Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT 11

Pirifikasion lor Plan Moral—Montre ki Bondie Sin

Pirifikasion lor Plan Moral—Montre ki Bondie Sin

PWIN PRINSIPAL SA SAPIT-LA

Kouma Lerwa finn ansegn so bann sitwayen pou respekte bann prinsip moral

Fer vizion ki ou pe rant par lantre ki trouv dan lakour andeor gran tanp spiritiel Jéhovah

1. Ki Ézékiel ti trouve ki inpresionn nou boukou?

 KI OU ti pou resanti si ou ti fer mem lexperyans ki profet Ézékiel ti fer ena apepre 25 siek? Met ou dan so plas: Ou pe apros ar enn gran tanp ki bien eklere. La, ena enn anz bien for ki fer ou vizit sa plas extraordiner-la! Ou mont set peron ki amenn ou ver enn parmi trwa lantre ki trouv dan lakour andeor. Sa bann lantre-la inpresionn ou boukou. Zot ena enn oter 30 met. Dan sa bann lantre-la, ou trouv bann gard. Bann kolonn parey kouma bann zoli palmie.​—Ézék. 40:1-4, 10, 14, 16, 22; 41:20.

2. (a) Ki tanp ki Ézékiel ti trouve dan enn vizion, reprezante? (Get osi not.) (b) Ki nou kapav aprann ar bann detay ki ena dan bann lantre tanp?

2 Sa vizion-la dekrir tanp spiritiel. Telman Ézékiel ti dekrir sa tanp-la avek boukou detay dan so liv profetik, ki so deskripsion ranpli sapit 40 ziska sapit 48. Sa tanp-la reprezant dispozision ki Jéhovah inn pran pou vre ladorasion. Sak detay ena enn sinifikasion pou nou ki pe ador Jéhovah dan bann dernie zour. a Ki sa bann lantre bien ot la reprezante? Zot rapel nou ki bann dimounn ki ador Jéhovah bizin viv an-akor avek bann prinsip drwat ki ena enn nivo bien ot ki Jéhovah inn etabli. Mem bann palmie ki’nn grave lor bann miray ena mem sinifikasion, parski dan Labib, parfwa bann palmie reprezant seki drwat. (Ps. 92:12) Ki bann gard reprezante? Li kler ki bann ki pa respekte bann prinsip ki Jéhovah inn etabli, pa gagn drwa profit dispozision ki Jéhovah inn pran pou ador Li, enn dispozision ki donn lavi.​—Ézék. 44:9.

3. Kifer Jésus finn bizin kontign pirifie so bann disip?

3 Kouma vizion Ézékiel finn realize? Parey kouma nou ti trouve dan Sapit 2 sa liv-la, Jéhovah ti servi Jésus Christ pou pirifie so pep depi 1914 ziska koumansman 1919. Eski sa pirifikasion-la ti arete apre? Non! Pandan siek ki’nn pase, Jésus Christ inn kontign soutenir bann prinsip sin ki Jéhovah inn etabli konsernan kondwit bann Kretien. Alor, Jésus ti bizin kontign pirifie so bann disip. Kifer? Parski Jésus finn kontign rasanble so bann disip ek finn fer zot sorti dan sa lemond imoral la, ek osi parski Satan pe kontign pous zot pou komet limoralite. (Lir 2 Pierre 2:20-22.) Anou examinn trwa domenn kot Jésus finn kontign pirifie bann vre Kretien. Premierman, nou pou examinn sertin sanzman ki zot ti bizin fer lor plan moral pou pirifie zot, apre, nou pou get enn dispozision bien inportan pou gard pirte kongregasion, ek finalman, enn dispozision konsernan lafami.

Bann Pirifikasion ki Finn Ena

4, 5. Ki piez Satan finn servi depi lontan, ek ki sikse li finn gagne?

4 Bann serviter Jéhovah finn touletan trouv linportans pou ena enn kondwit drwat. Alor, zot finn aksepte bann instriksion ankor pli kler ki zot finn gagne dan sa domenn-la. Anou get de-trwa lexanp.

5 Limoralite sexiel. Jéhovah inn prevwar ki bann relasion sexiel ant konzwin res pir ek dign. Kan bann relasion sexiel res ant bann konzwin, se enn kado ki Jéhovah inn fer zot. Me Satan anvi ki bann dimounn gagn relasion sexiel avek enn kikenn ki pa zot konzwin ek lerla li fer sa vinn enn kitsoz ki sal. Li servi sa piez-la pou tant bann serviter Jéhovah pou zot perdi So faver. Satan ti servi mem piez dan lepok Balaam ek li ti bien reisi, ek dan bann dernie zour, li pe kontign servi sa plis ki avan.​—Nomb. 25:1-3, 9; Rév. 2:14.

6. Ki serman Latour Degard ti pibliye, kouma sa ti ed bann Kretien, ek finalman kifer zot ti aret fer sa? (Get osi not.)

6 Pou ki bann Kretien pa tom dan piez Satan, Latour Degard 15 Zin 1908 ti pibliye enn serman ek ladan ti ena sa langazman-la: “Touletan ek partou, parey kouma mo pou konport mwa avek enn dimounn enn lot sex an piblik, mo pou fer parey an prive.” b Mem si sa serman-la pa ti obligatwar, boukou Kretien ti fer sa, ek zot ti fer pibliye zot nom dan Latour Degard. Li vre ki sa ti ed boukou Kretien dan sa lepok-la, me plizir lane apre, lorganizasion Jéhovah ti trouve ki sa serman-la ti pe vinn enn kitsoz banal, alor, bann Kretien ti aret fer sa. Selman, zot ti ankor touzour soutenir bann prinsip moral, ki ena enn nivo bien ot, ki sa serman-la ti reprezante.

7. An 1935, ki problem Latour Degard ti examine, ek ki prinsip li ti rekonfirme?

7 Bann latak Satan ti kontign ogmante. Latour Degard 1e Mars 1935, ti koz bien fran lor enn problem ki ti pe vinn grav parmi bann serviter Jéhovah. Li paret ki sertin ti panse ki, si zot ti partisip dan minister, sa pa ti obliz zot pou met an pratik dan zot lavi prive bann prinsip moral ki Jéhovah inn etabli. Latour Degard ti dir bien fran: “Enn kikenn bizin rapel ki partisip dan laktivite predikasion se pa zis sa ki li bizin fer. Bann Temwin Jéhovah zot bann reprezantan Jéhovah, ek zot ena lobligasion pou bien reprezant Jéhovah ek so rwayom.” Sa lartik-la ti donn bann konsey bien kler lor maryaz ek lor bann prinsip moral, ek sa ti ed bann serviter Bondie pou “sove, al lwin ar fornikasion.”​—1 Cor. 6:18.

8. Kifer Latour Degard finn met laksan plizir fwa lor sinifikasion mo Grek pou limoralite sexiel?

8 Bann Lekritir Grek servi mo pornéïa pou limoralite sexiel. Dan bann dernie lane, plizir fwa Latour Degard inn met laksan lor seki sa mo-la vedir vremem. Sa mo-la pa inplik zis bann relasion sexiel. Okontrer, pornéïa inplik osi diferan aksion imoral, an zeneral, sa inplik tou bann aksion imoral ki ena dan bann lakaz prostitision. Sa bann explikasion-la finn ed bann disip Christ pou zot pa komet tou sort kalite kitsoz sexiel degoutan ki boukou dimounn pe komet zordi dan lemond.​—Lir Éphésiens 4:17-19.

9, 10. (a) Lor ki problem Latour Degard ti koze an 1935? (b) Ki lansegnman ekilibre ena dan Labib konsernan lalkol?

9 Bwar tro boukou. Latour Degard 1e Mars 1935 ti koz lor enn lot problem. Li ti dir: “Nou finn remarke ki sertin partisip dan predikasion ek fer lezot aktivite teokratik dan lorganizasion alor ki zot anba linflians [lalkol]. Dan ki sitiasion Labib permet bann Kretien bwar divin? Eski li bon ki servis ki enn Kretien fer dan lorganizasion nou Segner afekte, parski li’nn bwar tro boukou lalkol?”

10 Sa Latour Degard-la ti examinn repons sa kestion-la ek ti montre ki Labib koz lor lalkol dan enn fason ekilibre. Labib pa kondann bwar divin ek lezot labwason alkolik avek moderasion, me li kondann dan enn fason bien ferm ki enn dimounn bwar ziska sou. (Ps. 104:14, 15; 1 Cor. 6:9, 10) Pou montre ki fode pa bann Kretien anba linflians lalkol kan zot pe partisip dan servis sakre, lorganizasion Jéhovah finn touletan rapel zot seki ti ariv bann garson Aaron, ki Bondie ti touye parski zot ti alim enn dife ki Li pa ti aprouve, lor So lotel. Labib montre seki kitfwa ti amenn sa bann zom-la pou fer enn move kitsoz koumsa, parski zis apre, Bondie ti donn enn lalwa ki ti interdi tou bann pret pou bwar lalkol pandan ki zot ti pe fer zot servis sakre. (Lév. 10:1, 2, 8-11) Zordi, bann disip Christ aplik prinsip ki deryer sa lalwa-la. Zot fer bien atansion pou ki zot pa anba linflians lalkol kan zot pe partisip dan servis sakre.

11. Kouma bann serviter Bondie ti gagn bann bienfe kan zot ti konpran pli bien seki Labib dir lor lalkol?

11 Dan bann dernie lane, bann disip Christ finn gagn ankor plis bienfe kan zot finn konpran pli bien seki Labib dir lor bann alkolik, setadir bann ki pa kapav sanpas lalkol. Erezman, nouritir spiritiel ki lorganizasion Jéhovah inn done dan ler ki bizin, finn ed boukou pou regle zot problem ek pou repran kontrol zot lavi. Boukou lezot Kretien finn gagn led pou pa tom dan sa piez-la. Fode pa ki enn Kretien abiz lalkol parski sa kapav fer li perdi so dignite, so fami ek sirtou so privilez pou ador Jéhovah.

“Nou pa kapav mazine ki nou Segner santi loder sigaret ouswa ki li pe met dan so labous ninport ki kitsoz ki kapav fer li vinn inpir.”​—Charles Russell

12. Kouma bann disip Christ ti konsider sigaret avan mem ki bann dernie zour ti koumanse?

12 Taba. Avan mem ki bann dernie zour ti koumanse, bann disip Christ ti koumans dekouraz bann Kretien pou fime. Plizir lane avan, Charles Capen, enn frer aze, ti rapel kouma li ti zwenn Frer Russell premie fwa. Sa ti pase ver lafin bann lane 1800. Frer Capen ki ti ena 13 an, ek trwa parmi so bann frer ti lor enn leskalie dan Maison de la Bible, dan Allegheny, an Pennsylvanie. Kan Frer Russell ti pase, li ti demann zot: “Eski zot pe fime? Mo pe santi lafime sigaret.” Zot ti dir li ki zot pa ti pe fime. Pena dout ki zot ti fini kone ki li ti panse lor sa size-la. Dan Latour Degard 1e Out 1895, Frer Russell ti fer enn komanter lor 2 Corinthiens 7:1, li ti dir: “Mo pa trouve kouma enn Kretien ki servi taba dan ninport ki fason, kapav donn Bondie laglwar, ouswa kouma li kapav gagn bann bienfe. . . . Nou pa kapav mazine ki nou Segner santi loder sigaret ouswa ki li pe met dan so labous ninport ki kitsoz ki kapav fer li vinn inpir.”

13. Ki eklersisman nou ti gagne an 1973?

13 An 1935, Latour Degard ti apel taba enn ‘plant degoutan’ ek ti fer remarke ki enn kikenn ki mas taba ouswa ki fime, pa kapav res enn manb dan fami Béthel ouswa servi antan ki enn reprezantan lorganizasion Bondie kouma pionie ouswa sirveyan. An 1973 ti gagn plis eklersisman lor la. Latour Degard 1e Zin ti explike ki okenn Temwin Jéhovah pa kapav res enn manb kongregasion ek anmemtan pratik enn kitsoz ki fer dimounn mor, ki inpir ek ki fer ditor lezot. Bann ki ti kontign servi taba dan ninport ki fason ek ti refiz pou arete, ti exkli dan kongregasion. c Jésus Christ ti’nn pran enn lot dispozision bien inportan pou pirifie so bann disip.

14. Ki prinsip Bondie inn etabli konsernan disan, ek kouma transfizion disan inn vinn enn pratik bien popiler?

14 Mal servi disan. Dan lepok Noé, Bondie ti fer kone ki li pa bon manz disan. Li ti konfirm sa lord-la dan Lalwa ki Li ti donn nasion Israël, ek Li ti donn mem lord kongregasion Kretien pou “pa pran disan.” (Actes 15:20, 29; Gen. 9:4; Lév. 7:26) Li pa etonan ki Satan finn trouv enn mwayin dan nou lepok pou fer boukou dimounn dezobeir sa lalwa Bondie la. Dan 19em siek, bann dokter finn fer bann lexperyans ar transfizion disan. Me apre ki zot ti dekouver ki ena diferan group disan, zot ti koumans fer pli boukou transfizion disan. An 1937, ti ankouraz bann dimounn pou donn zot disan ek ti ramas sa dan bann labank disan. Apre sa, Deziem Lager Mondial ti favoriz sa pratik-la ankor plis. Bann transfizion disan pa ti tarde pou vinn enn pratik popiler partou dan lemond.

15, 16. (a) Ki pozision bann Temwin Jéhovah inn pran konsernan transfizion disan? (b) Kouma lorganizasion Jéhovah finn donn led bann disip Christ konsernan bann transfizion disan ek bann tretman ki ena dan plas bann transfizion, ek ki rezilta sa finn prodir?

15 Depi 1944, Latour Degard ti montre ki aksepte enn transfizion disan ti vremem enn lot fason pou manz disan. Lane apre, lorganizasion Jéhovah ti konfirm sa lide-la ek ti fer li vinn pli kler. An 1951, ti pibliye enn lalis kestion ek repons pou ed bann serviter Bondie pou zot kapav koz avek bann dokter. Partou atraver lemond, bann disip Christ ti pe res ferm, souvan malgre ki bann dimounn ti mepriz zot, ti opoze ar zot ek mem ti persekit zot. Me Christ ti pe kontign fer so lorganizasion avanse pou donn so bann disip led ki zot ti bizin. Bann frer ti fer bann gran resers ek zot ti pibliye sa dan bann brosir ek bann lartik bien detaye.

16 An 1979, sertin ansien ti koumans vizit bann lopital pou zot kapav ed bann dokter pou konpran pli bien nou pozision. Zot ti montre bann rezon Biblik kifer nou pran sa pozision-la ek ki bann lezot tretman ena dan plas transfizion disan. An 1980, bann ansien dan 39 lavil an Amérique ti gagn enn formasion spesial dan sa domenn-la. Avek letan, Komite Santral ti donn so lakor pou etabli bann Komite Liezon Ospitalie partou dan lemond. Eski dan bann lane ki’nn pase, sa bann zefor-la finn prodir bann rezilta? Zordi, plizir dizenn milye profesionel dan domenn medikal​—parmi ena bann dokter, bann sirirzien ek bann anestezis​—pe korper avek bann Temwin, ek zot respekte desizion ki nou finn pran pou pa met disan. Pli ale, pli boukou lopital pe donn bann tretman san disan, ek sertin mem konsider sa kouma pli bon tretman ki kapav existe. Mem si Satan inn fer tou pou fer bann disip Jésus vinn inpir, eski li pa extraordiner pou trouve kouma Jésus inn protez so bann disip?​—Lir Éphésiens 5:25-27.

Pli boukou lopital pe donn bann tretman san disan, ek sertin mem konsider sa kouma pli bon tretman ki kapav existe

17. Kouma nou kapav montre ki nou akord enn gran linportans ar fason ki Christ finn pirifie so bann disip?

17 Li bon ki nou demann noumem: ‘Eski nou akord enn gran linportans ar fason ki Christ inn pirifie so bann disip ek inn form nou pou res atase ar bann prinsip moral ki Jéhovah inn etabli?’ Si wi, anou rapel ki Satan pe touletan rod elwagn nou ar Jéhovah ek Jésus kan li fer nou mank respe pou bann prinsip moral ki Bondie inn etabli. Pou konbat sa linflians-la, avek amour lorganizasion Jéhovah pe kontign donn nou bann lavertisman ek bann rapel konsernan limoralite ki ena dan lemond. Anou res touzour lor nou gard, nou ekoute ek nou obeir sa bann bon konsey-la.​—Prov. 19:20.

Protez Kongregasion pou Li Pa Vinn Inpir

18. Ki nou aprann dan vizion Ézékiel konsernan bann dimounn ki rebel volonterman kont bann prinsip ki Bondie inn etabli?

18 Enn deziem domenn an rapor avek pirifikasion bann Kretien konsern bann dispozision ki’nn pran pou gard pirte kongregasion. Malerezman, parmi bann Kretien ki ti aksepte bann prinsip moral ki Jéhovah ti etabli ek ki ti voue zot lavi pou servi Li, pa zot tou ki ti res atase ar zot desizion. Avek letan, leker sertin ti’nn sanze ek volonterman, zot ti rebel kont sa bann prinsip-la. Ki ti bizin fer avek sa bann Kretien-la? Dan vizion Ézékiel lor tanp spiritiel ki nou ti examine dan koumansman sa sapit-la, nou trouv enn detay ki kapav ed nou. Rapel sa bann lantre bien ot ki nou ti trouve-la. Dan sak lantre, ti ena bann gard. Sa bann gard-la ti protez tanp, sirman pou anpes bann dimounn ki ti ena “enn leker ki pa ti sirkonsi” pou rantre. (Ézék. 44:9) Sa rapel nou ki ador Jéhovah se enn privilez ki’nn rezerve zis pou bann ki fer zefor pou viv an-akor avek bann prinsip drwat ki Jéhovah inn etabli. Li parey osi pou privilez ki nou ena pou ador Jéhovah ansam avek bann vre Kretien: pa tou dimounn ki kapav gagn sa privilez-la.

19, 20. (a) Kouma Christ finn ed so bann disip pou konpran pli bien kouma zot bizin tret bann ka kot finn ena bann pese grav? (b) Sit trwa rezon kifer bizin exkli enn kikenn ki’nn fer pese ek ki pale repanti.

19 Deza an 1892, Latour Degard ti dir ki se “nou devwar pou exkli (antan ki Kretien) bann ki refiz pou rekonet swa direkteman ouswa dan enn fason indirek, ki Jésus Christ inn donn so lavi an ranson . . . pou tou dimounn.” (Lir 2 Jean 10.) An 1904, liv La Nouvelle Création ti rekonet ki bann Kretien ki persiste pou ena enn move kondwit, zot enn vre danze pou pirte kongregasion. Dan sa lepok-la, tou bann manb kongregasion ti partisipe pou ziz bann ka kot bann Kretien ti fer bann fot bien grav. Selman, bien rar ti ena bann sitiasion koumsa. An 1944, Latour Degard ti montre ki se zis bann frer responsab ki ti bizin regle bann problem koumsa. An 1952 Latour Degard ti pibliye bann ransegnman Biblik lor fason pou regle bann kestion zidisier. Sa lartik-la ti montre bien pou ki rezon prinsipal ti exkli enn Kretien: pou gard pirte kongregasion.

20 Depi sa, dan bann dizenn lane apre, Christ finn ed so bann disip pou konpran pli bien kouma zot bizin tret bann ka kot finn ena bann pese grav. Bann ansien gagn enn bon formasion pou tret bann ka zidisier an-akor avek bann prinsip Jéhovah. Sa permet zot pou gard enn bon lekilib ant lazistis ek mizerikord. Zordi, ena omwin trwa rezon kifer bizin exkli enn kikenn ki fer enn pese me ki pale repanti: (1) pou pa zet dezoner lor nom Jéhovah, (2) pou protez kongregasion pou ki li pa kontamine ar konsekans bann pese grav, ek (3) pou ed sa kikenn ki’nn fer pese-la pou repanti si posib.

21. Kouma dispozision pou exkli enn Kretien finn fer bann serviter Bondie gagn bann bienfe?

21 Eski ou trouve kouma dispozision pou exkli enn Kretien finn fer bann disip Christ gagn bann bienfe zordi? Dan lepase an Israël, souvan bann dimounn ki ti dezobeir Jéhovah ti ena enn move linflians lor lepep, ek parfwa zot ti mem pli boukou ki bann dimounn ki ti kontan Jéhovah ek ki ti anvi fer seki drwat. Alor, souvan lepep ti zet dezoner lor nom Jéhovah ek zot ti perdi so faver. (Jér. 7:23-28) Me zordi, Jéhovah pe tret avek bann zom ek bann fam spiritiel. Zordi, kongregasion exkli bann dimounn ki persiste pou fer pese, alor, zot pa kapav vinn koumadir bann zarm dan lame Satan pou fer plis ditor kongregasion ek pou gat so repitasion. Okontrer, zot pena sa kantite linflians-la. Alor, antan ki enn group, nou sir ki nou ena faver Jéhovah. Nou rapel sa promes ki Jéhovah inn fer la: “Okenn zarm ki forme kont twa, pa pou reisi.” (Is. 54:17) Eski ou soutenir bann ansien ki ena enn gran responsabilite pou tret bann ka zidisier?

Glorifie Bondie ar ki Tou Fami Dwa Zot Nom

22, 23. Kifer nou rekonesan anver bann Kretien ki ti viv dan koumansman 20em siek? Kifer ti bizin ena plis lekilib konsernan lafami?

22 Enn trwaziem domenn kot bann disip Christ finn gagn bann bienfe parski Jésus finn kontign pirifie zot, se an rapor avek maryaz ek lavi fami. Eski atraver bann lane, nou finn amelior nou fason panse konsernan lafami? Wi. Par exanp, kan nou lir bann resi lor lavi bann serviter Bondie dan koumansman 20em siek, nou vremem inpresione ek etone par zot lespri sakrifis. Nou bien rekonesan ar fason ki zot finn fer servis sakre pas avan tou kitsoz dan zot lavi. Me anmemtan, li ti kler ki ti bizin ena plis lekilib dan sa domenn-la. Kifer?

23 Li pa ti rar ki bann frer ki ti ena bann responsabilite dan servis Jéhovah ouswa ki ti bann sirveyan, ti res lwin ar zot fami pandan plizir mwa. Alor ki Labib pa defann pou marye, parfwa bann piblikasion ti dekouraz bann Kretien pou marye. Pa ti ena boukou konsey lor fason pou fer bann maryaz vinn pli solid. Eski ena mem sitiasion parmi bann Kretien zordi? Non!

Fode pa ki bann responsabilite teokratik pas avan bann responsabilite dan lafami

24. Kouma Christ finn ed so bann disip pou ena enn fason panse pli ekilibre lor maryaz ek lafami?

24 Zordi, fode pa ki bann responsabilite teokratik pas avan bann responsabilite dan lafami. (Lir 1 Timothée 5:8.) Anplis, Jésus Christ finn veye ki so bann disip fidel lor later kontign gagn bann bon konsey Biblik ki bien ekilibre lor maryaz ek lavi fami. (Éph. 3:14, 15) An 1978, ti pibliye liv Comment s’assurer une vie de famille heureuse. Apepre 18 an plitar, nou ti gagn liv Le secret du bonheur familial. Anplis, Latour Degard finn pibliye plizir lartik pou ed bann koup met an pratik bann prinsip Biblik dan zot lavi.

25-27. Kouma atraver bann lane, lorganizasion finn pran plis kont seki bann zenn diferan laz bizin?

25 Ki nou kapav dir lor bann zenn? Atraver bann lane, nou finn pran plis kont seki zot bizin. Depi lontan lorganizasion Jéhovah finn donn bann zanfan diferan laz, bann bon konsey. Me pa ti ena sa kantite konsey-la kouma zordi. Par exanp, depi 1919 ziska 1921, ti ena enn seri lartik dan L’Âge d’Or ki ti apel « Étude de la Bible pour les jeunes gens. » Apre sa, an 1920 ti ena brosir L’ABC de l’Âge d’Or, ek an 1941, liv Enfants. Dan bann lane 1970 ti pibliye bann liv Écoutez le grand Enseignant, Votre jeunesse : comment en tirer le meilleur parti, ek Recueil d’histoires bibliques. An 1982, ti koumans pibliye enn seri lartik ki apel « Les jeunes s’interrogent, » ek apre sa, an 1989 ti pibliye liv Les jeunes s’interrogent. Réponses pratiques.

Bann asistan ti bien kontan pou gagn brosir Bann Leson Biblik dan sa lasanble-la, an Allemagne

26 Zordi, nou ena de volim revize liv « Les jeunes s’interrogent, » ek nou kapav kontign lir sa seri-la lor nou sit Internet jw.org. Nou ena osi liv Écoute le grand Enseignant. Lor nou sit Internet ena boukou kitsoz pou bann zenn, parmi ena bann kestion pou devinn bann personaz Biblik, bann aktivite Biblik pou adolesan ek pou zanfan, kwiz, video, band desine Biblik ek osi bann leson Biblik pou bann zanfan trwa-z-an ek ki pli tipti. Li kler ki fason ki Jésus konsider bann zanfan pa finn sanze depi ki li ti pran zot dan so lebra, dan premie siek. (Marc 10:13-16) Li anvi ki bann zenn santi ki lezot kontan zot ek ki zot bien nouri lor plan spiritiel.

27 Jésus anvi osi ki nanye pa fer bann zanfan ditor. Amezir ki sa move lemond-la inn vinn plis imoral, ena pli boukou agresion sexiel lor bann zanfan. Alor, lorganizasion finn pibliye bann lartik kler ek direk pou ed bann paran protez zot zanfan kont enn kitsoz kriel koumsa. d

28. (a) Parey kouma vizion Ézékiel lor tanp Bondie montre, ki nou bizin fer pou donn Jéhovah enn ladorasion ki sin? (b) Ki ou bizin deside pou fer?

28 Eski se pa extraordiner pou trouve kouma Christ finn kontign pirifie so bann disip, finn form zot pou respekte ek pou viv an-akor avek bann prinsip moral ki Jéhovah finn etabli, ek lerla pou gagn bann bienfe dan zot lavi? Reflesi ankor lor tanp ki Ézékiel ti trouve an vizion. Rapel bann lantre bien ot ki ti ena dan sa vizion-la. Li vre ki sa tanp-la se pa enn tanp fizik, me spiritiel. Selman, eski pou nou li reel? Nou rant ladan, pa zis kan nou al renion dan Lasal ouswa kan nou ouver enn Labib ouswa mem kan nou tap laport enn dimounn dan predikasion. Sa se bann aksion ki nou fer ki inplik bann kitsoz ki nou kapav trouve. Enn ipokrit osi kapav fer sa bann kitsoz-la san ki li rant dan tanp Jéhovah. Me, si nou fer sa bann kitsoz-la ek anmemtan nou viv an-akor avek bann prinsip moral ki Jéhovah inn etabli ek nou ador Li avek bann bon mobil, nou finn rant dan sa tanp-la ek nou pe servi dan plas ki pli sakre ki existe: dispozision ki Jéhovah inn pran pou vre ladorasion! Anou touletan akord enn gran linportans ar sa privilez-la. Anou osi kontign fer tou seki nou kapav pou reflet pirte Jéhovah kan nou viv an-akor avek so bann prinsip ki drwat!

a An 1932, liv Justification Volim 2 ti montre ki bann profesi Biblik konsernan pep Bondie ki ti retourn dan zot pei, ti realize dan nou lepok lor Israël spiritiel, pa lor bann Izraelit. Sa bann profesi-la ti montre ki vre ladorasion ti pou retabli. Latour Degard 1e Mars 1999 ti explike ki enn lexanp parmi sa bann profesi-la, se vizion ki Ézékiel ti gagne lor tanp. Alor, sa vizion-la pe realize lor plan spiritiel pandan bann dernie zour.

b Sa serman-la ti interdi enn zom ek enn fam pou res tousel dan enn lasam amwin ki zot marye ouswa zot bann fami pros, sinon zot ti bizin les laport gran ouver. Pandan plizir lane, ti resit sa serman-la toulezour dan Béthel, kan ti fer Ladorasion dan Gramatin.

c Enn dimounn servi taba kan li fime, li mas taba ouswa li plant taba pou servi sa dan sa bann fason-la.

d Par exanp, get sapit 32 dan liv Écoute le grand Enseignant, get osi paz 3, 4-8, 9-11 dan Réveillez-vous ! Oktob 2007.