Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 9

Ta te pororaa i faatupu mai: Ua teatea te mau faaapu no te ootiraa

Ta te pororaa i faatupu mai: Ua teatea te mau faaapu no te ootiraa

MANAˈO FAUFAA O TE PENE

Ua faatupu Iehova i te mau huero o te parau mau o te Basileia

1, 2. (a) No te aha te mau pǐpǐ e maere ai? (b) Eaha te ootiraa ta Iesu e parau ra?

 TE MAERE ra te mau pǐpǐ. No parau noa ˈtura hoi Iesu ia ratou: “E faateitei i to outou mata, e hiˈo i te mau aua ra, ua teatea ïa i teie nei ua auhune,” oia hoi ua teatea no te ootiraa. E pau ta ratou hiˈo i te vahi ta Iesu e tohu ra, e ere mea teatea te mau faaapu. Mea matie râ, te û o te kerite no oteo noa mai ra. ‘Te ootiraa?,’ ta ratou paha ïa i parau. ‘Mea atea â te ootiraa!’—Ioa. 4:35.

2 E ere te ootiraa kerite ta Iesu e parau ra. E ootiraa pae varua râ, oia hoi i te taata. Te hinaaro ra oia e faataa e piti haapiiraa faufaa i ta ˈna mau pǐpǐ. Eaha na haapiiraa? E hiˈo faahou mai tatou i teie faatiaraa.

E faaitoitoraa, e parau fafau atoa

3. (a) No te aha paha Iesu i parau ai e ua teatea te mau faaapu no te ootiraa? (A hiˈo i te nota.) (b) Mea nafea to Iesu faataaraa i ta ˈna i parau?

3 Ua tupu teie aparauraa i rotopu ia Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te hopea matahiti 30, i te hoê apoo pape i rapae i te oire Samaria o Sikara. Tei te oire ta ˈna mau pǐpǐ. Area Iesu, ua faaea mai ïa. I reira to ˈna faaiteraa i te pue parau mau pae varua i te hoê vahine, tei taa oioi i te faufaaraa o ta ˈna mau haapiiraa. I to te mau pǐpǐ hoˈiraa mai, haaviti atura te vahine i te haere e faatia i te mau mea faahiahia ta ˈna i haapii mai i te feia o to ˈna oire. No to ratou anaanatae rahi, haere ru maira e rave rahi i te apoo pape e farerei ia Iesu. Ite atura Iesu i ǒ roa ˈtu i te mau faaapu ra, i taua nahoa Samaria ra i te piriraa mai. (Ioa. 4:5-30) I taua taime ra paha to ˈna parauraa i ta ˈna mau pǐpǐ ia hiˈo i te mau faaapu, ua teatea no te ootiraa. a No te faataa e e ootiraa pae varua ta ˈna e parau ra, na ô atoa ˈtura Iesu e “te haaputu nei [te taata ooti] i te maa no te ora mure ore.”—Ioa. 4:36, New World Translation.

4. (a) Eaha na haapiiraa ta Iesu i horoa no nia i te ootiraa? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e pahono?

4 Eaha na haapiiraa faufaa ta Iesu i horoa no nia i te ootiraa pae varua? A tahi, mea ru te ohipa. I to ˈna parauraa e ua teatea te mau faaapu no te ootiraa, te faaitoito ra ïa o ˈna i ta ˈna mau pǐpǐ ia ru i te ohipa. Ua na ô atoa hoi oia: “Ua aufau-aˈena-hia te taata ooti.” Te auraa ïa, ua haamata ê na te ootiraa. Eiaha ïa e faataere! A piti, mea oaoa te mau rave ohipa. Ua parau Iesu e e “oaoa hoi te taata ueue e te taata ooti atoa.” (Ioa. 4:36, NWT) Eita e ore e ua oaoa Iesu i to ˈna iteraa e ‘mea rahi to Samaria tei faatupu i te faaroo ia ˈna.’ E oaoa roa atoa ïa ta ˈna mau pǐpǐ ia apiti ratou i te ootiraa ma te aau atoa. (Ioa. 4:39-42) Mea faufaa roa teie faatiaraa no tatou, no te mea te faataa ra te reira i te ohipa e tupu nei i teie mahana i roto i te ootiraa pae varua rahi roa ˈˈe. Afea teie ootiraa i te haamataraa? O vai te apiti ra i te reira? Eaha ta teie ootiraa i faatupu mai?

Te aratai ra to tatou Arii i te ootiraa rahi roa ˈˈe

5. (a) Na vai e aratai ra i te ohipa ootiraa e ati aˈe te ao nei? (b) E nafea te orama a Ioane e faaite mai ai e mea ru te ohipa?

5 I roto i te hoê orama, ua faaite Iehova i te aposetolo Ioane e ua maiti o ˈna ia Iesu no te aratai i te hoê ootiraa e ati aˈe te ao nei. (A taio i te Apokalupo 14:14-16.) I roto i taua orama ra, e korona, aore ra hei arii, to Iesu e e mauhaa ooti ta ˈna. “Te korona auro i nia i tana upoo,” e haapapuraa ïa i to ˈna tiaraa Arii e faatere ra. “Te mauhaa ooti [oi] i tana rima,” i ta ˈna ïa ohipa ei Ooti rahi. I to Iehova parauraa na roto i te hoê melahi e “ua auhune paari roa hoi te fenua,” te haapapu ra ïa o ˈna e mea ru te ohipa. Ua tae hoi i te hora ootiraa, eiaha ïa e faataere! I to te Atua faaueraa ia Iesu ia rave i ta ˈna mauhaa ooti, ua na reira iho â Iesu, e ootihia ihora te fenua, oia hoi te taata. Te haapapu ra ïa teie orama faahiahia e ua teatea te mau faaapu no te ootiraa. Te tauturu atoa mai ra teie orama ia taa afea teie ootiraa e ati aˈe te ao nei i te haamataraa.

6. (a) Afea “te tau ootiraa” i te haamataraa? (b) Afea te haamataraa te fenua i te ootihia?

6 Ia au i te orama a Ioane i roto i te Apokalupo 14:14, e hei arii to nia i te upoo o Iesu te Ooti rahi. Ua faaarii-ê-hia na ïa oia i 1914. (Dan. 7:13, 14) I muri iho to Iesu faaueraahia e ooti (irava 15). Mai tera atoa te anairaa o te mau tupuraa i roto i ta Iesu faahohoˈaraa o te ootiraa i te sitona. Ua na ô oia: “Te ootiraa, o te anotau hopea ïa o te hoê faanahoraa o te ao nei.” Ua haamata ïa te tau ootiraa e te anotau hopea o teie faanahoraa o te ao nei i te hoê â taime, oia hoi i 1914. I muri aˈe te haamataraa te ootiraa, “ia tae i te ootiraa.” (Mat. 13:30, 39, NWT) Te auraa ïa, ua haamata te ootiraa tau matahiti i muri aˈe i to Iesu haamataraa i te faatere ei Arii. Mai 1914 e tae roa i te omuaraa 1919, ua tamâ na mua Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia. (Mal. 3:1-3; Pet. 1, 4:17) E i 1919, haamata ˈtura oia i te ooti i te fenua. Faaohipa ihora oia i te tavini haapao maitai, ta ˈna i faatoroa mai nei, ia taa i to tatou mau taeae e mea ru te pororaa. E hiˈo mai tatou i te ohipa i tupu.

7. (a) I te hiˈopoaraahia te aha i taa ˈi i to tatou mau taeae e mea ru te ohipa pororaa? (b) Ua faaitoitohia to tatou mau taeae e tuahine ia aha?

7 I Tiurai 1920, ua na ô Te Pare Tiairaa (Beretane): “I te hiˈopoaraahia te mau Papai, taahia ˈtura e e fanaˈoraa taa ê mau tei horoahia na te ekalesia ia faaite i te hoê poroi no nia i te basileia.” Ei hiˈoraa, ua tauturu te mau parau tohu a Isaia i to tatou mau taeae ia taa e ia faaitehia te parau apî oaoa o te Basileia na te ao nei e tia ˈi. (Isa. 49:6; 52:7; 61:1-3) Aita ratou i ite e nafea ratou e rave ai i teie ohipa. Ua tiaturi râ ratou ia Iehova no te aratai ia ratou. (A taio i te Isaia 59:1.) I te taa-maitai-raahia e mea ru te ohipa pororaa, ua faaitoitohia to tatou mau taeae e tuahine ia rohi atu â. Ua nahea ratou?

8. I 1921, eaha na haapiiraa ta to tatou mau taeae i taa no nia i te pororaa?

8 I Titema 1921, ua na ô Te Pare Tiairaa (Beretane): “Teie te matahiti faahiahia roa ˈˈe, mea rahi aˈe te taata tei faaroo i te poroi o te parau mau i 1921 i na mua ˈˈe.” Oia atoa: “Mea rahi â te ohipa. . . . Rave anaˈe i taua ohipa ra ma te oaoa.” Ua taa maitai iho â i to tatou mau taeae teie na haapiiraa faufaa ta Iesu i faataa i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te pororaa: Mea ru te ohipa, e mea oaoa te mau rave ohipa.

9. (a) I 1954 eaha ta Te Pare Tiairaa i parau no nia i te ohipa ootiraa, e no te aha? (b) A faataa mai na i te maraaraa te numera o te feia poro i na 50 matahiti i mairi aˈenei. (A hiˈo i te “ Maraaraa na te ao nei.”)

9 I te mau matahiti 1930, i te taaraa i te mau taeae e e farii te hoê nahoa rahi o te mau mamoe ê atu i te poroi o te Basileia, ua rohi atu â ratou i roto i te pororaa. (Isa. 55:5; Ioa. 10:16; Apo. 7:9) Ua maraa te numera o te feia poro: e 41 000 i 1934, e 500 000 i 1953! Tano maitai te na ôraa Te Pare Tiairaa o te 1 no Titema 1954 (Beretane): “Maoti te varua o Iehova e te mana o ta ˈna Parau i tupu ai teie ootiraa rahi na te ao nei.” bZek. 4:6.

 

MARAARAA NA TE AO NEI

Fenua

1962

1987

2013

Auteralia

15 927

46 170

66 023

Beresilia

26 390

216 216

756 455

Farani

18 452

96 954

124 029

Italia

6 929

149 870

247 251

Tapone

2 491

120 722

217 154

Mehiko

27 054

222 168

772 628

Nigéria

33 956

133 899

344 342

Philipino

36 829

101 735

181 236

Marite

289 135

780 676

1 203 642

Zambie

30 129

67 144

162 370

 

RAHIRAA HAAPIIRAA BIBILIA

1950

234 952

1960

646 108

1970

1 146 378

1980

1 371 584

1990

3 624 091

2000

4 766 631

2010

8 058 359

Faahohoˈaraa e faaite atea ra i ta te ootiraa e horoa mai

10, 11. Eaha ta te faahohoˈaraa o te huero sinapi e faataa mai ra no nia i te tupuraa mai te huero?

10 I roto i ta ˈna mau faahohoˈaraa no nia i te Basileia, ua faaite atea Iesu i ta te ootiraa e horoa mai. E hiˈo mai tatou e piti faahohoˈaraa: te huero sinapi e te hopue. E tapao mai iho â râ tatou mea nafea te reira i te tupuraa i teie anotau hopea.

11 Te faahohoˈaraa o te huero sinapi. E tanu te hoê taata i te hoê huero sinapi, o te tupu a riro mai ai ei tumu raau. E tau noa mai te mau manu i raro aˈe i te marumaru o taua tumu raau ra. (A taio i te Mataio 13:31, 32.) Eaha ta teie faahohoˈaraa e faataa mai ra? (1) E tupu rahi roa mai te huero ‘iti roa ˈˈe o te mau huero atoa,’ a ‘toro atu ai to ˈna mau amaa.’ (Mar. 4:31, 32) (2) E tupu iho â te huero. I te tanuraahia te huero, “tupu aˈera.” Aita Iesu i parau e e tupu paha. Ua tupu anaˈe te huero, eita ïa e mau. (3) E haapu mai tei ratere haere i raro aˈe i taua tumu raau ra. “E tau noa mai te mau manu o te reva” “i raro aˈe i to ˈna maru.” E nafea teie na faataaraa e toru e tano ai no te ootiraa pae varua i teie tau?

12. E nafea te faahohoˈaraa o te huero sinapi e tano ai no te ootiraa i teie mahana? (A hiˈo atoa i te “ Rahiraa haapiiraa Bibilia.”)

12 (1) E tupu rahi roa mai. Te faataa mai ra te faahohoˈaraa e e atutu roa te poroi o te Basileia e e rahi mai te amuiraa Kerisetiano. Mai 1919 mai, ua haaputuputuhia te mau rave ohipa itoito rahi i roto i te amuiraa Kerisetiano tamâhia. I te haamataraa, mea iti ratou. Ua maraa oioi râ to ratou numera i nia i te hoê faito maere mau mai te omuaraa o te mau matahiti 1900 e tae roa mai i teie mahana. (Isa. 60:22) (2) E tupu iho â. Te rahiraa mai te amuiraa Kerisetiano, aita i mau. E pau ta te mau enemi o te Atua haafifiraa, ma te haapue i te tuiri i nia iho i te huero iti roa ei auraa parau, ua tupu noa mai iho â te reira. (Isa. 54:17) (3) Te haapuraa. “Te mau manu o te reva” o te tau mai i raro aˈe i te maru o te tumu raau, o te mau mirioni taata aau tia ïa no e 240 fenua tei farii i te poroi o te Basileia e tei riro mai ei mero no te amuiraa Kerisetiano. (Ezk. 17:23) Te fanaˈo ra ratou i reira i te parururaa, te tamahanahanaraa e te maa varua.—Isa. 32:1, 2; 54:13.

Ia au i te faahohoˈaraa o te huero sinapi, e fanaˈo to roto i te amuiraa Kerisetiano i te haapuraa e te parururaa (A hiˈo i na paratarafa 11 e 12)

13. Eaha ta te faahohoˈaraa o te hopue e faataa mai ra no nia i te maraaraa mai te faraoa?

13 Te faahohoˈaraa o te hopue. E tuu te hoê vahine maa hopue iti i roto i te faraoa ota, e maraa ˈtura te faraoa ôihia taatoa. (A taio i te Mataio 13:33 i roto i te nota.) c Eaha ta teie faahohoˈaraa e faataa mai ra? E tapao mai tatou e piti tupuraa. (1) E tupu te tahi tauiraa. E rapu roa te hopue i roto i te faraoa ota e “ia maraa noa ˈtu te faraoa ôihia taatoa.” (2) E atutu roa te poroi. E haamaraa te hopue i na “toru faito faraoa ota,” oia hoi te faraoa ôihia taatoa. E nafea teie na tupuraa e tano ai no te ootiraa pae varua i teie tau?

14. E nafea te faahohoˈaraa o te hopue e tano ai no te ootiraa i teie mahana?

14 (1) Tauiraa: Te hopue, o te poroi ïa o te Basileia. Te faraoa ota, te taata ïa. Ua rapu anaˈe te hopue i roto i te faraoa ota, e taui te faraoa ota. Ia farii atoa te taata i te poroi o te Basileia, e taui to ratou aau. (Roma 12:2) (2) E atutu roa: Te rapuraa te hopue i roto i te faraoa ota e ia maraa noa ˈtu te faraoa ôihia taatoa, o te atuturaa ïa te poroi o te Basileia “e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.” (Ohi. 1:8) Tapao faaite ïa, e atutu atoa te poroi na te mau fenua ua opanihia ta tatou ohipa, noa ˈtu e mea rahi paha eita e ite i te reira.

15. Mea nafea te Isaia 60:5, 22 i te tupuraa? (A hiˈo atoa i na tumu parau “ Ua tia ia Iehova” e “ Ua riro ‘tei riirii’ ei ‘nunaa puai.’”)

15 Fatata e 800 matahiti hou Iesu a faahiti ai i na faahohoˈaraa, ua tohu Iehova na roto ia Isaia i te rahi o te ootiraa pae varua i teie tau e te oaoa e noaa mai. d Ua faaite Iehova e e ruru mai te taata “mai te fenua roa mai” i ta ˈna faanahonahoraa. Ua na ô oia i to Ierusalema, o te faahohoˈa ra i teie mahana i te toea faatavaihia i te fenua nei: “Ei reira oe e ite ai, e rahi roa te oaoa . . . ia hopoihia mai te mau taoˈa no te moana ia oe ra; e ia tae mai te mau taoˈa no te mau fenua ia oe ra.” (Isa. 60:1, 4, 5, 9) E parau mau iho â! Te oaoa roa nei te mau tavini a Iehova mea maoro i roto i te parau mau, ua tausani hoi i teie nei te feia poro i te Basileia i to ratou fenua.

Te tahi mau tumu e oaoa ˈi te mau tavini atoa a Iehova

16, 17. Eaha te hoê tumu e ‘oaoa ˈi te taata ueue e te taata ooti atoa’? (A hiˈo atoa i te tumu parau “ Ua haaputapû e piti api parau e piti aau i Amazonie.”)

16 A haamanaˈo e ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “Te haaputu nei [te taata ooti] i te maa no te ora mure ore, ia oaoa hoi te taata ueue e te taata ooti atoa.” (Ioa. 4:36, NWT) No te aha o tatou paatoa te oaoa i roto i te ootiraa e ati aˈe te ao nei? Mea rahi te tumu, e hiˈo mai râ tatou e toru.

17 A tahi, te oaoa nei tatou i te iteraa i ta Iehova ohipa i roto i te ootiraa. Ia poro tatou i te poroi o te Basileia, te ueue ra ïa tatou i te huero. (Mat. 13:18, 19) Ia tauturu tatou i te hoê taata ia riro mai ei pǐpǐ na te Mesia, te ooti ra ïa tatou. O tatou pauroa te oaoa roa ia ite e nafea Iehova ‘e faaoteo e e faatupu mai’ ai i te huero o te Basileia. (Mar. 4:27, 28, Te Faufaa Api) Te tahi mau huero ta tatou i ueue, e oteo mai ïa i muri aˈe, e na vetahi ê e ooti. Ua farerei atoa paha oe i ta Joan e faatia ra. E tuahine o ˈna no Beretane e 60 matahiti i teie nei to ˈna bapetizoraahia. Te na ô ra o ˈna: “I farerei na vau i te tahi mau taata tei parau mai e ua tanu vau i te hoê huero i roto i to ratou aau i to ˈu pororaa ia ratou tau matahiti aˈenei. Na te tahi atu mau Ite no Iehova i haapii ia ratou i te Bibilia e i tauturu atu ia riro mai ei tavini na Iehova. Mea oaoa e ua tupu mai te huero ta ˈu i tanu e ua ootihia.”—A taio i te Korinetia 1, 3:6, 7.

18. Eaha te tumu e oaoa ˈi tatou ia au i te Korinetia 1, 3:8?

18 A piti, e oaoa noa tatou te mau rave ohipa ia haamanaˈo tatou i te mau parau a Paulo. Oia hoi e fanaˈo te taata tataitahi i ta ˈna iho haamaitairaa ia au i ta ˈna iho ohipa i rave. (Kor. 1, 3:8) Te haamaitairaa, tei te ohipa ïa i ravehia, e ere râ i ta taua ohipa ra i faatupu mai. E parau mahanahana ïa teie no te feia e poro ra na te mau tuhaa fenua mea iti te taata e farii ra i te poroi. No te Atua, te Ite no Iehova tataitahi e apiti ra ma te aau atoa i te ohipa ueueraa, ‘mea rahi ïa ta ˈna hotu.’ Ia oaoa ïa oia.—Ioa. 15:8; Mat. 13:23.

19. (a) Eaha te taairaa i rotopu i ta Iesu parau tohu o te Mataio 24:14 e to tatou oaoa? (b) Ia haamanaˈo tatou i te aha noa ˈtu e eita e noaa ia tatou ia faariro i te hoê taata ei pǐpǐ?

19 A toru, te oaoa nei tatou no te mea te faatupu ra ta tatou ohipa i te hoê parau tohu. Mea nafea to Iesu pahonoraa i te uiraa a ta ˈna mau aposetolo: “Eaha te tapao o te tau o to oe hoˈiraa mai e to te anotau hopea o te faanahoraa o te ao nei?” (Mat. 24:3, NWT) Ua parau oia e hoê tuhaa o taua tapao ra, o te pororaa ïa e ati aˈe te ao nei. O te faariroraa anei i te taata ei pǐpǐ ta ˈna e parau ra? E ere. Teie râ: “E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa.” (Mat. 24:14) O te pororaa ïa i te Basileia, te ueueraa i te huero, hoê o na tuhaa o te tapao. No reira, a poro ai tatou, haamanaˈo anaˈe e noa ˈtu e eita e noaa ia tatou ia faariro i te hoê taata ei pǐpǐ, ua faaite tatou i te parau apî oaoa o te Basileia. e Ia farii mai te taata aore ra eita, te apiti nei tatou i te tupuraa o ta Iesu parau tohu. E mea fanaˈo tatou, e ‘hoa rave ohipa hoi tatou no te Atua.’ (Kor. 1, 3:9) Ia oaoa iho â ïa tatou!

“Mai te hitiraa mai o te mahana, e tae noa ˈtu i to ˈna mairiraa”

20, 21. (a) Te tupu nei te Malaki 1:11, e nafea? (b) Eaha ta oe i faaoti e rave no te ootiraa, e no te aha?

20 A parahi ai oia i te fenua nei, ua tauturu Iesu i ta ˈna mau aposetolo ia taa e e ohipa ru te ootiraa. Mai 1919 atu, ua na reira atoa o ˈna i nia i ta ˈna mau pǐpǐ no teie tau. Ua aha te nunaa o te Atua? Ua rohi ratou. Inaha, aita te ohipa ootiraa i mau. Mai ta te peropheta Malaki i tohu, te ravehia nei te ohipa pororaa “mai te hitiraa mai o te mahana, e tae noa ˈtu i to ˈna mairiraa.” (Mal. 1:11) Oia hoi mai te hitia o te râ e tae roa i te tooa o te râ, i te mau vahi atoa i te fenua nei, te haa e te oaoa nei te feia ueue e te feia ooti atoa. E mai te poipoi e po noa ˈtu, te mahana taatoa, te haa nei tatou ma te manaˈo e mea ru ta tatou ohipa.

21 Ia feruri tatou i teie mahana i na 100 matahiti i mairi, a riro mai ai te hoê pǔpǔ iti o te mau tavini a te Atua ei “nunaa puai,” e oaoa roa to tatou aau. (Isa. 60:5, 22, Te Bibilia Moˈa V.C.J.S., 1976) Ia turai ïa to tatou oaoa e to tatou here no Iehova, “te Fatu o te ohipa” ootiraa, ia tatou tataitahi ia tamau â i te apiti i te ootiraa rahi roa ˈˈe e tae noa ˈtu i te hopea!—Luka 10:2.

a I to Iesu parauraa e ua teatea te mau faaapu, te manaˈo ra paha o ˈna i te ahu uouo o te nahoa Samaria ta ˈna e ite ra e te piri mai ra.

b Te faaitoito nei matou ia oe ia taio i na api 425-520 o te buka Les Témoins de Jéhovah, prédicateurs du Royaume de Dieu. E ite ïa oe i te mau haamaramaramaraa hau no nia i tera mau matahiti e na ahuru matahiti i muri mai. Oia atoa te ootiraa i ravehia mai 1919 e tae roa i 1992.

c Mataio 13:33 (NWT): “Parau atura oia i te tahi atu faahohoˈaraa: ‘E au te Basileia o te raˈi i te hopue ta te hoê vahine i rave e i anoi i roto e toru faito faraoa ota e ia maraa noa ˈtu te faraoa ôihia taatoa.’”

d Haamaramaramaraa hau no nia i teie parau tohu, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tiurai 2002, api 9-19.

e Ua taa ê na i te Feia haapii Bibilia matamua tera parau mau faufaa roa. Te na ô ra Te Pare Tiairaa o te 15 no Novema 1895 (Beretane): “Mea haihai paha te sitona e haaputuhia. Mea rahi râ te ohipa faaiteraa i te parau mau te nehenehe e ravehia. . . . Pauroa te nehenehe e poro i te evanelia.”