Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 12

Va Liangiliyila Oku Vumba “Suku Yombembua”

Va Liangiliyila Oku Vumba “Suku Yombembua”

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Yehova o kasi oku amamako oku angiliya afendeli vaye

1, 2. Epongoloko lipi lia lingiwa Vutala Wondavululi wosãi ya Susu yunyamo wo 1895, kuenda ca vetiya vamanji oku linga nye?

 ECI manji John A. Bohnet, a tambula Utala Wondavululi wosãi ya Susu yunyamo wo 1895, wa kuata esanju lialua omo liovina a mola Vutala waco Wondavululi. Owo wa kuata oñoño yokaliye kua kala ociluvialuvia cocinyi ca tuila vokalunga ka kuete akimba alua, kuenda ocinyi caco ca suñamelavo kilu kua tekãva. Esapulo lia kala koñoño yokaliye Yutala waco Wondavululi lia kuata osapi yokuti: “Uwalo Wetu Wokaliye.”

2 Esanju manji Bohnet a kuata, lio vetiya oku tuma ukanda ku manji Russell. Eye wa soneha ndoco: “Nda sanjuka poku mola oñoño yokaliye YUTALA WONDAVULULI. Wa fina calua.” Manji ukuavo ukuekolelo o tukuiwa hati John H. Brown haiye ukuambili koku lilongisa Embimbiliya, wa lombolola eci catiamẽla koñoño Yutala waco Wondavululi poku soneha ndoco: “Oñoño yaco ya posoka calua. Osapalalo yaco yi kasi kociseveto cimue ca pama, kuenda akimba okalunga a veta veta vocimano caco.” Oñoño yaco yokaliye, ya kala epongoloko liatete vamanji va mola kunyamo waco. Kosãi ya Kuvala va limbuka epongoloko likuavo lia lingiwa. Ocili okuti, vepongoloko liaco mua kongelele vali okalunga ka kuete akimba alua.

3, 4. Ocitangi cipi ca lomboluiwa Vutala Wondavululi 15 ya Kuvala wo 1895, kuenda epongoloko lipi lia sapuiwa?

3 Ocipama cimue ca sandekiwa Vutala Wondavululi 15 ya Kuvala kunyamo wo 1895, ca lombolola ocitangi ca kala oku nyõla ombembua vocisoko ca Vakuakulilongisa Embimbiliya. Vamanji va kala oku lihoyisa catiamẽla koku nõla umue pokati kavo oco a songuile ekongelo. Oco vamanji va kuatisiwe oku tetulula ocitangi ca kala pokati kavo, ocipama caco ca sokisa ocisoko locimbaluku cimue. Ocipama caco ca lombolola okuti, vana va kala olomitavaso ka va kuamele olonumbi poku sokiya ocisoko ci sokisiwa locimbaluku okuti ndaño kueya akimba ka ci vombi. Nye ca sukilile oku lingiwa?

4 Ocipama caco ca lekisa okuti, usongui wocimbaluku wa loñoloha, o sukila oku kũlĩhĩsa nda vocimbaluku mu kuete ovikutu vi kuatisa omanu va endelamo, kuenda o kũlĩhĩsavo nda vana va endisa ocimbaluku caco va lipongiya loku linga ovina vi sukiliwa eci kuiya ofela yalua. Cimuamue haico ca pita la vamanji va kala oku songuila ocisoko ca Yehova okuti, va sukilile oku kũlĩhĩsa nda vamanji vosi vakongelo va liangiliya oco va tẽle oku pandikisa poku liyaka lovitangi. Omo liaco, ocipama caco ca sapula epongoloko limue linene. Esapulo liaco lia fetika ndoco: “Vakongelo osi, akulu vekongelo va sukila oku nõliwa” oco “va lave ocunda.”​—Ovil. 20:28.

5. (a) Momo lie esokiyo liatete liatiamẽla keliangiliyo liakulu vekongelo lieyilila votembo ya sokiyiwa? (b) Apulilo api tu konomuisa?

5 Eliangiliyo lioku nõla akulu vekongelo lia kuatisa akongelo oku kolapo. Momo lia kuatisa vamanji oku pandikisa kovitangi vokuenda Kuyaki Watete wa pita Voluali. Vokuenda kuanyamo a kuamamo, apongoloko akuavo a lingiwa a kuatisa afendeli va Yehova oku liangiliya ciwa oco va vumbe Yehova. Ocitumasuku cipi Cembimbiliya ca situluile apongoloko aco? Apongoloko api wa siata oku mola vocisoko ca Yehova? Wa kuatisiwa ndati lapongoloko aco?

‘Ñapa Ombembua ha yi Lingi Asongui Vove’

6, 7. (a) Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 60:17 vi lomboloka nye? (b) Olondaka ‘asongui’ kuenda “vakapatasi” via situlula nye?

6 Ndomo tua lilongisa Vocipama 9, Isaya wa sonehele okuti Yehova wa laikele oku sumũlũisa afendeli vaye lelivokiyo li komõhisa. (Isa. 60:22) Pole, Yehova wa likuminya oku linga ovina vikuavo. Vocitumasuku caco wa popia hati: “Posipi miñainyapo ulu, putale miñainyapo opalata, puti miñainyapo osipi, povawe miñainyapo utale. Ñapa ombembua ha yi lingi [asongui] vove, lesunga ha li lingi vakapatasi vove.” (Isa. 60:17) Ocitumasuku eci ci lomboloka nye? Ci tiamisiwila ndati kokuetu koloneke vilo?

Oku piñanyiwa ka ku lomboloka apongoloko ovina vĩvi oco vi linge viwa. Pole, ci lomboloka oku piñanyiwa kuovina viwa okuti vi kuata esilivilo lia velapo

7 Ocitumasuku ca Isaya ca lekisa okuti ovina vimue vi piñanyiwa la vikuavo. Ivaluka okuti, oku piñanyiwa ka ku lomboloka apongoloko ovina vĩvi oco vi linge viwa. Pole, ci lomboloka oku piñanyiwa kuovina viwa okuti vi kuata esilivilo lia velapo. Eci ulu u piñanyiwa losipi ci lekisa okuti kua lingiwa epongoloko limue liwa, kuenda cimuamue haico ci pita lovina vikuavo via tukuiwa. Ulandu owu u tu ivaluisa ocitumasuku Yehova a popele hati, ekalo liafendeli vaye lia laikele oku pongoloka vokuenda kuotembo. Epongoloko lipi liwa lia tukuiwa vocitumasuku caco? Yehova poku tukula ‘asongui’ kuenda “vakapatasi,” wa lekisa ndomo afendeli vaye va laikele oku tatiwa kuenda oku angiliyiwa vokuenda kuotembo.

8. (a) Helie ukuacikele coku linga apongoloko a tukuiwa vocitumasuku ca Isaya? (b) Tu kuatisiwa ndati lapongoloko aco? (Tangavo pokakasia losapi hati: “Eye wa Tava Elungulo Lumbombe.”)

8 Helie ukuacikele coku linga apongoloko vocisoko ca Yehova? Yehova wa popia hati: “Miñainya ulu, . . . Miñainya osipi, kuenda ñapa ombembua.” Apongoloko a siata oku lingiwa vakongelo a kasi oku lingiwa la Yehova, pole ka a lingiwa lomanu. Tunde eci Yesu a vialekiwa komangu Yusoma, Yehova wa siata oku linga apongoloko aco lekuatiso Liomõlaye. Tua siata oku kuatisiwa ndati lapongoloko aco? Ocinimbu caco Cembimbiliya ca lombololavo okuti apongoloko aco a laikele oku nena “ombembua” kuenda “esunga.” Osimbu tu amamako oku pokola kolonumbi via Suku loku linga apongoloko, pokati ketu pa kala ombembua kuenda ocisola lesunga ci tu vetiya oku vumba Yehova, una upostolo Paulu a tukula hati, “Suku yombembua.”​—Va Fil. 4:9.

9. Nye ci kuatisa oco vekongelo mu kale ombembua lelitokeko, kuenda momo lie?

9 Catiamẽla ku Yehova, Paulu wa soneha ndoco: ‘Suku, hayeko Suku yombuanja, pole, yombembua.’ (1 Va Kor. 14:33) Ivaluka okuti Paulu ka sokisile ombuanja loku ongotiya ciwa ovina, pole wa yi sokisa lombembua. Momo lie? Sokolola ndoco: Oku ongotiya ciwa ovina ka ku nena lonjanga ombembua. Ocimunga cimue casualali ci pondola oku linga ciwa ungende wavo okuti ka cendi lombuanja toke kocitumãlo va ka lingila uyaki. Ndaño ungende waco ka va u lingi lombuanja, pole u sulila vuyaki, kuenda ka u va nenela ombembua. Omo okuti Tuakristão, tu sukila oku ivaluka ondaka yimue yi kuete esilivilo lia velapo okuti, ndaño ekongelo limue li kasi ndu okuti lia sokiyiwa ciwa, pole, nda vamanji ka va kuete ombembua ndociseveto ca pama, li nyõleha. Momo ombembua yi tunda ku Suku yeca ekalo liwa liotembo ka yi pui. Omo liaco, tu eca olopandu omo okuti ocisoko cetu ci kasi oku songuiwa kuenda oku yelisiwa la ‘Suku eca ombembua!’ (Va Rom. 15:33) Ombembua yi tunda ku Suku yi sokisiwa lociseveto ca pama okuti, yecelela oku ongotiya ciwa ovina lelitokeko pokati ketu vakongelo a sangiwa voluali luosi.​—Osa. 29:11.

10. (a) Apongoloko api a lingiwa vocisoko ca Yehova vokuenda kuanyamo a pita? (Tanga pokakasia losapi hati: “ Apongoloko a Lingiwa Koku Songuila Ekongelo.”) (b) Apulilo api tu konomuisa cilo?

10 Okakasia losapi hati: “ Apongoloko a Lingiwa Koku Songuila Ekongelo,” ka tu kuatisa oku limbuka apongoloko a lingiwa vocisoko ca Yehova vokuenda kuanyamo a pita. Pole, apongoloko api Yehova a linga poku piñainya ‘ulu losipi’ koloneke vilo lekuatiso lia Soma yetu? Apongoloko aco a siata oku pamisa ndati ombembua kuenda elitokeko liakongelo a sangiwa voluali luosi? Apongoloko aco a siata oku ku kuatisa ndati oku vumba “Suku yombembua”?

Ndomo Kristu a Songuila Ekongelo

11. (a) Ekonomuiso lia lingiwa Vovisonehua lia ecelela ndati oku kuata elomboloko kapongoloko a lingiwa? (b) Vamanji va panga onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova, nye va nõlapo oku linga?

11 Oku upisa kunyamo wo 1964 toke wo 1971, Osungu Yolombangi Via Yehova ya songuila upange woku lilongisa Embimbiliya ya konomuisa ovina vialua vi lekisa ndomo ovina via enda oku lingiwa vekongelo Liakristão kocita catete a Vekonomuiso lia lingiwa liatiamẽla kocisoko ca Yehova kua limbukiwa okuti, kocita catete ekongelo lia enda oku songuiwa lakulu vekongelo okuti ka li kuatisiwa lika lukulu umosi wekongelo. (Tanga Va Filipoi 1:1; 1 Timoteo 4:14.) Eci osungu Yolombangi Via Yehova ya kuata elomboloko lia suapo lietosi liaco, ya limbuka okuti Soma yavo Yesu, wa kala oku va songuila omo liapongoloko a lingiwa vocisoko ca Yehova. Kuenje vamanji va panga onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova va nõlapo oku pokola kolonumbi via Soma. Kuenje va linga apongoloko a sukiliwa oco ocisoko ca Yehova ci songuiwe lakulu vekongelo ndomo ca lomboluiwa Vembimbiliya. Apongoloko api a lingiwa kefetikilo liunyamo wo 1970?

12. (a) Epongoloko lipi lia lingiwa pokati Kosungu Yolombangi Via Yehova? (b) Lombolola ndomo osungu Yolombangi Via Yehova ya sokiyiwa koloneke vilo. (Tanga pokakasia losapi hati: “ Ndomo Osungu Yolombangi Via Yehova ya Siata Oku Tẽlisa Upange Wusoma,” kemẽla 130.)

12 Epongoloko liatete lia tiamisiwila Kosungu Yolombangi Via Yehova. Kotembo yaco, ocimunga ca vamanji va panga onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova va kala oku songuila o Sociedade Torre de Vigia de Bíblias e Tratados de Pensilvânia, kofeka yo Estados Unidos, va kala eci ci soka epanduvali. Pole kunyamo wo 1971, ketendelo liepanduvali kua vokiya vamanji vakuãla, kuenje va linga eci ci soka 11 komanu. Noke veya oku tukuiwa vati, ocimunga Casongui Vocisoko ca Yehova. Ovo ka va kuatele ovisimĩlo viokuti va velapo vakuavo, kuenje va linga esokiyo liokuti, omunu lomunu pokati kavo o kuata onepa koku songuila ovopange vokuenda kunyamo.

13. (a) Esokiyo lipi lia lingiwile okuti lia kuamiwa oku upisa kunyamo wo 1932 toke wo 1972? (b) Nye Osungu Yolombangi Via Yehova ya linga kunyamo wo 1972?

13 Epongoloko lia kuamamo, lia lingiwa vakongelo. Ndamupi? Oku upisa kunyamo wo 1932 toke wo 1972, ovitangi viekongelo via enda oku tetuluiwa lika la manji umosi. Pole, kunyamo wo 1936, manji yaco wa enda oku tukuiwa hati usongui upange. Noke onduko yaco yeya oku pita vapongoloko amue ndeci: Mitavaso yekongelo, oñuatisi yekongelo, usongui wekongelo. Vamanji vaco va enda oku nõliwa, va kala va kuambili koku songuila olomeme. Usongui wekongelo poku nõla onjila yi kuamiwa ka endele oku pula vamanji vakuavo. Omo liaco, vokuenda kunyamo wo 1972, Osungu Yolombangi Via Yehova ya linga epongoloko likuavo. Nye ca kongelele vepongoloko liaco?

14. (a) Eliangiliyo lipi liokaliye lia fetika keteke 1 kosãi ya Mbalavipembe yunyamo wo 1972? (b) Mitavaso yakulu vekongelo o kapako ndati elungulo li sangiwa kukanda wa Va Filipoi 2:3?

14 Ndaño okuti kosimbu vekongelo lekongelo mua nõliwile lika manji umosi wa kala usongui wekongelo, vamanji vakuavo va loñoloha va enda oku nõliwavo oco va linge akulu vekongelo. Vosi yavo va panga onepa kocimunga cakulu vekongelo oco va songuile ekongelo. Eliangiliyo liaco liokaliye lia fetika oku kuamiwa keteke 1 kosãi ya Mbalavipembe yunyamo wo 1972. Koloneke vilo, usongui wakulu vekongelo, ka kuete ovisimĩlo viokuti, o kuete omoko ya velapo akulu vakuavo vekongelo, pole o litenda ndomunu umue “utito pokati kavo.” (Luka 9:48) Vamanji vaco ambombe, esumũlũho limue linene ku vamanji voluali luosi!​—Va Fil. 2:3.

Ocili okuti, luloño Soma yetu a kuete, wa siata oku eca kolondonge viaye angombo va sukiliwa votembo ya sokiyiwa

15. (a) Eliangiliyo liokuti vekongelo mu kala ocimunga cakulu vekongelo lia siata oku nena ekuatiso lipi? (b) Nye ci lekisa okuti Soma yetu wa siata oku linga ovina luloño?

15 Eliangiliyo lioku tepisa ovikele vekongelo pokati kakulu vekongelo, epongoloko limue liwa. Kũlĩhĩsa akuatiso atatu eyilila kapongoloko a lingiwa ndeci: Liatete halio lia velapo lioku kuatisa akulu vosi vekongelo ndaño va kuete ovikele vialua vekongelo va sukila oku ivaluka okuti, Yesu eye utue wekongelo. (Va Efe. 5:23) Ekuatiso liavali li sangiwa kelivulu Liolosapo 15:22 ku popia ndoco: “Nda olondunguli via [lua] ovina vi pita ciwa.” Nda akulu vekongelo va konomuisila kumosi ocitangi cimue vekongelo kuenda va kapako ovisimĩlo via vakuavo, va kuatisiwa oku kuama ovina vi litava lolonumbi Viembimbiliya. (Olosap. 27:17) Yehova o sumũlũisa onjila va nõla kuenda ci kuatisa ekongelo. Catatu, nda vekongelo muli vamanji valua okuti akulu vekongelo, ci kuatisa ocisoko oku songuila akongelo kuenda oku pasuisa vamanji olonjanja vialua. (Isa. 60:3-5) Ivaluka okuti, akongelo a kasi oku livokiya voluali, momo kunyamo wo 1971 kua kala lika 27.000 kakongelo. Pole, kunyamo wo 2013 etendelo liaco lia pitahãla 113.000 kakongelo! Ocili okuti, luloño Soma yetu a kuete, wa siata oku eca kolondonge viaye angombo va sukiliwa votembo ya sokiyiwa.​—Mika 5:5.

“Oku Eca Ongangu Kocunda”

16. (a) Ocikele cipi akulu vekongelo va kuete? (b) Vakuakulilongisa Embimbiliya, va tendele ndati elungulo lia Yesu lioku ‘lava olomeme’?

16 Kotembo ya Vakuakulilongisa Embimbiliya, akulu vekongelo va kuatele elomboloko liokuti, va sukila oku kuatisa vamanji oco vamameko oku vumba Suku. (Tanga Va Galatia 6:10.) Kunyamo wo 1908, ocipama cimue Cutala Wondavululi, ca lombolola elungulo lia Yesu wa popia hati: “Lava olomeme viange.” (Yoa. 21:15-17) Ocipama caco ca lombolola ovina viatiamẽla kakulu vekongelo ndoco: “Oku kapako ocikundi ca Cime coku tata olomeme ci kuete esilivilo lia velapo kokuetu. Momo oku kuatisa olondonge via Ñala loku vi songuila, esumũlũho limue li kuete esilivilo lia velapo kokuetu.” Kunyamo wo 1925, Utala Wondavululi kelimi Liongelesi wa ivaluisa akulu vekongelo esilivilo liocikele va kuete coku kala angombo ndoco: “Onembele ya Suku yaye, . . . kuenda akulu vosi vekongelo va ka situluila kokuaye ovina va linga omo liocikele va kuete coku kuatisa vamanji.”

17. Akulu vekongelo va kuatisiwa ndati oco va linge angombo va loñoloha?

17 Ocisoko ca Yehova ca siata oku kuatisa ndati akulu vekongelo oku ecelela okuti ovoloño avo oku nyula vamanji a ‘piñainya utale losipi?’ Va ci linga poku eca epindiso. Kunyamo wo 1959 kua lingiwa Osikola Yatete Yupange Wusoma Yakulu Vekongelo. Onepa yimue yosikola ya lombolola ulandu losapi ndoco: “Oku Kapako Omunu Lomunu.” Akulu vekongelo va vetiyiwa oku linga “esokiyo lioku nyula akundi kolonjo viavo velivala limue.” Ocipama caco ca lekisa ndomo akulu vekongelo va sukilile oku pasuisa vamanji oco va pamise ekolelo liavo. Kunyamo wo 1966, kua fetikiwa Osikola Yupange Wusoma okuti kua lingiwa apongoloko amue. Kosikola yaco kua lomboluiwa ulandu umue losapi yokuti: “Esilivilo Lioku Nyula Vamanji.” Etosi lipi lia velelepo vosikola yaco? Akulu vekongelo “ndaño va sukila oku tata locisola ocunda ca Suku, pole va vetiyiwa oku tẽlisa ocikele coku tata epata liavo, kuenda oku lekisa ombili kupange woku kunda.” Kanyamo a sulako, kua siata oku lingiwa olosikola vikuavo lakulu vekongelo. Onima yipi yi tunda koku amamako oku tambula epindiso li eciwa locisoko ca Yehova? Koloneke vilo, Vekongelo Liakristão mu sangiwa akulu vekongelo valua va loñoloha okuti va kuete ocikele coku songuila ocunda.

Osikola Yupange Wusoma kofeka yo Filipina, kunyamo wo 1966

18. (a) Ocikele cipi ci kuete esilivilo ca eciwa kakulu vekongelo? (b) Momo lie Yehova la Yesu va solele akulu vekongelo vakuambili?

18 Yehova lekuatiso lia Yesu wa linga esokiyo liokuti, ku kala akulu vekongelo oco va tẽlise ocikele cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Ocikele cipi? Ocikele coku songuila olomeme via Suku koloneke vilo via sulako. (Va Efe. 4:11, 12; 2 Tim. 3:1) Yehova kumue la Yesu va kuetele ocisola akulu vekongelo, momo vamanji vaco va siata oku pokola kelungulo Liembimbiliya li popia ndoco: “Lavi ocunda ca Suku co kundikilui, halocikukuiko, . . . te lutima [wosi] . . . loku eca ongangu kocunda.” (1 Pet. 5:2, 3) Tu konomuisi olonepa vivali vi lekisa ndomo akulu vekongelo va pondola oku lekisa ongangu yiwa kolomeme, oco vekongelo mu kale ombembua lesanju.

Ndomo Akulu Vekongelo Koloneke Vilo va Lava Ocunda ca Suku

19. Nye tu yeva vutima eci tu kundila kumosi lukulu wekongelo?

19 Catete, akulu vekongelo va talavaya la vamanji vosi vekongelo. Luka wa popia eci catiamẽla ku Yesu hati: “Eye wa pita kovaimbo anene lo kovaimbo atito oku kunda, wa sapula ondaka yiwa yusoma wa Suku, kuenda ekui liaco la vavali va enda kumue laye.” (Luka 8:1) Ndeci Yesu a enda oku kundila kumue lovapostolo vaye, koloneke vilo, akulu vekongelo va siatavo oku kundila kumue la vamanji. Ovo va limbuka okuti oku ci linga ci nena ekalo liwa vekongelo. Nye vamanji va yeva vutima poku kala lakulu vekongelo? Manji umue ukãi o tukuiwa hati Jeannine, o kuete ci panda 90 kanyamo wa popia hati: “Oku kundila kumosi lukulu wekongelo, ci nyiha epuluvi lioku sapela laye kuenda oku u kũlĩha ciwa.” Manji Steven o kuete ci pitahãla 30 kanyamo wa popia hati: “Eci ngenda kupange woku kundila konjo lanjo kumue lukulu wekongelo ndi limbuka okuti o yongola oku ndi kuatisa. Oku tambula ekuatiso ci nyiha esanju lialua.”

Ndeci ungombo a vanjiliya omeme ya nyelela, akulu vekongelo va likolisilako oku sanga vana va siapo ekongelo

20, 21. Akulu vekongelo va kuama ndati ongangu yungombo wa tukuiwa volusapo lua Yesu? Tukula ulandu umue. (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Onima yi Tunda Kapasu a Lingiwa Olosemana Viosi.”)

20 Cavali, ocisoko ca Yehova ca siata oku pindisa akulu vekongelo oco va tẽle oku kuatisa vana va tunda vekongelo. (Va Hev. 12:12) Momo lie akulu vekongelo va sukilila oku kuatisa vana va hongua konepa yespiritu kuenda va pondola oku ci linga ndati? Yesu wa eca atambululo volusapo a ta luatiamẽla kungombo kuenda komeme ya nyelela. (Tanga Luka 15:4-7.) Eci ungombo wa tukuiwa volusapo a limbuka okuti pa kamba omeme yimue, wa yi sandiliya ndu okuti oyo lika a kuatele. Akulu vekongelo koloneke vilo va siata oku kuama ndati ongangu yungombo waco? Ndeci omeme ya nyelela ya kuatele esilivilo kovaso ungombo, vana va liwekapo oku likongela lafendeli va Suku va kuete esilivilo kovaso akulu vekongelo. Ovo va kũlĩha okuti, nda manji umue wa hongua kespiritu o sokisiwa lomeme ya nyelela. Pole ka ci lomboloka okuti, ka pondola vali oku pamisa ukamba waye la Yehova. Handi vali, ndeci ungombo a nõlapo oku “vanjiliya [omeme] ya nyelela toke a yi sanga,” cimuamue haico akulu vekongelo va sukila oku linga okuti, va likolisilako oku sandiliya vana va hongua oco va kuatisiwe.

21 Ungombo wa tukuiwa volusapo nye a linga eci a sanga omeme? Eye o yi tikula lutate kuenje ‘o yi kapa kapepe lonjolela,’ noke o yi tuala vocunda. Cimuamue haico akulu vekongelo va sukila oku linga okuti, nda va sapela lutate la manji umue wa hongua kekolelo, va pondola oku u kuatisa oku tiuka vekongelo. Eci oco ca pita la manji Victor o kasi vocifuka co Afrika okuti, wa liwekelepo oku endaenda kolohongele. Eye wa popia hati: “Ndaño nda liwekelepo oku kunda vokuenda kueci ci soka anyamo ecelãla, pole, akulu vekongelo va sandiliya oku ndi kuatisa olonjanja vialua.” Nye ca vetiya utima waye? Eye wa lombolola hati: “Eteke limue, manji John okuti ukulu wekongelo, tua lingila kumosi Osikola Yakundi Votembo Yosi, wa sanda otembo yoku ndi nyula kuenda wa ndekisa alitalatu amue tuopile vokuenda kuosikola. Alitalatu aco a njivaluisa ovina vialua viwa okuti via ndi vetiya oku kuata esanju ndeli nda kuatele eci nda kala oku vumba Yehova.” Noke liepasu lia manji John, manji Victor wa tiuka vekongelo. Vokuenda kuotembo wa linga vali ukundi wotembo yosi. Ocili okuti ekuatiso lieciwa lakulu vekongelo li tu nenela esanju lialua.​—2 Va Kor. 1:24. b

Oku Songola Kua Mioñoluiwa ku Pamisa Afendeli va Yehova Oku li Kuata Omunga

22. Esunga lombembua vi pamisa ndati vamanji vekongelo oku likuata omunga? (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Tua Komõha.”)

22 Ndomo ca lomboluiwa vocipama cilo, Yehova wa popele hati esunga lombembua via laikele oku livokiya pokati kafendeli vaye. (Isa. 60:17) Ovituwa viaco vivali vi pamisa ukamba vakongelo. Ndamupi? Catiamẽla kesunga, “Suku eye lika, Yehova.” (Esin. 6:4) Olonumbi viaye viesunga ka vi kuamiwa lonjila ya litepa vekongelo lekongelo, ale vofeka lofeka. Olonumbi viaye viatiamẽla kueci ca sunguluka leci ka ca sungulukile vimuamue, “ndeci ci kasi vakongelo osi olosandu.” (1 Va Kor. 14:33) Ekongelo li pondola lika oku amamako nda li kuama olonumbi via Suku. Kueci catiamẽla kombembua, Soma yetu ka yongola okuti tu kuata lika ombembua vekongelo, pole o yongolavo okuti, tu kalavo ‘vakuambembua.’ (Mat. 5:9) Omo liaco, tu linga “ovina vi koka ombembua.” Nda pokati ketu peya ovitangi, tu sukila oku sanda onjila yoku vi tetulula. (Va Rom. 14:19) Nda tua ci linga, vekongelo mu kala ombembua kuenda elitokeko.​—Isa. 60:18.

23. Omo okuti tuafendeli va Yehova, ekalo lipi tu kuete koloneke vilo?

23 Kosãi ya Kuvala yunyamo wo 1895 eci Utala Wondavululi wa sapula eliangiliyo liatete liatiamẽla kakulu vekongelo, Utala waco Wondavululi wa tukulavo onjongole ya vamanji va kala oku songuila ocisoko ca Yehova. Onjongole yipi va kuatele? Ovo va yonguile okuti, eliangiliyo liaco liokaliye lia lingiwa vakongelo li kuatisa afendeli va Yehova oco ‘va li kuate omunga vekolelo’ loku likutilila. Poku sokolola ovina via lingiwa vokuenda kuanyamo alua, tua sanjukila oku mola apongoloko a siata oku lingiwa la Yehova lekuatiso lia Soma yetu okuti, ca siata oku pamisa ukamba wetu kefendelo. (Osa. 99:4) Omo liaco, afendeli vosi va Yehova va sangiwa voluali va sanjukila oku kuata ‘utima umuamue’ loku kuama ‘olonjila vimuamue,’ kuenda va vumba “Suku yombembua,” “lutima umuamue.”​—2 Va Kor. 12:18; tanga Sofoniya 3:9.

a Onima yakonomuiso a lingiwa lutate ya sandekiwa velivulu: Ajuda ao Entendimento da Bíblia.

b Tanga ocipama losapi hati: “Akulu Vekongelo ‘va Talavaya Oco va Vokiye Esanju Lietu,’” ca sandekiwa Vutala Wondavululi 15 ya Susu, wo 2013 kemẽla 27-31.