Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 16

Va Liongolola Oco va Fendele

Va Liongolola Oco va Fendele

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Apongoloko kuenda esilivilo liolohongele

1. Eci olondonge via liongolola ekuatiso lipi via tambula kuenda momo lie?

 NOKE yoku pinduiwa kua Yesu, olondonge via liongolola oco vi livetiye pokati. Omo liusumba via kuatelele ovanyãli vavo, apito osi va a yika. Pole citava okuti ka va kuatele vali usumba eci Yesu a mõleha kokuavo loku va sapuila hati: “Tambuli espiritu sandu.” (Tanga Yoano 20:19-22.) Noke, olondonge via liongolola vali, kuenje Yehova wa eca kokuavo espiritu sandu. Ovio via pamisiwa oco vi amameko oku tẽlisa upange woku kunda!​—Ovil. 2:1-7.

2. (a) Yehova o tu ĩha ndati ongusu kuenda momo lie tu sukilila ongusu yaco? (b) Momo lie efendelo liepata li kuetele esilivilo? (Tanga etosi pombuelo yemẽla kuenda okakasia losapi hati: “Efendelo Liepata,” kemẽla 175.)

2 Tua siatavo oku liyaka lovitangi ndevi vamanji va liyaka lavio kocita catete. (1 Pet. 5:9) Valua pokati ketu citava okuti tua siata oku kuatela usumba omunu. Oco tua amameko oku pandikisa kupange woku kunda, tu sukila ekuatiso li tunda ku Yehova. (Va Efe. 6:10) Yehova eca ekuatiso liaco kolohongele vietu. Etu tu kuete epuluvi lioku kala kolohongele vivali vosemana ndeci: Ohundo Yowiñi, kuenda ohongele yi lingiwa vokati kosemana yi tukuiwa hati, Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda. a Tu kuetevo olohongele vikuãla vunyamo ndeci, ohongele yofeka, olohongele vivali vimbo, kuenda Ocipito Conjivaluko yolofa via Kristu. Momo lie ci kuetele esilivilo oku enda kolohongele viaco? Olonjila tu kuãi cilo poku linga olohongele vietu via litepa ndati levi via enda oku kuamiwa kosimbu? Kuenda ocituwa tu lekisa kolohongele ci situlula nye catiamẽla kokuetu?

Momo Lie tu Liongoluila Kumosi?

3, 4. Nye Yehova a yongola okuti oco afendeli vaye va sukila oku linga? Tukula ulandu umue.

3 Tunde kosimbu Yehova o yongola okuti afendeli vaye va liongolola oco vofendele. Kunyamo wo 1513 O.Y., Yehova wa eca ocihandeleko kepata lia va Isareli kuenda vocihandeleko caco mua kongelele oku lava esambata okuti epata lepata liufendela loku longisiwa ocihandeleko. (Esin. 5:12; 6:4-9) Eci va Isareli va kuamele ocihandeleko caco, apata a kolelepo kuenda ofeka yosi ya kala ciwa konepa yespiritu loku pama. Eci epata lia va Isareli lia liwekelepo oku pokola Kocihandeleko coku liongolola oco vafendele Yehova, va enda oku pumba ocali ca Suku.​—Ovis. 10:11; 26:31-35; 2 Asa. 36:20, 21.

4 Kũlĩhĩsavo ongangu Yesu a sia. Eye wa kuatele ocituwa coku enda vosunangonga olosemana viosi Kesambata. (Luka 4:16) Noke yolofa via Yesu kuenda epinduko, olondonge viaye via amamako locituwa coku liongolola olonjanja viosi ndaño ka via kaile vali vemehi liocihandeleko Cesambata. (Ovil. 1:6, 12-14; 2:1-4; Va Rom. 14:5; Va Kol. 2:13, 14) Kolohongele viaco, Akristão kocita catete ka va tambuile lika epindiso kuenda oku vetiyiwa pole, va enda oku ecavo ovilumba vioku sivaya Suku poku likutilila, oku eca atambululo kuenda oku imba ovisungo.​—Va Kol. 3:16; Va Hev. 13:15.

Olondonge via Yesu via enda oku liongolola oco va li pamise loku li vetiya pokati

5. Momo lie tua siatela oku enda kolohongele viekongelo olosemana viosi, kolohongele vimbo kuenda viofeka? (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Olohongele Viunyamo vi Kongela Afendeli va Suku”, kemẽla 176.)

5 Cimuamue haico tu linga eci tu enda kolohongele olosemana viosi, kolohongele vimbo kuenda viofeka, tu lekisa okuti tu kasi oku eca ekuatiso lietu Kusoma wa Suku, loku tambula ekuatiso liespiritu sandu loku vetiyiwa latambululo etu ekolelo. Ocina ca velapo, epuluvi tu kuete lioku fendela Yehova poku likutilila, oku eca atambululo kuenda oku imba ovisungo. Ndaño okuti onjila tu kuãi koloneke vilo poku linga olohongele ya litepa leyi va Isareli kuenda Akristão kocita catete va kuamẽle, pole vi kuete esilivilo limuamue. Apongoloko api a lingiwa kolohongele vietu koloneke vilo?

Olohongele Viosemana vi Vetiya “Oku Kala Locisola Lovilinga Viwa”

6, 7. (a) Olohongele vietu vi kuete ocimãho cipi? (b) Olonjila vipi via litepa vamanji va kuamẽle poku linga olohongele?

6 Manji Charles Taze Russell eci a fetika oku sandiliya ocili ci sangiwa Vondaka ya Suku, wa limbuka okuti tu sukila oku li kongela lomanu vana va kuete ocimãho cimuamue. Kunyamo wo 1879, manji Russell wa soneha ndoco: “Ame la vamanji volupale luo Pittsburgh, tua linga esokiyo lioku amamako locisoko Cembimbiliya coku konomuisa Ovisonehua, loku liongolola Vovialumingu.” Vakuakutanga Utala Wondavululi, va vetiyiwa oku liongoluila kumosi, kuenje kunyamo wo 1881 olohongele via fetika oku lingiwa volupale luo Pittsburgh, ko Pennsylvania Vovialumingu kuenda Votatu. Ocipama cimue Cutala Wondavululi wosãi ya Kuvala wo 1895 wa lekisa okuti, ocimãho colohongele oku vetiya “Akristão oku lekisa ocisola, oku sapela pokati” kuenda oku eca epuluvi ku vana veya kohongele oco va li vetiye pokati.​—Tanga Va Heveru 10:24, 25.

7 Vokuenda kuanyamo, ovimunga via vakuakulilongisa Embimbiliya, via enda oku ci linga volonjila via litepa. Noke ukanda wocimunga cimue ca kala kofeka yo Estados Unidos wa sandekiwa kunyamo wo 1911, owo wa lombolola ndoco: “Tua siata oku linga olohongele vitãlo vosemana.” Ovo va enda oku linga olohongele viaco Sengunda, Votatu, Votãlo kuenda olonjanja vivali Calumingu. Ukanda wa tunda kocimunga cikuavo ca kala vocifuka co Afrika wa sandekiwa kunyamo wo 1914, wa lombolola ndoco: “Tua siata oku liongolola olonjanja vivali vosãi, oku upisa Votãlo kuenda tu malusula Calumingu.” Vokuenda kuotembo, olohongele via fetika oku lingiwa ndeci vi lingiwa koloneke vilo. Kũlĩhisa ulandu wohongele lohongele.

8. Ovolandu api a enda oku lomboluiwa volohundo viatete viowiñi?

8 Ohongele yowiñi. Kunyamo wo 1880, noke lianyamo amue tunde eci Manji Russell a fetika oku sandeka Utala Wondavululi, wa kuama ongangu ya Yesu kuenda wa linga ungende woku kunda. (Luka 4:43) Poku ci linga, Manji Russell wa sia ongangu yimue okuti cilo yi tukuiwa hati, Ohongele yowiñi. Poku tukula ungende umue, Utala Wondavululi wa lekisa okuti manji Russell “o sanjukila oku vanguila kovaso yomanu kolohongele viowiñi “Ovina Viatiamẽla Kusoma wa Suku.” Kunyamo wo 1911, noke yoku sokiyiwa kuakongelo kolofeka vialua, ekongelo lekongelo lia vetiyiwa oku tuma akundi valoñoloha oku enda kovitumãlo vikuavo oco va ka linge olohundo epandu lolosapi hati: Esombiso Kuenda Ocisembi. Kesulilo liohundo, va enda oku tukula onduko yamanji o ka linga ohundo kuenda osapi yi ka lingiwa osemana iya.

9. Apongoloko api a lingiwa kohongele yowiñi vokuenda kuanyamo, kuenda eca ndati ekuatiso liove kohongele yaco?

9 Kunyamo wo 1945, Utala Wondavululi wa eca esapulo liupange umue wa laikele oku lingiwa voluali luosi watiamẽla Kolohongele Viowiñi mua kongelele olohundo ecelãla vi situlula “ovitangi via laikele oku iya kotembo yaco.” Vokuenda kuanyamo, vamanji va kuatele ocikele coku linga olohundo, ka va lingaile lika ulandu va tambula kukuenje wa kolelua, pole va enda oku lingavo olohundo ovo muẽle va pongiya. Kunyamo wo 1981, vamanji va kuatele ocikele coku linga olohundo va vetiyiwa oku kuama lika ulandu wolohundo via tumiwa kakongelo. b Toke kunyamo wo 1990, volohundo vimue viowiñi mua kongelele oku linga apulilo kolonjeveleli ale ovindekaise; pole kunyamo waco kua lingiwa apongoloko amue kolonumbi, kuenje olohundo viowiñi, via fetika oku lingiwa lonjila yimue okuti, ka mukongela apulilo kolonjeveleli ale ovindekaise. Kunyamo wo 2008, kosãi ya Susu olohundo viowiñi via lingawaile 45 kakukutu kaliye vilingiwa 30 kakukutu. Ndaño lapongoloko aco, olohundo via pongiyiwa ciwa vi kasi oku amamako oku pamisa ekolelo lietu Kondaka ya Suku kuenda vi tu longisa kolonepa vialua Viusoma wa Suku. (1 Tim. 4:13, 16) Anga hẽ wa siata oku laleka vana o longisa Embimbiliya kuenda vana okuti Halombangiko Via Yehova oco va yevelele olohundo viaco via kunamẽla Kembimbiliya?

10-12. (a) Apongoloko api a lingiwa Kutala Wondavululi Welilongiso? (b) Apulilo api o sukila oku kũlĩhisa?

10 Elilongiso Liutala Wondavululi. Kunyamo wo 1922, vamanji va enda oku tukuiwa hati, vakuakulinga ovongende okuti olonumiwa viocisoko Colombangi Via Yehova, oco va linge olohundo vakongelo kuenda oku songola upange woku kunda, va ecavo ocisimĩlo coku fetika oku linga ohongele yoku lilongisa Utala Wondavululi. Ocisimĩlo caco ca taviwa kuenje kefetikilo, elilongiso Liutala Wondavululi, lia enda oku lingiwa vokuenda kuosemana ale Calumingu.

Elilongiso Liutala Wondavululi kofeka yo Gana kunyamo wo 1931

11 Utala Wondavululi 15 Yevambi, wo 1932 wa sandekiwa kelimi Liongelesi, wa eca olonumbi vikuavo vi lekisa ndomo ohongele yaco yi lingiwa. Poku kuama onjila yimuamue ndeci vamanji ko Betele va siata oku linga poku lilongisa Utala Wondavululi, ocipama caco ca lekisa okuti, manji umue o sukila oku songola ohongele. Vamanji vatatu va sukilile oku tumãla kolomangu vio kovaso oco va litambolemo poku tanga ovinimbu. Omo okuti ovipama viaco ka via kuatele apulilo, manji o songola ohongele wa enda oku vetiya olonjeveleli oku sokiya apulilo loku a tiamisila kulandu u kasi oku konomuisiwa. Noke o pinga kuvamanji oco va tambulule apulilo aco. Nda ci sukila oku eca elomboluilo likuavo, manji o songola wa vetiyiwa oku eca elomboluilo limue “li teta onimbu.”

12 Kefetikilo, ekongelo lekongelo lia enda oku nõla ocipama Cutala Wondavululi, cina okuti valua oco va yongola oku lilongisa. Kuenje keteke 15 kosãi ya Kupupu kunyamo wo 1933, Utala Wondavululi wa lekisa okuti akongelo osi a sukila oku kuama ocipama ca sandekiwila osemana yaco. Kunyamo wo 1937, kua eciwa onumbi yokuti elilongiso liaco li lingiwe Calumingu. Apongoloko akuavo a lingiwa atiamẽla kolohongele tua siata oku linga koloneke vilo, a sandekiwa Vutala Wondavululi 1 ya Mbalavipembe yunyamo wo 1942 (okuti kelimi Lioputu u sangiwa Vutala Wondavululi wosãi ya Susu yunyamo wo 1944). Tete, Utala waco Wondavululi wa lekisa okuti ocipama locipama celilongiso, ci ka nena apulilo a pondola oku kuamiwa. Noke wa lekisavo okuti olohongele vi sukila oku lingiwa vokuenda kuowola yimosi. Owo wa vetiyavo vamanji okuti poku eca a tambululo va sukila oku ci linga “volondaka viavo muẽle” okuti, ka va tangi ulandu ndomo wa sonehiwa. Elilongiso Liutala Wondavululi, li kasi oku amamako oku kala ohongele ya velapo, ukuenje wa kolelua a kuãi poku tu ĩha okulia kuespiritu votembo ya sokiyiwa. (Mat. 24:45) Omunu lomunu o sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ olosemana viosi nda siata oku pongiya elilongiso Liutala Wondavululi? Ndi likolisilako hẽ oku eca atambululo nda citava?’

13, 14. Ulandu upi watiamẽla Kelilongiso Liembimbiliya Vekongelo, kuenda nye o sole calua kohongele yaco?

13 Elilongiso Liembimbiliya Vekongelo. Vokuenda kunyamo wo 1890, noke lioku sandeka alivulu alua losapi hati: Aurora do Milênio (okuti noke eya oku tukuiwa hati, Estudos das Escrituras), Manji H. N. Rahn, ukuakulilongisa Embimbiliya, wa kala volupale luo Baltimore, Maryland, kofeka yo Estados Unidos, wa eca ocisimĩlo cokuti, o “Aurora do Milenio” yi kuamiwa kelilongiso Liembimbiliya. Kefetikilo olohongele viaco via enda oku lingiwila kolonjo via vamanji ya kala lika onjila yimue yoku seteka. Kosãi Yenyenye Linene kunyamo wo 1895, elivulu losapi hati Aurora do Milênio, lia enda oku kuamiwa kovitumãlo vimue kuenda kalupale alua o kofeka yo Estados Unidos. Utala Wondavululi wosãi yaco wa lekisa okuti vosi vakuakulilongisa ocili, va sukila oku linga olohongele viaco. Wa lekisavo okuti manji o songola te yuna okuti o tanga ciwa. Eye o sukila oku tanga olondaka vimue, kuenda o lavoka okuti vamanji va eca a tambululo. Noke yoku tanga olondaka viocinimbu locinimbu loku vi kũlĩhĩsa, o sukila oku tanga Vembimbiliya ovisonehua viosi via tukuiwa. Kesulilo liocipama, olonjeveleli viosi vi eca alomboluilo a situlula ovina va lilongisa.

14 Onduko yohongele yaco ya pongoluiwa olonjanja vimue. Ohongele yaco yeyavo oku tukuiwa hati, Ocimunga ca va Bereya Vakuakulilongisa Embimbiliya, omo lioku kũlĩhĩsa kuavo lutate Ovisonehua ndeci va Bereya va lingaile kosimbu. (Ovil. 17:11) Vokuenda kuotembo, onduko yaco ya pongoluiwa okuti Elilongiso Lielivulu Vekongelo. Cilo li tukuiwa hati, Elilongiso Liembimbiliya Vekongelo okuti li lingiwa kumosi Vonjango Yusoma pole ka lilingiwa vali vovimunga vitito kolonjo via vamanji. Vokuenda kuanyamo, alivulu, olombrochura kuenda ovipama vimue Viutala Wondavululi via siata oku kuamiwa kelilongiso. Tunde kosimbu, vosi veya kolohongele va vetiyiwa oku eca a tambululo. Ohongele yaco ya siata oku vokiya ukũlĩhĩso wetu Wembimbiliya. Olonjanja viosi wa siata hẽ oku li pongiya ciwa kuenda oku panga onepa kolohongele poku eca a tambululo?

15. Osikola Yupange Wakristão yi kuete ocimãho cipi?

15 Osikola Yupange Wakristão. “Sengunda koñolosi keteke 16 kosãi ya Kayovo kunyamo wo 1942”, manji Carey Barber wa kala oku talavaya kumosi Losungu Yolombangi Via Yehova ko Brooklyn, ko Nova Yorke, ivaluka okuti, “vamanji vosi alume vepata lio Betele ko Brooklyn, va lalekiwa oku li sonehisa kosikola yeya oku tukuiwa hati: Osikola Yupange Wakristão.” Manji Barber okuti noke weya oku panga onepa Kosungu Yolombangi Via Yehova, wa tukula osikola yaco okuti, “onjila yimue yi komõhisa Yehova a siata oku kuama oco a songuile omanu vaye koloneke vilo.” Oco vamanji va kuatisiwe oku mioñolola uloño wavo woku longisa kuenda oku kunda, kefetikilo liunyamo wo 1943 kua sandekiwa elivulu losapi hati: ‘Curso do Ministério Teocrático,’ lia kuamiwa vakongelo osi voluali. Utala Wondavululi 1 Yevambi yunyamo wo 1943, (okuti kelimi Lioputu u sangiwa Vutala Wondavululi wosãi ya Kayovo yunyamo wo 1944) wa lekisa okuti, Osikola Yupange Wakristão, ya pongiyiwila oku kuatisa afendeli va Suku “oco va loñolohe koku eca esapulo Liusoma.”​—2 Tim. 2:15.

16, 17. Anga hẽ Osikola Yupange Wakristão ya kuatele lika ocimaho coku kuatisa omanu oku loñoloha? Ci lombolola.

16 Kefetikilo, valua va kala lusumba poku sokolola oku lingila ohundo kovaso yowiñi. Manji Clayton Woodworth, Jr., okuti isiaye wa kapiwile vokayike kumue la Manji Rutherford kuenda vakuavo kunyamo wo 1918, wa lombolola ndomo a kala eci a li sonehisa kosikola kunyamo wo 1943. “Manji Woodworth wa popia hati: “Kokuange, ka ca lelukile oku linga olohundo. Elimi liange lia kala ndu okuti lilivokiya, vomẽla mu kukuta kuã, kuenda ondaka yange ya kala ndu okuti ya sita.” Manji Clayton osimbu a kala oku loñoloha koku longisa, wa tambuile ovikele vialua vioku linga olohundo viowiñi. Osikola ka yo longisile lika oku loñoloha. Oyo yo longisavo esilivilo lioku lekisa umbombe kuenda oku kolela Yehova. Eye wa popia hati: “Nda limbuka okuti, omunu o linga ohundo, ka kuete esilivilo. Pole, nda wa lipongiya ciwa loku kolela Yehova, vamanji va ko yevelela lesanju loku upako esilivilo.”

17 Kunyamo wo 1959, va manji akãi va lalekiwavo oku panga onepa kosikola. Manji Edna Bauer ivaluka esapulo a yeva lia lingiwa kohongele yimue yimbo. Eye wa popia hati: “Ndi ivaluka esanju vamanji akãi va kuata. Ovo va sanjuka omo liepuluvi liaco.” Kosimbu, vamanji alume kuenda akãi va kuatele epuluvi lioku li sonehisa Kosikola Yupange Wakristão oco va longisiwe la Yehova. Koloneke vilo, tu amamako oku tambula epindiso liaco kohongele yetu yi lingiwa vokati kosemana.​—Tanga Isaya 54:13.

18, 19. (a) Koloneke vilo tua siata oku tambula ndati olonumbi vi tu kuatisa oku tẽlisa upange woku kunda? (b) Momo lie tua siatela oku imba ovisungo kolohongele vietu? (Tanga pokakasia losapi hati: “ Oku Imba Ocili.”)

18 Ohongele Yupange. Kunyamo wo 1919, kua enda oku lingiwa olohongele vioku sokiya upange woku kunda. Kotembo yaco havosiko vekongelo va pangele onepa kohongele yaco, te lika vana va kuatele ocikele coku ava alivulu. Handi vali, kunyamo wo 1923, Ohongele yimue Yupange ya enda oku lingiwa onjanja yimosi vosãi, kuenda vosi vekongelo va sukilile oku kala kohongele yaco. Kunyamo wo 1928, akongelo a vetiyiwa oku linga ohongele yaco olosemana viosi, kuenda kunyamo wo 1935 Utala Wondavululi wa vetiya akongelo osi okuti, Kohongele Yupange va sukila oku kuama ovolandu a sandekiwa vo Director, (noke yeya oku tukuiwa okuti, Ukanda Wasapulo, okuti noke yeya oku tukuiva hati Upange Wetu Wusoma.) Ohongele yaco ya fetika oku panga onepa kasokiyo olohongele vakongelo osi.

19 Koleneke vilo tua siata oku tambula olonumbi vi tu kuatisa oku tẽlisa upange woku kunda kolohongele vi lingiwa vokati kosemana. (Mat. 10:5-13) Nda o kuete epuluvi lioku tambula Ovipama Viohongele, wa siata hẽ oku u tanga loku kapako olonumbi viaco osimbu o panga onepa kupange woku kunda?

Ohongele ya Velapo Yunyamo

Tunde kocita catete, K.K., Akristão va siata oku liongolola onjanja yimosi vunyamo oco va linge Ocipito Conjivaluko yolofa via Kristu (Tanga ocinimbu 20)

20-22. (a) Momo lie tu lingila ocipito Conjivaluko yolofa via Yesu? (b) Ekuatiso lipi wa siata oku tambula poku enda Kocipito Conjivaluko anyamo osi?

20 Yesu wa pinga kolondonge viaye oku linga ocipito conjivaluko yolofa viaye toke eci a tiuka. Ocipito Conjivaluko yolofa via Kristu ci lingiwa onjanja yimosi vunyamo, ndeci ocipito co Paskoa ca lingawaile. (1 Va Kor. 11:23-26) Anyamo osi ohongele yaco ya siata oku vetiya omanu valua. Ocipito caco, ci ivaluisa olombuavekua esumũlũho va kuete lioku piñala Usoma. (Va Rom. 8:17) Nye ci popiwa catiamẽla kolomeme vikuavo? Ohongele yaco yivokiya esumbilo kuenda ekolelo va kuetele Soma, Yusoma wa Suku.​—Yoa. 10:16.

21 Manji Russell kuenda vamanji vakuavo, va limbuka esilivilo lioku linga Ocipito Colofa Via Ñala kuenda va kũlĩhile okuti va sukila oku ci linga onjanja yimosi vunyamo. Utala Wondavululi wosãi ya Kupupu wo 1880 wa lombolola ndoco: “Vokuenda kuanyamo alua, ca siatele pokati ketu kulo ko Pittsburgh . . . oku linga ocipito conjivaluko kuenda oku lia kondimbukiso yetimba kuenda osonde ya Ñala yetu.” Noke olohongele viofeka via fetika oku lingiwa kumosi Locipito Conjivaluko. Kunyamo wo 1889 oco kua sonehiwa ovolandu atete atiamẽla kovipito viaco okuti, kua kala 225 komanu kuenda 22 komanu va papatisiwa.

22 Koloneke vilo, ka tua siatele oku linga vali Ocipito Conjivaluko ndonepa yimue yohongele yofeka. Pole, tu laleka vosi posongo yetu oco va likongele letu Vonjango Yusoma ale pocitumãlo cimue tua fetela. Kunyamo wo 2013 ci pitahãla 19 kolohulukãi viomanu via endele Kocipito Conjivaluko yolofa via Kristu. Ka tu kuete lika esumũlũho lioku enda Kocipito Conjivaluko pole, tu vetiyavo omanu oku kala letu kuteke u kola! Anga hẽ, unyamo lunyamo o lekisa ombili poku laleka omanu oco veye Konjivaluko?

Ceci Ovituwa Vietu vi Situlula

23. O tenda ndati olohongele vietu?

23 Afendeli va Yehova vakuacili ka va tendi ocihandeleko coku liongolola ndocilemo. (Va Hev. 10:24, 25; 1 Yoa. 5:3) Ku Soma Daviti, ca kala esanju linene oku enda konjo ya Yehova oku u fendela. (Osa. 27:4) Eye wa sanjukilile oku kala la vana va solele Suku. (Osa. 35:18) Sokolola ongangu ya Yesu. Ndaño ceci a kala umalẽhe, wa sanjukilile oku enda konjo ya Isiaye oku fendela.​—Luka 2:41-49.

Onjongole yetu yoku liongolola yi situlula okuti Usoma wa Suku wocili kokuetu

24. Epuluvi lipi tu kuete poku enda kolohongele?

24 Eci tu enda kolohongele, tu lekisa okuti tu sole Yehova kuenda tu yongola oku pamisa vamanjetu. Tu lekisa esanju lietu lioku lilongisa oku kala olonungi Viusoma wa Suku, poku enda kolohongele viekongelo, kolohongele vimbo, kuenda kolohongele viofeka kuna tu tambula epindiso liaco. Handi vali, olohongele vietu vi tu kuatisa oku loñoloha kuenda vi tu ĩha ongusu tu sukila oco tu pandikise poku linga upange wa velapo Wusoma wa Suku koloneke vilo okuti, oku longisa kuenda oku pindisa olondonge via Soma Yesu Kristu. (Tanga Mateo 28:19, 20.) Onjongole yetu yoku liongolola kumosi la vamanji, yi situlula okuti Usoma wa Suku wocili kokuetu. Omo liaco, olonjanja viosi tu limbuki okuti olohongele vietu vi kuete esilivilo!

a Ndaño tua siata oku linga olohongele vokuenda kuosemana, pole epata lepata ale omunu lomunu o vetiyiwa oku kuata esokiyo liefendelo liepata ale elilongiso lio pokolika.

b Kunyamo wo 2013, kua sokiyiwa eci ci pitãhala 180 kolohundo.