? (b) A faataa mai na i te maraaraa te numera o te feia poro i na 50 matahiti i mairi aˈenei. (A hiˈo i te “ Maraaraa na te ao nei.”)
9 I te mau matahiti 1930, i te taaraa i te mau taeae e e farii te hoê nahoa rahi o te mau mamoe ê atu i te poroi o te Basileia, ua rohi atu â ratou i roto i te pororaa. (Isa. 55:5; Ioa. 10:16; Apo. 7:9) Ua maraa te numera o te feia poro: e 41 000 i 1934, e 500 000 i 1953! Tano maitai te na ôraa Te Pare Tiairaa o te 1 no Titema 1954 (Beretane): “Maoti te varua o Iehova e te mana o ta ˈna Parau i tupu ai teie ootiraa rahi na te ao nei.” b—Zek. 4:6.
Fenua |
1962 |
1987 |
2013 |
---|---|---|---|
Auteralia |
15 927 |
46 170 |
66 023 |
Beresilia |
26 390 |
216 216 |
756 455 |
Farani |
18 452 |
96 954 |
124 029 |
Italia |
6 929 |
149 870 |
247 251 |
Tapone |
2 491 |
120 722 |
217 154 |
Mehiko |
27 054 |
222 168 |
772 628 |
Nigéria |
33 956 |
133 899 |
344 342 |
Philipino |
36 829 |
101 735 |
181 236 |
Marite |
289 135 |
780 676 |
1 203 642 |
Zambie |
30 129 |
67 144 |
162 370 |
1950 |
234 952 |
1960 |
646 108 |
1970 |
1 146 378 |
1980 |
1 371 584 |
1990 |
3 624 091 |
2000 |
4 766 631 |
2010 |
8 058 359 |
Faahohoˈaraa e faaite atea ra i ta te ootiraa e horoa mai
10, 11. Eaha ta te faahohoˈaraa o te huero sinapi e faataa mai ra no nia i te tupuraa mai te huero?
10 I roto i ta ˈna mau faahohoˈaraa no nia i te Basileia, ua faaite atea Iesu i ta te ootiraa e horoa mai. E hiˈo mai tatou e piti faahohoˈaraa: te huero sinapi e te hopue. E tapao mai iho â râ tatou mea nafea te reira i te tupuraa i teie anotau hopea.
11 Te faahohoˈaraa o te huero sinapi. E tanu te hoê taata i te hoê huero sinapi, o te tupu a riro mai ai ei tumu raau. E tau noa mai te mau manu i raro aˈe i te marumaru o taua tumu raau ra. (A taio i te Mataio 13:31, 32.) Eaha ta teie faahohoˈaraa e faataa mai ra? (1) E tupu rahi roa mai te huero ‘iti roa ˈˈe o te mau huero atoa,’ a ‘toro atu ai to ˈna mau amaa.’ (Mar. 4:31, 32) (2) E tupu iho â te huero. I te tanuraahia te huero, “tupu aˈera.” Aita Iesu i parau e e tupu paha. Ua tupu anaˈe te huero, eita ïa e mau. (3) E haapu mai tei ratere haere i raro aˈe i taua tumu raau ra. “E tau noa mai te mau manu o te reva” “i raro aˈe i to ˈna maru.” E nafea teie na faataaraa e toru e tano ai no te ootiraa pae varua i teie tau?
12. E nafea te faahohoˈaraa o te huero sinapi e tano ai no te ootiraa i teie mahana? (A hiˈo atoa i te “ Rahiraa haapiiraa Bibilia.”)
12 (1) E tupu rahi roa mai. Te faataa mai ra te faahohoˈaraa e e atutu roa te poroi o te Basileia e e rahi mai te amuiraa Kerisetiano. Mai 1919 mai, ua haaputuputuhia te mau rave ohipa itoito rahi i roto i te amuiraa Kerisetiano tamâhia. I te haamataraa, mea iti ratou. Ua maraa oioi râ to ratou numera i nia i te hoê faito maere mau mai te omuaraa o te mau matahiti 1900 e tae roa mai i teie mahana. (Isa. 60:22) (2) E tupu iho â. Te rahiraa mai te amuiraa Kerisetiano, aita i mau. E pau ta te mau enemi o te Atua haafifiraa, ma te haapue i te tuiri i nia iho i te huero iti roa ei auraa parau, ua tupu noa mai iho â te reira. (Isa. 54:17) (3) Te haapuraa. “Te mau manu o te reva” o te tau mai i raro aˈe i te maru o te tumu raau, o te mau mirioni taata aau tia ïa no e 240 fenua tei farii i te poroi o te Basileia e tei riro mai ei mero no te amuiraa Kerisetiano. (Ezk. 17:23) Te fanaˈo ra ratou i reira i te parururaa, te tamahanahanaraa e te maa varua.—Isa. 32:1, 2; 54:13.
Ia au i te faahohoˈaraa o te huero sinapi, e fanaˈo to roto i te amuiraa Kerisetiano i te haapuraa e te parururaa (A hiˈo i na paratarafa 11 e 12)
13. Eaha ta te faahohoˈaraa o te hopue e faataa mai ra no nia i te maraaraa mai te faraoa?
13 Te faahohoˈaraa o te hopue. E tuu te hoê vahine maa hopue iti i roto i te faraoa ota, e maraa ˈtura te faraoa ôihia taatoa. (A taio i te Mataio 13:33 i roto i te nota.) c Eaha ta teie faahohoˈaraa e faataa mai ra? E tapao mai tatou e piti tupuraa. (1) E tupu te tahi tauiraa. E rapu roa te hopue i roto i te faraoa ota e “ia maraa noa ˈtu te faraoa ôihia taatoa.” (2) E atutu roa te poroi. E haamaraa te hopue i na “toru faito faraoa ota,” oia hoi te faraoa ôihia taatoa. E nafea teie na tupuraa e tano ai no te ootiraa pae varua i teie tau?
14. E nafea te faahohoˈaraa o te hopue e tano ai no te ootiraa i teie mahana?
14 (1) Tauiraa: Te hopue, o te poroi ïa o te Basileia. Te faraoa ota, te taata ïa. Ua rapu anaˈe te hopue i roto i te faraoa ota, e taui te faraoa ota. Ia farii atoa te taata i te poroi o te Basileia, e taui to ratou aau. (Roma 12:2) (2) E atutu roa: Te rapuraa te hopue i roto i te faraoa ota e ia maraa noa ˈtu te faraoa ôihia taatoa, o te atuturaa ïa te poroi o te Basileia “e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.” (Ohi. 1:8) Tapao faaite ïa, e atutu atoa te poroi na te mau fenua ua opanihia ta tatou ohipa, noa ˈtu e mea rahi paha eita e ite i te reira.
15. Mea nafea te Isaia 60:5, 22 i te tupuraa? (A hiˈo atoa i na tumu parau “ Ua tia ia Iehova” e “ Ua riro ‘tei riirii’ ei ‘nunaa puai.’”)
15 Fatata e 800 matahiti hou Iesu a faahiti ai i na faahohoˈaraa, ua tohu Iehova na roto ia Isaia i te rahi o te ootiraa pae varua i teie tau e te oaoa e noaa mai. d Ua faaite Iehova e e ruru mai te taata “mai te fenua roa mai” i ta ˈna faanahonahoraa. Ua na ô oia i to Ierusalema, o te faahohoˈa ra i teie mahana i te toea faatavaihia i te fenua nei: “Ei reira oe e ite ai, e rahi roa te oaoa . . . ia hopoihia mai te mau taoˈa no te moana ia oe ra; e ia tae mai te mau taoˈa no te mau fenua ia oe ra.” (Isa. 60:1, 4, 5, 9) E parau mau iho â! Te oaoa roa nei te mau tavini a Iehova mea maoro i roto i te parau mau, ua tausani hoi i teie nei te feia poro i te Basileia i to ratou fenua.
Te tahi mau tumu e oaoa ˈi te mau tavini atoa a Iehova
16, 17. Eaha te hoê tumu e ‘oaoa ˈi te taata ueue e te taata ooti atoa’? (A hiˈo atoa i te tumu parau “ Ua haaputapû e piti api parau e piti aau i Amazonie.”)
16 A haamanaˈo e ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “Te haaputu nei [te taata ooti] i te maa no te ora mure ore, ia oaoa hoi te taata ueue e te taata ooti atoa.” (Ioa. 4:36, NWT) No te aha o tatou paatoa te oaoa i roto i te ootiraa e ati aˈe te ao nei? Mea rahi te tumu, e hiˈo mai râ tatou e toru.
17 A tahi, te oaoa nei tatou i te iteraa i ta Iehova ohipa i roto i te ootiraa. Ia poro tatou i te poroi o te Basileia, te ueue ra ïa tatou i te huero. (Mat. 13:18, 19) Ia tauturu tatou i te hoê taata ia riro mai ei pǐpǐ na te Mesia, te ooti ra ïa tatou. O tatou pauroa te oaoa roa ia ite e nafea Iehova ‘e faaoteo e e faatupu mai’ ai i te huero o te Basileia. (Mar. 4:27, 28, Te Faufaa Api) Te tahi mau huero ta tatou i ueue, e oteo mai ïa i muri aˈe, e na vetahi ê e ooti. Ua farerei atoa paha oe i ta Joan e faatia ra. E tuahine o ˈna no Beretane e 60 matahiti i teie nei to ˈna bapetizoraahia. Te na ô ra o ˈna: “I farerei na vau i te tahi mau taata tei parau mai e ua tanu vau i te hoê huero i roto i to ratou aau i to ˈu pororaa ia ratou tau matahiti aˈenei. Na te tahi atu mau Ite no Iehova i haapii ia ratou i te Bibilia e i tauturu atu ia riro mai ei tavini na Iehova. Mea oaoa e ua tupu mai te huero ta ˈu i tanu e ua ootihia.”—A taio i te Korinetia 1, 3:6, 7.
18. Eaha te tumu e oaoa ˈi tatou ia au i te Korinetia 1, 3:8?
18 A piti, e oaoa noa tatou te mau rave ohipa ia haamanaˈo tatou i te mau parau a Paulo. Oia hoi e fanaˈo te taata tataitahi i ta ˈna iho haamaitairaa ia au i ta ˈna iho ohipa i rave. (Kor. 1, 3:8) Te haamaitairaa, tei te ohipa ïa i ravehia, e ere râ i ta taua ohipa ra i faatupu mai. E parau mahanahana ïa teie no te feia e poro ra na te mau tuhaa fenua mea iti te taata e farii ra i te poroi. No te Atua, te Ite no Iehova tataitahi e apiti ra ma te aau atoa i te ohipa ueueraa, ‘mea rahi ïa ta ˈna hotu.’ Ia oaoa ïa oia.—Ioa. 15:8; Mat. 13:23.
19. (a) Eaha te taairaa i rotopu i ta Iesu parau tohu o te Mataio 24:14 e to tatou oaoa? (b) Ia haamanaˈo tatou i te aha noa ˈtu e eita e noaa ia tatou ia faariro i te hoê taata ei pǐpǐ?
19 A toru, te oaoa nei tatou no te mea te faatupu ra ta tatou ohipa i te hoê parau tohu. Mea nafea to Iesu pahonoraa i te uiraa a ta ˈna mau aposetolo: “Eaha te tapao o te tau o to oe hoˈiraa mai e to te anotau hopea o te faanahoraa o te ao nei?” (Mat. 24:3, NWT) Ua parau oia e hoê tuhaa o taua tapao ra, o te pororaa ïa e ati aˈe te ao nei. O te faariroraa anei i te taata ei pǐpǐ ta ˈna e parau ra? E ere. Teie râ: “E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa.” (Mat. 24:14) O te pororaa ïa i te Basileia, te ueueraa i te huero, hoê o na tuhaa o te tapao. No reira, a poro ai tatou, haamanaˈo anaˈe e noa ˈtu e eita e noaa ia tatou ia faariro i te hoê taata ei pǐpǐ, ua faaite tatou i te parau apî oaoa o te Basileia. e Ia farii mai te taata aore ra eita, te apiti nei tatou i te tupuraa o ta Iesu parau tohu. E mea fanaˈo tatou, e ‘hoa rave ohipa hoi tatou no te Atua.’ (Kor. 1, 3:9) Ia oaoa iho â ïa tatou!
“Mai te hitiraa mai o te mahana, e tae noa ˈtu i to ˈna mairiraa”
20, 21. (a) Te tupu nei te Malaki 1:11, e nafea? (b) Eaha ta oe i faaoti e rave no te ootiraa, e no te aha?
20 A parahi ai oia i te fenua nei, ua tauturu Iesu i ta ˈna mau aposetolo ia taa e e ohipa ru te ootiraa. Mai 1919 atu, ua na reira atoa o ˈna i nia i ta ˈna mau pǐpǐ no teie tau. Ua aha te nunaa o te Atua? Ua rohi ratou. Inaha, aita te ohipa ootiraa i mau. Mai ta te peropheta Malaki i tohu, te ravehia nei te ohipa pororaa “mai te hitiraa mai o te mahana, e tae noa ˈtu i to ˈna mairiraa.” (Mal. 1:11) Oia hoi mai te hitia o te râ e tae roa i te tooa o te râ, i te mau vahi atoa i te fenua nei, te haa e te oaoa nei te feia ueue e te feia ooti atoa. E mai te poipoi e po noa ˈtu, te mahana taatoa, te haa nei tatou ma te manaˈo e mea ru ta tatou ohipa.
21 Ia feruri tatou i teie mahana i na 100 matahiti i mairi, a riro mai ai te hoê pǔpǔ iti o te mau tavini a te Atua ei “nunaa puai,” e oaoa roa to tatou aau. (Isa. 60:5, 22, Te Bibilia Moˈa V.C.J.S., 1976) Ia turai ïa to tatou oaoa e to tatou here no Iehova, “te Fatu o te ohipa” ootiraa, ia tatou tataitahi ia tamau â i te apiti i te ootiraa rahi roa ˈˈe e tae noa ˈtu i te hopea!—Luka 10:2.
a I to Iesu parauraa e ua teatea te mau faaapu, te manaˈo ra paha o ˈna i te ahu uouo o te nahoa Samaria ta ˈna e ite ra e te piri mai ra.
b Te faaitoito nei matou ia oe ia taio i na api 425-520 o te buka Les Témoins de Jéhovah, prédicateurs du Royaume de Dieu. E ite ïa oe i te mau haamaramaramaraa hau no nia i tera mau matahiti e na ahuru matahiti i muri mai. Oia atoa te ootiraa i ravehia mai 1919 e tae roa i 1992.
c Mataio 13:33 (NWT): “Parau atura oia i te tahi atu faahohoˈaraa: ‘E au te Basileia o te raˈi i te hopue ta te hoê vahine i rave e i anoi i roto e toru faito faraoa ota e ia maraa noa ˈtu te faraoa ôihia taatoa.’”
d Haamaramaramaraa hau no nia i teie parau tohu, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tiurai 2002, api 9-19.
e Ua taa ê na i te Feia haapii Bibilia matamua tera parau mau faufaa roa. Te na ô ra Te Pare Tiairaa o te 15 no Novema 1895 (Beretane): “Mea haihai paha te sitona e haaputuhia. Mea rahi râ te ohipa faaiteraa i te parau mau te nehenehe e ravehia. . . . Pauroa te nehenehe e poro i te evanelia.”