Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 10

Soma o Yelisa Omanu Vaye Konepa Yespiritu

Soma o Yelisa Omanu Vaye Konepa Yespiritu

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Esunga lieci Yesu a siatela oku mioñolola loku yelisa olondonge viaye konepa yespiritu, kuenda ndomo a ci linga

1-3. Nye Yesu a linga eci a mola okuti onembele ya kala oku vĩhisiwa?

 YESU wa sumbilile onembele yo ko Yerusalãi momo wa kũlĩhĩle elomboloko liaco. Onembele ya kala ono yefendelo liocili vokuenda kuotembo yalua palo Posi. Pole, efendelo lia Yehova Suku o kola, li sukila oku yelisiwa loku lipua. Sokolola ndomo Yesu a kala eci a iñila vonembele keteke 10 kosãi ya Nisana kunyamo wa 33 K.K., kuenje wa mola okuti ocitumãlo caco ca kala oku vĩhisiwa. Nye ca kala oku pitamo?​—Tanga Mateo 21:12, 13.

2 Vocitali ca Vakualofeka, mua kala omanu vakualomĩlu haivo vakuacipululu okuti, va kala oku nyana afendeli vocili va endele oku ka tuala olombanjaile viavo ku Yehova. a Omo liaco, Yesu “ wa tundisamo vosi va [kala oku] landa lava va landasaila vonembele. Wa leñula olomesa via vakuakutolokala olombongo.” (Tala elivulu lia Nehemiya 13:7-9.) Eye wa pisa omanu vosi vakuacipululu omo lioku linga onjo ya Isiaye “ocilala covingumba.” Yesu wa lekisile esumbilo konembele kuenda wa kũlĩhĩle eci yi lomboloka. Efendelo lia Isiaye lia sukilile oku amamako oku yelisiwa.

3 Noke liovita vitatu vianyamo, eci Yesu a tumbikiwa komangu Yusoma, wa yelisa vali onembele yimue okuti, koloneke vilo mua kongela omanu vosi va yongola oku fendela Yehova lonjila yi taviwa laye. Onembele yipi a yelisa?

Oku yelisa “omãla va Lewi”

4, 5. (a) Akristão olombuavekua va yelisiwa ndati loku kanguiwa oku upisa kunyamo wo 1914, toke kefetikilo liunyamo wo 1919? (b) Anga hẽ eci ci lomboloka okuti afendeli va Suku ka va yelisiwile vali, kuenda oku kanguiwa? Ci lombolola.

4 Ndomo tua ci konomuisa vocipama 2 celivulu lilo, Yesu noke yoku tambula ocikele coku viala kunyamo wo 1914, weya la Isiaye oco va kũlĩhĩse onembele yespiritu okuti, eliangiliyo liefendelo lia lipua. b Noke yoku kũlĩhĩsa onembele, Soma wa limbuka okuti Akristão olombuavekua “omãla va Lewi,” va sukilile oku kanguiwa, kuenda oku yelisiwa. (Mal. 3:1-3) Tunde kunyamo wo 1914 toke kefetikilo liunyamo wo 1919, Yehova ‘Ukuakumioñolola’ wa ecelela okuti, afendeli vaye va pita lovitangi via lua oco vi va kuatise oku mioñoluiwa kuenda oku yelisiwa. Omo liaco, olombuavekua via yula ovitangi viaco vi sokisiwa londalu, kuenje via kanguiwa oco vi lekise onjongole yoku kuatisa kupange Wusoma wa Mesiya.

5 Eci hẽ ci lomboloka okuti noke afendeli va Yehova ka va sukilile vali oku yelisiwa loku kanguiwa? Sio. Momo vokuenda kuoloneke via sulako, Yehova lekuatiso lia Soma Mesiya, wa siata oku kuatisa olondonge oku liyelisa oco via amameko oku kala vonembele yespiritu. Vovipama vivali vikuãimo, tu ka konomuisa ndomo Yehova a siata oku yelisa omanu vaye kovituwa kuenda kalongiso atiamẽla kocisoko caye. Pole, catete tu konomuisa oku yelisiwa konepa yespiritu. Tu pondola oku pamisa ekolelo lietu poku konomuisa ovina Yesu a siata oku linga cikale kovina tua siata oku mola, ale vina ka tu pondola oku mola, oco a kuatise olondonge viaye oku amamako oku li yelisa konepa yespiritu.

‘Amamiko Oku Liyelisa’

6. Olonumbi Yehova a ecele ku va Yudea va tunda kumandekua vi tu kuatisa ndati oku kuata elomboloko lieci ca kongeliwa voku liyelisa konepa yespiritu?

6 Oku liyelisa konepa yespiritu ci lomboloka nye? Oco tu tambulule epulilo eli, tu konomuisi olondaka Yehova a sapuilile va Yudea va kala kumandekua kocita cepandu O.Y., okuti kotembo yaco va kala oku lavoka oku tunda ko Bavulono. (Tanga Isaya 52:11.) Vana va tunda kumandekua eci va pitĩla ko Yerusalãi, tete va tumbulula onembele kuenda efendelo liocili. (Esera 1:2-4) Yehova wa yonguile okuti, afendeli vaye va yuvula oku kuama ovihilahila viosi viatavo o Bavulono. Ivaluka okuti, Yehova wa ecele kokuavo ovihandeleko vialua ndeci: “Ko ka lambi cimue ca vĩha,” “Tundi vokati kayo,” kuenda “amamiko oku liyelisa.” Efendelo lia lipua lia Yehova ka citava okuti li tengiwa lefendelo liesanda. Olondaka evi vi tu longisa nye? Voku liyelisa konepa yespiritu mua kongela oku yuvula alongiso esanda, kuenda ovihilahila viefendelo liaco.

7. Yesu wa siata oku kuatisa ndati olondonge viaye oco via amameko oku liyelisa konepa yespiritu?

7 Eci Yesu a tumbikiwa komangu Yusoma, noke wa linga eliangiliyo limue lioku kuatisa olondonge viaye oco via amameko oku liyelisa konepa yespiritu. Eliangiliyo liaco, ukuenje wa kolelua haiye wa lunguka okuti, wa nõliwa la Kristu kunyamo wo 1919. (Mat. 24:45) Kunyamo waco, Vakuakulilongisa Embimbiliya va li yelisile ale kalongiso alua atavo esanda. Ndaño va ci lingile ale, pole va sukilile oku yelisiwa kovina vikuavo. Lekuatiso liukuenje wa kolelua, Kristu wa siata oku kuatisa olondonge viaye oco vi kuate elomboloko liatiamẽla kovihilahila kuenda ovipito vimue vi sukila oku yuvula. (Olosap. 4:18) Tu konomuisi ovolandu amue atiamẽla kondaka yaco.

Akristão Vocili va Sukila hẽ Oku Linga Ocipito Conatale?

8. Nye Vakuakulilongisa Embimbiliya va kũlĩhĩle catiamẽla kocipito Conatale pole, ka va kuatele elomboloko liovina vipi?

8 Tunde kosimbu Vakuakulilongisa Embimbiliya va kũlĩhĩle okuti, ocipito Conatale ca tunda kalongiso esanda kuenda Yesu ka citiwile keteke 25 kosãi ya Cembanima. Utala Wondavululi wosãi ya Cembanima wunyamo wo 1881 wa lombolola ndoco: “Omanu valua vatiamẽlele ketavo limue liesanda osimbu ka va nõlelepo etavo likuavo. Pole, onduko yetavo oyo lika ya pongoluiwa momo ovitunda viatavo esanda via linga ovitunda Viakristão kuenda ovipito vietavo liesanda via fetika oku tukuiwa hati ovipito Viakristão ndeci ocipito Conatale.” Vutala Wondavululi wunyamo wo 1883, mua sandekiwa ocipama cimue losapi hati: “Otembo Yipi Yesu a Citiwa?” Ocipama caco ca lombolola okuti, Yesu wa citiwa kefetikilo liosãi ya Mbalavipembe. c Kotembo yaco, Vakuakulilongisa Embimbiliya ka va limbukile okuti va sukilile oku yuvula oku linga ocipito Conatale. Vamanji va kala ko Betele yo Brooklyn, va endavo oku linga ocipito caco. Noke liunyamo wo 1926, ovina via fetika oku pongoloka. Momo lie?

9. Elomboloko lipi Vakuakulilongisa Embimbiliya veya oku kuata liatiamẽla kocipito Conatale?

9 Noke yoku konomuisa lutate ulandu waco, Vakuakulilongisa Embimbiliya va kuata elomboloko liokuti, ocipito Conatale kuenda ovihilahila viocipito caco ka vi sanjuisa Suku. Ocipama losapi hati: “Koku Kua Fetikila Ocipito Conatale,” ca sandekiwa vo (Despertai!) 14 yosãi ya Cembanima yunyamo wo 1927, ca lekisa okuti, ocipito Conatale ca fetikila vatavo esanda, ci vetiya oku tẽlisa olonjongole vietimba, kuenda mua kongela efendelo lioviteka. Ocipama caco ca lombolola okuti, Kristu ka tumile oku linga ocipito Conatale, kuenda ocipama caco ca lombololavo ovina viatiamẽla Konatale ndoco: “Omo okuti omanu valua voluali kuenda Eliapu va sanjukila ovipito viaco, . . . vana va litumbika kupange wa Yehova, va limbuka okuti, va sukila oku yuvula oku linga ocipito caco.” Kuenje oku upisa kunyamo waco vamanji va kasi ko Betele va liwekapo oku linga ocipito Conatale toke cilo.

10. (a) Ocipito Conatale ca situluiwa ndati kosãi ya Cembanima kunyamo wo 1928? (Tanga pokakasia losapi hati: “ Onatale, Koku ya Fetikila Kuenda Ocimãho Caco.”) (b) Afendeli va Suku va lunguiwa ndati catiamẽla kovipito vikuavo va sukilile oku yuvula? (Tanga pokakasia losapi hati: “ Ovipito Vikuavo Via Situluiwa.”)

10 Vunyamo wakuamamo, Vakuakulilongisa Embimbiliya va tambula olonumbi vikuavo via situlula ovina viatiamẽla kocipito Conatale. Keteke 12 ya Cembanima kunyamo wo 1928, Manji Richard H. Barber, watiamẽla kocimunga Cosungu Yolombangi Via Yehova, wa lingila ohundo vovingungu viasapulo okuti ya lombolola ndomo ocipito caco ca fetika. Afendeli va Suku va tendele ndati olonumbi via tunda Kombala Yolombangi Via Yehova? Manji Charles Brandlein, poku sokolola eci eye kumue lepata liaye va liwekapo oku linga ocipito Conatale, wa popia hati: “Anga hẽ tua sima okuti ka ca sungulukile oku siapo ovina viaco viesanda? Sio! . . . Ca kala ndoku lula uwalo umue wa liña loku winasi.” Manji Henry A. Cantwell, okuti noke wa tambula ocikele coku nyula akongelo wa popia hati: “Tua sanjukila oku siapo ovina vĩvi oco tu lekise okuti tu sole Yehova.” Olondonge via Kristu vakuekolelo via lekisa onjongole yoku linga apongoloko a sukiliwa kuenda oku yuvula ovipito vi tunda kefendelo lia vĩha. d​—Yoa. 15:19; 17:14.

11. Tu lekisa ndati okuti tu kasi oku eca ekuatiso lietu ku Soma Mesiya?

11 Vakuakulilongisa Embimbiliya, va tu sila ongangu yiwa! Poku sokolola ongangu yavo, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Ndi tenda ndati olonumbi vi tunda Kombala Yolombangi Via Yehova? Anga hẽ ndi tava kolonumbi viaco kuenda nda kapako ovina nda siata oku lilongisa?’ Epokolo lietu li eca uvangi wokuti, tu kasi oku eca ekuatiso ku Soma Mesiya, wa nõla ukuenje wa kolelua wa siata oku tu ĩha okulia kuespiritu votembo ya sokiyiwa.​—Ovil. 16:4, 5.

Akristão va Sukila hẽ Oku Fendela Ekulusu?

Ofunyete yi kuete ondimbukiso yekulusu kuenda ekolowa (Tala ocinimbu 12 kuenda 13)

12. Ovisimĩlo vipi viatiamẽla kekulusu Vakuakulilongisa Embimbiliya va kuatele vokuenda kuanyamo alua?

12 Vokuenda kuanyamo alua, Vakuakulilongisa Embimbiliya va simĩle okuti, ekulusu ondimbukiso yimue yi taviwa kefendelo Liakristão. Ovo ka va kuatele ovisimĩlo vioku fendela ekulusu, momo va kũlĩhĩle okuti, ka ca sungulukile oku fendela oviteka. (1 Va Kor. 10:14; 1 Yoa. 5:21) Kunyamo wo 1883, Utala Wondavululi wa lombolola okuti, “Suku o pisa efendelo lioviteka.” Kefetikilo, Vakuakulilongisa Embimbiliya, va simĩle okuti, pamue ca sunguluka oku wala ovina vi kuete ondimbukiso yekulusu. Momo va solele oku kapa kuwalo wavo ofunyete yi kuete ekolowa lekulusu oco li linge ondimbukiso yoku kala Ukristão. Kokuavo, ofunyete yaco ya lombolokele okuti, nda va pandikisa lekolelo toke kolofa, va pondola oku tambula ekolowa liomuenyo. Kunyamo wo 1891, ondimbukiso yekulusu kuenda yekolowa via enda oku moleha koñoño Yutala Wondavululi.

13. Olonumbi vipi viatiamẽla koku fendela ekulusu olondonge via Kristu via tambula? (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Elomboluilo Liatiamẽla Koku Fendela Ekulusu.”)

13 Vakuakulilongisa Embimbiliya va solele ofunyete yi kuete ondimbukiso yekulusu kuenda ekolowa. Pole, oku upisa kesulilo liunyamo wo 1920, olondonge via Kristu via fetika oku kuata elomboloko lia suapo liatiamẽla koku wala ekulusu. Oku sokolola ohongele ya lingiwa kunyamo wo 1928 volupale luo Detroit, Michigan, kofeka yo Estados Unidos, Manji Grant Suiter okuti noke wa pangele onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova, wa popia hati: “Kohongele yofeka kua lomboluiwa okuti, Akristão vocili ka va sukila vali oku wala ofunyete yi kuete ondimbukiso yekulusu kuenda ekolowa, momo yi pisiwa la Yehova.” Vanyamo a kuamamo kua lomboluiwa ovina vikuavo viatiamẽla kondaka yaco. Kuenje, vamanji va kuata elomboloko liokuti, ekulusu ka li pangi onepa kefendelo liocili.

14. Nye afendeli va Yehova va linga eci va tambula olonumbi viatiamẽla kekulusu?

14 Nye afendeli va Yehova va linga eci va tambula olonumbi viatiamẽla kekulusu? Vamamako hẽ oku wala ofunyete yi kuete ondimbukiso yekulusu kuenda ekolowa va solele calua? Manji umue o tukuiwa hati Lela Roberts okuti Ombangi ya Yehova vokuenda kuanyamo alua wa lombolola okuti, “eci tua kuata elomboloko liofunyete yaco, tua liwekapo oku yi kapa kuwalo wetu. Manji ukuavo londuko Ursula Serenco wa situlula ovisimĩlo via vamanji vakuavo poku popia hati: “Tua limbuka okuti, ocina tua solele calua ndondimbukiso yolofa via Ñala yetu kuenda yi panga onepa kefendelo lietu, yi lomboloka ondimbukiso yefendelo liesanda. Ndomo ca lekisiwa kelivulu Liolosapo 4:18, tu eca olopandu omo okuti ocinyi ca fetika oku li vokiya vonjila yetu.” Olondonge viocili via Kristu, via nõlapo oku yuvula oku litenga vovina via vĩha vietavo liesanda.

15, 16. Tu lekisa ndati okuti tua nõlapo oku yelisa ocitali conembele yespiritu ya Yehova palo posi?

15 Koloneke vilo tu kuãivo ongangu yolondonge via Kristu. Tua limbuka okuti, Kristu o kuete ukuenje wa kolelua haiye wa lunguka oco a kuatise afendeli va Yehova oku amamako oku li yelisa konepa yespiritu. Omo liaco, eci tu tambula okulia kuespiritu ku tu lungula catiamẽla kovipito violuali, kovituwa vimue, ale kovihilahila viatavo esanda, tu sukila oku lekisa epokolo lonjanga. Ndeci ca pita la vamanji va kala kotembo Kristu a tukuluka, tua nõlapo oku yelisa ocitali conembele ya Yehova yespiritu palo posi.

16 Vokuenda kuoloneke vilo via sulako, Yesu wa siata oku linga ovina vimue ka vi limbukiwa ciwa oco a teyuile akongelo afendeli va Yehova omo liomanu vana va yongola oku a vĩhisa konepa yespiritu. Eye wa siata oku ci linga ndati? Tu konomuisi ulandu waco.

“Oku Tepa Vakuevĩho la Vakuesunga”

17, 18. Volusapo luatiamẽla kowanda, nye ci lomboloka (a) Oku imba owanda, (b) Oku kuata olõsi viapata a litepa, (c) Oku kongela olõsi viwa vovikuata, (d) Oku inasi olõsi ka vi silivila?

17 Soma Yesu Kristu, o lete akongelo osi afendeli va Suku a sangiwa voluali luosi. Kristu kumue lovangelo va kasi oku linga upange woku tepa lonjila yimue okuti, ka tu pondola oku kuata elomboloko liaco. Yesu wa lombolola upange waco volusapo luaye luatiamẽla kowanda. (Tanga Mateo 13:47-50.) Olusapo luaco lu lomboloka nye?

Owanda u lomboloka upange woku kunda Usoma u kasi oku lingiwa voluali luosi (Tala ocinimbu 18)

18Oku imbiwa kuowanda . . . vokalunga.” Owanda u lomboloka upange woku kunda Usoma u kasi oku lingiwa kolofeka viosi. ‘Oku kuata olõsi viapata a litepa.’ Olondaka viwa vi vetiya omanu vakuapata osi okuti, va tava oku kala Akristão vocili, oku kongelamo vana okuti tete va lekisa onjongole kesapulo Liusoma, pole ka va nõlapo oku kuama efendelo liocili. e ‘Oku kongela olõsi viwa vovikuata.’ Vana va yongola oku lilongisa ocili va kongeliwa vakongelo a sokisiwa ‘lovikuata’ via tukuiwa volusapo, kuenje va fendela Yehova lutima wosi. Oku inasi olõsi ‘ka vi silivila.’ Koloneke vilo via sulako, Kristu kuenda ovangelo va kasi oku “tepa vakuevĩho la vakuesunga.” f Omo liaco, vana ka va yongola oku fendela Yehova lutima wosi okuti ka va tava oku siapo alongiso esanda kumue lovituwa ka via sungulukile, ka va eceliwa okuti, va vĩhisa akongelo. g

19. Nye o yeva vutima poku limbuka ndomo Kristu a kasi oku yelisa afendeli va Suku kuenda oku yelisa efendelo liocili?

19 Ka tu sanjuka hẽ poku limbuka okuti Soma yetu Yesu Kristu, o teyuila vana a kasi oku songuila? Ka tu sanjuka hẽ poku limbuka okuti ombili a kuetele efendelo liocili koloneke vilo kuenda kafendeli vocili yi kasi oku amamako ndeci a linga poku yelisa onembele kocita catete K.K.? Tu eca olopandu omo okuti Kristu o kasi oku amamako oku kuatisa afendeli va Suku oku liyelisa konepa yespiritu kuenda oku yelisa efendelo liocili. Omo liaco, tu pondola oku lekisa okuti, tu kasi oku eca ekuatiso lietu ku Soma kuenda Kuviali waye, poku yuvula oku litenga vefendelo liesanda.

a Va Yudea va tunda kolofeka vikuavo, poku feta elisimu lia enda oku eciwa unyamo lunyamo vonembele, va sukilile oku eca olombongo viofeka va sikĩla. Pole poku ci linga, vakuakutolokala va enda oku pinga kokuavo olombongo vimue, oco va tolokale olombongo vio kofeka va tunda, levi via enda oku kisikiwa. Handi vali olombongo viaco via enda oku kuatisa akombe va yongola oku landa ovinyama oco va vi lumbe. Yesu wa tukula vakuakulandisa hati “ovingumba,” omo lioku pinga ondando yalua kovina va enda oku landisa.

b Afendeli va Yehova va palo Posi, va kasi oku u fendelela vonembele yimue yinene yespiritu.

c Ndomo ocipama cilo ci lombolola, oku popia okuti Yesu wa citiwa kotembo yondombo, “ka ci likuata lulandu wangombo va kala oku lava ovinyama viavo vusenge.”​—Luka 2:8.

d Vukanda umue Manji Frederick W. Franz a soneha keteke 14 kosãi ya Kuvala yunyamo wo 1927, wa popia hati: “Unyamo ulo ka tu lingi ocipito Conatale. Epata lio Betele lia nõlapo okuti, lalimue eteke li ka linga vali ocipito Conatale.” Noke yolosãi vimue, vukanda umue Manji Franz a soneha keteke 6 kosãi ya Kayovo kunyamo wo 1928, wa popia hati: “Vokuenda kuotembo Ñala o kasi oku tu yelisa kovina vĩvi viocisoko co Bavulono Yeliapu.”

e Ivaluka okuti, kunyamo wo 2013, kua kala evokiyo lieci ci soka 7.965.954 kakundi, kuenda ci soka 19.241.252 komanu va endele Kocipito Conjivaluko yolofa via Kristu.

f Oku tepiwa kuolõsi viwa levi ka vi silivila, ka ku sokisiwa loku tepiwa kuolomeme lolohombo. (Mat. 25:31-46) Oku tepiwa ale esombiso lia sulako, liolomeme kuenda olohombo ku ka lingiwa vokuenda kuohali ya piãla tu lavoka. Omo liaco, vana va sokisiwa lolõsi ka vi silivila, citava okuti va tiuka ku Yehova oco va kongeliwe vakongelo a sokisiwa ‘lovikuata.’​—Mal. 3:7.

g Kuenje, olõsi ka vi silivila vi ka imbiwa vondalu yocindekaise, yi lomboloka enyõleho liavo kovaso yoloneke.