Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 10

Gbia ni aleke azo ti lo nzoni na lege ti yingo

Gbia ni aleke azo ti lo nzoni na lege ti yingo

KOTA TËNË TI CHAPITRE NI

Ndani so Jésus aleke adisciple ti lo nzoni na lege ti yingo nga lege so lo sara na ni

1-3. Nyen la Jésus asara lani na ngoi so lo bâ so azo ayeke sara aye ti sioni na yâ ti temple ni?

JÉSUS abâ lani temple ti Jérusalem na nene ni mingi ngbanga ti so lo hinga ye so temple ni aduti fä ni. A ninga awe la si temple ni aduti ndo so a yeke voro Jéhovah dä na sese ge. Ni la, vorongo so a yeke voro na Jéhovah, Nzapa so ayeke nzoni-kue, adoit ti duti nzoni-kue nga na saleté pëpe. Na lango 10 ti nze ti Nisan ti ngu 33, Jésus ague na temple ni. Me, tara ti bâ vundu so agbu lo na ngoi so lo ga ti bâ so azo ayeke sara aye ti sioni na yâ ti temple ni. Nyen la apasêe lani nyen?​—Diko Matthieu 21:12, 13.

2 Na yâ ti Sedu ti aGentil, a yeke wara lani azo ti kango ye, so aye nginza mingi, nga na azo ti changengo nginza. Me, azo ni so ayeke wara go lani na ndo ti azo so ayeke ga, na temple ni, ti mû asandaga na Jéhovah. * Jésus atomba “azo so ayeke kä ye nga na azo kue so ayeke vo ye na yâ ni. Nga, lo kinda atable ti azo so ayeke changé nginza”. (Bâ Néhémie 13:7-9.) Lo tene na ala so ala la asara si da ti Babâ ti ni aga “kota dû ti azo ti gbungo aye ti azo na ngangu.” Ye so Jésus asara so afa biani so lo bâ temple ni nga na ye so temple ni aduti fä ni na nene ni mingi. Vorongo so a yeke voro na Babâ ti lo adoit ti duti na saleté pëpe.

3 Angu mingi na pekoni, na peko ti so Jésus aga Gbia, lo kiri lo sukula mbeni temple, so a yeke wara na yâ ni azo kue so laso aye ti voro Jéhovah tongana ti so Jéhovah ni aye. Temple wa la lo sukula ni so?

Sukulango “amolenge ti mara ti Lévi”

4, 5. (a) Ti londo na ngu 1914 ti si na ngu 1919, a sukula lani adisciple ti Jésus so a soro ala ti gue na yayu tongana nyen? (b) Nyen la afa so a yeke lani ndangba sukulango azo ti Nzapa la ape?

4 Tongana ti so e bâ lani na Chapitre 2 ti buku so, na peko ti so Jésus aga Gbia na ngu 1914, lo na Babâ ti lo aga lani abâ temple ti yingo, so aye ti sara tënë ti aye so a leke ndali ti vorongo tâ Nzapa. * Na ngoi ti bango yâ ti temple ni so, Gbia ni abâ so a bezoin ti tene a sukula aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, so a iri ala “amolenge ti mara ti Lévi”. (Mal. 3:1-3). Ni la, ti londo na ngu 1914 ti si na ngu 1919, Jéhovah, Zo so ayeke sara si azo ti lo aga nzoni, azia lege si ala bâ pasi nga ala tingbi na amara ti atara nde nde tongaso si a zi asaleté na popo ti ala. A-Chrétien ni so aluti na gbele ti angangu tara ni so, ala fa biani so ala mû gi mbage ti Gbia so Nzapa asoro!

5 Eskê ndangba sukulango azo ti Nzapa ni la? Oko ape. Na ngoi ti alango ti nda ni so, Jéhovah, na lege ti Gbia so lo soro, angbâ ti mû maboko na awavorongo lo ti duti na saleté pëpe tongaso si ala ngbâ na yâ ti temple ti yingo ni. Na yâ ti achapitre use so ayeke ga na peko, e yeke bâ ande tongana nyen la lo sara si sarango ye ti ala aga nzoni ahon ti kozo nga si bungbi ti ala atambela nzoni. Kozoni kue, zia e bâ tongana nyen la a sukula azo ni na lege ti yingo. Tongana e hinga ye so Jésus asara lani, ati so azo abâ na ati so azo abâ pëpe, ti mû maboko na adisciple ti lo ti duti na saleté pëpe na lege ti yingo, mabe ti e ayeke kpengba mingi.

“I sukula i mveni”

6. Commandement so Jéhovah amû lani na aJuif so a gue na ala na ngbâa amû maboko na e tongana nyen ti hinga ye so sukulango azo na lege ti yingo aye nga ti tene?

6 Sukulango tere na lege ti yingo aye ti tene nyen? Ti kiri tënë na hunda ni so, zia e bâ tënë so Jéhovah atene lani na aJuif so ayeke lani angbâa na Babylone na ngoi so ala ye ti sigigi na yâ ti Babylone ni na ngu 537. (Diko Ésaïe 52:11.) Azo ni so ayeke kiri lani na Jérusalem kozoni kue ti kiri ti leke temple na ti kiri ti zia na sese vorongo tâ Nzapa (Esdras 1:2-4). Jéhovah aye lani si azo ti lo adö aye kue so andu vorongo ti azo ti Babylone azia na kodoro ni kâ. Bâ acommandement so lo mû lani na ala: “I ndu ye ti sioni oko pëpe”, “i sigigi na yâ Babylone”, na “i sukula i mveni.” A doit ti bungbi tâ vorongo ti Jéhovah na vorongo ti wataka ape. E lingbi ti tene nyen na nda ni? E lingbi ti tene so sukulango tere na lege ti yingo aye nga ti tene ti zi tere na afango ye nga na asarango ye ti vorongo ti wataka.

7. Na lege ti zo wa la si Jésus amû maboko na adisciple ti lo ti duti na saleté pëpe na lege ti yingo?

7 Ngoi kete na peko ti so Jésus aga Gbia, na ngu 1919, lo zia ngbâa be-ta-zo so ayeke sara ye na ndara ti tene, na lege ti ngbâa ni so, lo lingbi ti mû maboko na adisciple ti lo ti duti na saleté pëpe na lege ti yingo. A yeke lani ngangu pëpe ti hinga ngbâa ni so (Mat. 24:45). Ti si na ngu ni so, aWamandango Bible ni azi tere ti ala wani awe na yâ ti gbâ ti afango ye ti abungbi ti wataka. Me, ala bezoin encore ti tene a sukula ala na lege ti yingo. Na lege ti ngbâa be-ta-zo ni, yeke na yeke, Christ azi lê ti adisciple ti lo na ndo ti mara ti amatanga nde nde nga na ambeni sarango ye so ala bezoin ti dö lege ni ti zia (aProv. 4:18). Zia e bâ tapande ti ambeni ye ni.

A yeke na lege ni ti tene aChrétien asara matanga ti Noël?

8. Nyen la aWamandango Bible ahinga lani depuis na ndo ti Noël? Me nyen la ala ade ti bâ ni lani polele ape?

8 A yeke depuis la si aWamandango Bible ahinga atene matanga ti Noël alondo na apaïen na so a dü Jésus pëpe na lango 25 ti décembre. Tour ti Ba Ndo ti décembre ngu 1881, na Anglais, atene lani, a tene: “Apaïen kutu mingi aga na yâ ti a-eglize. Me, changement ni so ayeke gi ti iri senge, ngbanga ti so aprêtre ti apaïen la aga aprêtre ti achrétien, na amatanga ti apaïen la a iri ni fadeso amatanga ti achrétien, na Noël ayeke mbeni oko ti amatanga ni so.” Na yâ ti mbeni Tour ti Ba Ndo ti ngu 1883, na Anglais, na mbage so atene “A dü Jésus lawa?”, a tene so a dü Jésus na tongo nda ti nze ti octobre tongaso. * Me lani na ngoi ni so, aWamandango Bible ni ade ti bâ lani polele pëpe nene ti ziango lege ti sarango matanga ti Noël ni so. Ala ngbâ lani ti sara ni, même azo ti sewa ti Béthel ti Brooklyn nga kue. Me, na peko ti ngu 1926, aye ni akomanse ti changé. Ngbanga ti nyen?

9. Nyen la aWamandango Bible aga ti hinga na ndo ti matanga ti Noël?

9 Na peko ti so aWamandango Bible ni agi nda ti matanga ti Noël ni so nzoni, ala ga ti bâ so matanga ni so nga na aye so a yeke sara ka na ngoi ni amû gonda oko pëpe na Nzapa. Na yâ ti L’Âge d’Or ti lango 14 ti décembre ngu 1927, na Anglais, na mbage so atene “Matanga ti Noël abâ gigi tongana nyen?”, a fa so matanga ti Noël alondo na apaïen, na matanga ni so aluti mingi gi na ndo ti sarango angia nga na vorongo yanda. Article ni afa polele so Christ la ahunda ti tene a sara matanga ni so ape, nga a tene mbeni ngangu tënë na ndo ti matanga ni so, a tene: “So dunia so, mitele ti azo nga na Zabolo aye ti tene matanga so angbâ lakue, . . . a fa so azo so amû tere ti ala kue ti sara na Jéhovah adoit ti sara ni ape.” Mo ye ti bâ, sewa ti Béthel ake ti sara ni na nze ti décembre ni so, nga ala zia lege ni biani biani.

10. (a) Diskur wa la a mû lani na ndo ti matanga ti Noël na décembre ngu 1928? (Bâ nga encadré “ Noël abâ gigi tongana nyen nga ndani ayeke nyen?.”) (b) Tongana nyen la a gboto lani mê ti azo ti Nzapa na ndo ti ambeni matanga ni nde so ala doit ti kpe ni? (Bâ encadré “ Ambeni matanga ni nde.”)

10 Na ngu so aga na pekoni, aWamandango Bible awara ambeni fango ye polele na ndo ti matanga ti Noël. Na lango 12 ti décembre ngu 1928, Ita Richard Barber, so lo yeke mbeni membre ti bureau ti kota ndokua ni, amû mbeni diskur na radio, so na yâ ni, lo fa polele so matanga ni so alondo na apaïen. Awakua ti Nzapa asara ye lani tongana nyen na ngoi so ala wara fango lege so alondo na kota ndokua ti e? Tongana Ita  Charles Brandlein adabe ti lo na ngoi so lo na sewa ti lo azia lege ti sarango matanga ti Noël, lo tene: “Eskê a yeke lani ngangu na e ti zia lege ti aye ti apaïen ni so? Oko ape! . . . A yeke tongana zingo mbeni saleté bongo ti bi ni yongoro.” Ita Henry Cantwell, so na pekoni lo sara kua tongana surveillant so ayeke gue na ando nde nde, ayeke lani na oko bibe ni so, lo tene: “A nzere na e ti bâ so e wara lege ti ke mbeni ye ti fa yengo so e ye na Jéhovah.” Adisciple ti Christ so ayeke be-ta-zo na lo ayeke lani nduru ti sara akota changement ni so, na ti mû mbage ti ala mbeni pëpe na amatanga so alondo na yâ ti vorongo nzapa ti wataka. *​—Jean 15:19; 17:14.

11. E yeke sara nyen ti fa so e ye ti mû mbage ti Gbia so Nzapa asoro lo?

11 So tâ nzoni tapande si aWamandango Bible so azia ni na e! Na ngoi so e gbu li ti e na ndo ti tapande ti ala, a yeke nzoni e hunda tere ti e, e tene: ‘Mbi yeke bâ ka afango lege so alondo na ngbâa be-ta-zo tongana nyen? Mbi yeke yeda na ni na bê ti mbi kue nga mbi yeke sara ye alingbi na aye so mbi manda?’ Tongana e yeda na bê ti e kue, andâ e fa so e ye ti mû mbage ti Gbia so Nzapa asoro, lo so lo yeke sara kua na ngbâ be-ta-zo ti mû na e kobe na ngoi so alingbi.​—Kus. 16:4, 5.

A yeke na lege ni ti tene aChrétien asara kua na croix?

Insigne ti croix na couronne (Bâ paragraphe 12 and 13)

12. Teti angu mingi, aWamandango Bible abâ lani croix tongana nyen?

12 A sara angu mingi, aWamandango Bible abâ croix tongana fä ti mbeni ye so afa atene ala yeke aChrétien. E lingbi ti tene so ala hinga lani so vorongo croix ayeke na lege ni ape, ngbanga ti so ala hinga atene vorongo yanda ayeke sioni (1 aCor. 10:14; 1 Jean 5:21). Gi na tongo nda ti ngu 1883, Tour ti Ba Ndo atene so “Nzapa ake vorongo yanda.” Me, aWamandango Bible ni abâ ti ala so ti sara kusala na croix, na lege ni, sioni ayeke dä ape. Na tapande, na baba, ala yeke yü a-insigne ti croix na couronne ti tene a hinga na ala. Ti ala, tongana ala ngbâ be-ta-zo juska na kuâ, ala yeke wara couronne ti fini. A ga ti si na tongo nda ti ngu 1891, a zia dessin ti croix na couronne na ndo ti Tour ti Ba Ndo.

13. Nyen la asara si lê ti adisciple ti Christ akomanse ti zi na ndo ti tënë ti yungo croix? (Bâ nga encadré “ Lê ti azo azi yeke na yeke na ndo ti tënë ti yungo croix.”)

13 A-Wamandango Bible ni aye lani tënë ti insigne ti croix na couronne ni so mingi. Me, na hunzingo ti angu 1920 la, yeke na yeke, lê ti adisciple ti Christ akomanse ti zi na ndo ti tënë ti sarango kua na croix. Ita Grant Suiter, so na pekoni lo ga membre ti Bebungbi, adabe ti lo na mbeni kota bungbi so ala sara na Detroit, na ngu 1928 na États-Unis, lo tene: “Na ngoi ti kota bungbi ni so, a fa so insigne ti croix na couronne ayeke mbeni senge senge ye nga mbeni ye so ayeke na lege ni ape.” Ambeni ngu kete na pekoni, afini lumière akiri asigigi na ndo ni. A yeke lani polele so croix ayeke na place na yâ ti tâ vorongo ape, vorongo so ayeke nzoni-kue.

14. Azo ti Nzapa asara ye lani tongana nyen na ngoi so lê ti ala akomanse ti zi yeke na yeke na ndo ti croix?

14 Awakua ti Nzapa asara ye lani tongana nyen na ngoi so lê ti ala akomanse ti zi yeke na yeke na ndo ti tënë ti croix? Eskê ala ngbâ gi ti yü insigne ti croix na couronne ni ndali ti so ala ye ni mingi? Lela Roberts, mbeni ita-wali so asara na Jéhovah a ninga awe, adabe ti lo, atene: “Gi so e hinga ndani awe so, e dö gi lege ti yungo ni yeke e zia.” Mbeni ita-wali ni nde, so iri ti lo ayeke Ursula Serenco, atene: “E ga ti bâ so, ye so e ye tënë ni mingi si e bâ ti e e tene ayeke fä ti kuâ ti Seigneur ti e nga fä ti mungo tere ti e na Nzapa so, a yeke tâ gi ye ti apaïen. Ti gue oko na tënë ti aProverbe 4:18, e yeke na ngia so lumière ni asu juska aga kota.” Adisciple ti Christ aye lani pëpe ti bi tere ti ala na yâ ti aye ti saleté ti avorongo nzapa ti wataka.

15, 16. E lingbi ti fa so e ye ti tene lacour ti temple ti Jéhovah ti yingo aduti na saleté pëpe tongana nyen?

15 Laso, e kue e ye ti sara tongaso. E hinga so Christ ayeke sara kua na ngbâa be-ta-zo so ayeke sara ye na ndara ti mû maboko na azo ti lo ti duti na saleté pëpe na lege ti yingo. Ni la, tongana akobe ti yingo so e yeke wara agboto mê ti e na ndo ti amatanga, na ndo ti asarango ye, wala angobo ti sarango ye so alondo na avorongo nzapa ti wataka, a yeke nzoni e ku ape, e mä ni. Legeoko tongana ti aita ti e so lani ala yeke dä na tongo nda ti ngoi so Christ aduti dä, e nga kue e ye ti tene mbage ti temple ti Jéhovah ti yingo, lacour ni so ayeke na sese ge, aduti na saleté pëpe.

16 Na yâ ti angoi ti nda ni so, Christ ayeke sara nga mbeni kua, so lê ti e ayeke bâ ni ape, ti bata na acongrégation ti awakua ti Jéhovah si ambeni zo abuba ni pëpe. Lo yeke sara kua ni so tongana nyen? Zia e bâ ni.

Zingo “azo ti sioni na popo ti azo ti nzoni”

17, 18. Fa nda ti atënë ti yâ ti tapande ti kota gbanda so: (a) Kota gbanda, (b) Gbungo mara ti asusu nde nde kue, (c) Rongo anzoni susu ni na yâ ti akungba, nga na (d) Tukungo asioni susu ni na ngonda.

17 Lê ti Gbia Jésus Christ ayeke na ndo ti acongrégation ti awakua ti Nzapa so ayeke na ndo ti dunia kue. Na ambeni lege so lê ti e alingbi ti bâ ni ape, Christ na a-ange ayeke sara kua ti kangbingo popo ti azo. Jésus asara lani tënë ti kua ni so na yâ ti tapande ti kota gbanda. (Diko Matthieu 13:47-50.) Tapande ni so aye ti fa nyen?

Kota gbanda ni aye ti sara tënë ti kua ti fango tënë ti Royaume so a yeke sara ni na ndo kue (Bâ paragraphe 18)

18 Bingo “kota gbanda . . . na ngu-ingo.” Kota gbanda ni aye ti sara tënë ti kua ti fango tënë ti Royaume so a yeke sara ni na ndo kue. Gbungo “mara ti asusu nde nde kue.” Nzoni tënë ayeke gboto amara ti azo nde nde kue. Na popo ti azo ni, a yeke wara ala so ayeke sara aye kue so a hunda na ala ti sara ti ga atâ Chrétien nga na ala so, na tongo nda ni, ala sara nzara ti tënë ni me so amû desizion pëpe ti ga na yâ ti tâ vorongo. * Rongo “anzoni susu ni na yâ ti akungba.” A yeke bungbi azo so ayeda ti manda tâ tënë na yâ ti acongrégation, so na yâ ni, ala lingbi ti voro Jéhovah na saleté pëpe. Tukungo “asioni susu ni na ngonda.” Na alango ti nda ni so, Christ nga na a-ange ayeke zi “azo ti sioni na popo ti azo ti nzoni.” * Na ye ti pekoni ayeke so, azo so ayeke peut-être nduru pëpe ti zia lege ti afango ye ti wataka wala asioni sarango ye, a yeke zia lege na ala pëpe ti gue ti buba yâ ti acongrégation ni. *

19. Aye so Christ ayeke sara ti tene awakua ti Nzapa nga na tâ vorongo aduti na saleté pëpe so, mo bâ ti mo ni tongana nyen?

19 Bê ti e adë biani ti hinga so Gbia ti e, Jésus Christ, ayeke bata azo so a zia lo ti bâ ndo na ndo ti ala. Ti hinga nga so tënë ti vorongo tâ Nzapa nga na tene ti atâ wakua ti Nzapa ti laso agbu bê ti Jésus mingi, tongana ti so a gbu nga lani bê ti lo na ngoi so lo gue lo sukula temple ti ândö, amû ngangu na e mingi, ni la ape? Singila mingi so Christ ayeke sara kua ti bata si saleté aduti pëpe na popo ti awakua ti Nzapa nga na yâ ti tâ vorongo. E lingbi ti fa so e mû mbage ti Gbia ni nga na Royaume ti lo tongana e kpe ti ndu aye kue so ayeke ti abungbi ti wataka.

^ par. 2 Azo so ayeke ga ka na temple ni ayeke sara kua na nginza ti kodoro ni ti futa na impôt ti temple ti ngu oko oko. Nga, tongana ala ye ti changé anginza ti ala, azo ti changengo nginza ni ayeke hunda na ala ti futa mbeni ye ndali ni. Na ndo ni, a yeke si ka so azo so aye ti mû asandaga ayeke vo anyama kâ. Me, Jésus airi lani azo ti kango aye ni so “azo ti gbungo aye ti azo na ngangu”, peut-être ngbanga ti so ala yeke zia ngere ti aye ni na nduzu mingi.

^ par. 4 Awakua ti Jéhovah so ayeke na sese ge ayeke voro lo na yâ ti lacour ti temple ti yingo.

^ par. 8 Article ni atene so tënë so a tene a dü Jésus na ngoi ti dê “alingbi tere pëpe na mbaï ti aberger so angbâ ti bata anyama ti ala na gigi.””​​—Luc 2:8.

^ par. 10 Na yâ ti lettre ti lo ti lango 14 ti novembre ngu 1927, Ita  Frederick Franz atene: “E yeke sara Noël na ngu so ape. Sewa ti Béthel ayeda ti sara Noël encore ape.” Ambeni nze na pekoni, na yâ ti lettre ti lango 6 ti février ngu 1928, Ita Franz atene: “Yeke na yeke, Seigneur ayeke sukula e ti zi e na yâ ti asioni fango ye ti Babylone, so ayeke bungbi ti Zabolo”.

^ par. 18 Na tapande, na ngu 2013, wungo ti awafango tënë kue asi 7 965 954, na wungo ti azo so ague na Mémorial ayeke 19 241 252.

^ par. 18 Kua ti kangbingo popo ti anzoni susu na asioni ni ayeke nde na kua ti kangbingo popo ti angasangbaga na angasa (Mat. 25:31-46). Kua ti kangbingo popo ti angasangbaga na angasa ni so, wala fango ngbanga ti nda ni, ayeke si ande na ngoi ti kota ye ti vundu. Me juska ti si kâ, azo so ayeke tongana asioni susu alingbi ti kiri na Jéhovah ti tene a bungbi ala na yâ ti acongrégation.​—Mal. 3:7.

^ par. 18 Na nda ni, a yeke bi azo so a haka ala na asioni susu ni so na yâ ti four ti wâ, na lege ti fä, so ti tene a yeke futi ala biani biani.