Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 17

Okulongesa Ovaivisi Vouhamba wa Huku

Okulongesa Ovaivisi Vouhamba wa Huku

ETYI OKAPITULU KAPOPIA

Oñgeni onosikola mba Huku mbumanekesa ovaivisi Vouhamba opo vafuisepo ovilinga viavo

1-3. Oñgeni Jesus ayawisile ovilinga viokuivisa? Otyo tyikatula omapulo patyi?

 MOKUEENDA kuomanima evali, Jesus waivisile o Galileia aiho. (Tanga Mateus 9:35-38.) Watalelelepo omapundaumbo omanene nomatutu, nokulongesila monondyuo mbokufendela, nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba. Kese pana ankho aivisa, ovanthu ankho vaongolokela kwe. Moluotyo, Jesus aimbuka okuti, “ovilinga viokuteya ovinene,” tyesukisa vali ovaundapi.

2 Jesus alingi eonganeko liokuyandyanesa ovilinga viokuivisa. Oñgeni etyilinga? Watumine ono apostolu mbae 12, opo “vakaivise Ouhamba wa Huku.” (Luc. 9:1, 2) Ono apostolu ankho tyafuile velipulile oñgeni mavakalinga ovilinga ovio. Etyi nkhele Jesus ehe-nevetume, nohole weveavela otyipuka tyimwe apewa na Tate yae keulu, elongeso.

3 Pahe tupondola okulipula okuti: Oityi Jesus alongeswa na Tate yae? Oityi Jesus alongesile ono apostolu mbae? Iya hono, okuti Ohamba Mesiya ukahi nokulongesa ovalanduli vae opo vafuisepo ovilinga viavo viokuivisa? Inkha ukahi nokuvelongesa, oñgeni ekahi nokutyilinga?

“Ame Ndyipopia Ovipuka Tate Andongesa”

4. Opi iya onalupi Jesus alongeswa na Tate yae?

4 Jesus wetyipopile nokuayandyuluka okuti walongesua na Tate yae. Mokueenda kuovilinga viae viokuivisa, Jesus wati: “Ame ndyipopia ovipuka Tate andongesa.” (João 8:28) Onalupi Jesus alongeswa, iya opi alongesilwa? Omona wotete wa Huku wahimbika okulongeswa tunde ponthyimbi. (Col. 1:15) Keulu ku Tate yae, Omona wakala omanima ehevilwa okuvalulwa, nokutehelela nokutala “Omulongesi Wavilapo.” (Isa. 30:20) Moluotyo, Omona walongesua monkhalelo yavilapo, ovilinga, nehando lia Tate yae.

5. Oityi He alongesa Omona konthele yovilinga ankho meya okulinga pano pohi?

5 Momuvo watamo, Jeova alongesa Omona wae konthele yovilinga viokuivisa, ankho meya okulinga pano pohi. Tala eulo lipopia oupanga ukahi pokati Komulongesi Wavilapo Nomona wae wotete. (Tanga Isaías 50:4, 5.) Eulo liapopia okuti, Jeova ankho upahulapo Omona wae “kese muhuka.” Onondaka ombo mbusokesa komulongesi upahulapo omulongwa wae komuhuka, opo emulongese. Omukanda umwe upopia konthele Yombimbiliya wati: “Jeova . . . umutyinda ngatyina anyingila nomulongwa mosikola, iya emulongesa etyi maivisa, no ñgeni metyilingi.” “Mosikola” oyo keulu, Jeova walongesa Omona wae “etyi mapopi noñgeni metyipopi.” (João 12:49) He tupu walongesa Omona wae oñgeni malongesa. a Puetyi ankho ekahi pano pohi, Jesus waundapesa nawa etyi alongeswa, ha-movilinga viae viokuivisa vala, mahi tupu no pokulongesa ovalongwa vae opo vafuisepo otyilinga tyavo tyokuivisa.

6, 7. (a) Oityi Jesus alongesa ono apostolu mbae? Iya otyo tyevekuatesako okulinga tyi? (b) Jesus ukahi nokulinga atyiho opo ovalanduli vae hono vapewe elongeso patyi?

6 Oityi Jesus alongesile ono apostolu mbae, ngetyi tyapopiwa konthyimbi? Ngetyi okapitulu 10 ka Mateusi kalekesa, wevelongesile etyi ankho mavakalinga movilinga viokuivisa netyi mavieta: apa mavakaivisa (onoversikulu 5, 6), oityi mavakaivisa (oversikulu 7), nokuesukisa okuyumba onthumbi mu Jeova (oversikulu 9, 10), oñgeni mavapopi novanthu vavasa (oversikulu 11-13), oñgeni mavapopi na vana vahahande okutehelela (oversikulu 14, 15), no ñgeni mavakumbulula tyina vamoneswa ononkhumbi (oversikulu 16-23). b Onkhalelo yayandyuluka Jesus alongesa ono apostolu mbae, yevekuatesako okuhongolela ovilinga viokuivisa onondaka onongwa potyita tyotete P.K.

7 Iya mononthiki mbetu? Jesus Ohamba Youhamba wa Huku, waavela ovalanduli vae otyilinga tyakolela unene, tyokuivisa “onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku . . . kombanda yohi aiho, pala oumbangi movilongo aviho.” (Mat. 24:14) Okuti Ohamba ikahi nokutulongesa opo tufuisepo ovilinga ovio viakolela unene? Enga, ukahi nokutulongesa! Tunde keulu, Ohamba ikahi nokulinga atyiho opo ovalanduli vae valongeswe oñgeni mavaivisa kondye yewaneno, no ñgeni mavafuisipo otyilinga tyavo mewaneno.

Okulongesa Ovaumbili opo Vakale Ovaivisi

8, 9. (a) Oityi haunene Osikola Yovilinga via Huku ankho yaonganekelwa? (b) Oñgeni eliongiyo lio mokati kosimano likukuatesako okukala vali nounongo movilinga viokuivisa?

8 Tunde kohale eongano lia Jeova likahi nokuundapesa ovionge ovinene, novitutu, nomaliongiyo ewaneno, nge Liongiyo Liovilinga, pala okulongesa ovanthu va Huku ovilinga viokuivisa. Okuhimbikila momanima 1940, ononkhalamutwe vakala kombala yo Nombangi, vahimbika okulinga eonganeko lio nosikola ononyingi pala okulongesa ovaivisi.

9 Osikola Yovilinga via Huku. Ngetyi tuetyimona mokapitulu kokualamba, osikola oyo yahimbika okulingwa mo 1943. Okuti ankho yaonganekwa vala opo ilongese ovalongwa valinge omalongomona omawa momaliongiyo? Au. Otyipuka tyavilapo osikola oyo ankho yaonganekelwa, tyike vala: okulongesa ovanthu va Huku okuundapesa nawa otyiawa vapewa tyokupopia, opo vankhimaneke Jeova movilinga viokuivisa. (Sal. 150:6) Osikola oyo, ankho ikuatesako ovakuatate aveho no nomphange velihonekesa-mo opo vakale ovaivisi ovanongo Vouhamba wa Huku. Hono vekahi nokulongesua neliongiyo lio mokati kosimana.

10, 11. Ovalie pahe vakongwa Mosikola yo Gileade? Iya valongeswa mosikola oyo opo valinge tyi?

10 Osikola Yombimbiliya yo Gileade. Osikola Yombimbiliya yo Gileade, yahimbika mo Tyasikunda 1 ya Hitandyila yo 1943. Potete ankho yaonganekwa pala okulongesa ovakokoli-ndyila novaumbili ovakuavo vaundapa movilinga vioumisionaliu. Mahi, tunde mu Kulindi yo 2011, pahe mulihonekesa vala vana vekahiale movilinga viavilapo viomuvo auho, ngo vakokoli-ndyila vavilapo, novatalelipo vomawaneno novakai vavo, na vana vaundapa mo Mbetele, no nomisionaliu veheneende mosikola oyo.

11 Oityi Osikola yo Gileade yaonganekelwa? Omulongesi umwe walongesa ehimbwe mosikola oyo wati: “Yaonganekwa pala okupameka ekolelo liovalongwa, mokulilongesa nombili Ondaka ya Huku, nokuvevatela okukala novituwa oviwa viesukisa, opo vetyivile okufinda ovitateka movilinga viavo viokuivisa. Tupu, otyipuka tyakolela osikola oyo yaonganekelwa, okulunda ovalongwa okukala vali nehando nombili movilinga viokuivisa.”​—Efé. 4:11.

12, 13. Ouwa patyi Osikola yo Gileade ikahi nokueta movilinga viokuivisa? Popia ongeleka.

12 Ouwa patyi Osikola yo Gileade ikahi nokueta movilinga viokuivisa ouye auho? Tunde mo 1943, ovaivisi valamba po 8.500  cvalongeswa mosikola oyo. Iya onomisionaliu vapita mo Gileade vaundapa movilongo vilamba po 170 mouye auho. Onomisionaliu ombo, vaundapesa nawa etyi valongeswa, okuava ongeleka ongwa yokuundapa nombili movilinga viokuivisa, nokulongesa vakuavo navo valinge ngotyo. Mononkhalelo ononyingi, onomisionaliu vahongolela ovilinga viokuivisa kovilongo kuna ovaivisi vehehi Vouhamba wa Huku.

13 Tala etyi tyaenda mo Japau, etyi ovilinga viokuivisa viatalamekwa Novita via 2 Viouye Auho. Mu Kwenye Kunene yo 1949, mo Japau ankho muna vala ovaivisi vahatuuka 10. Mahi alo konthyulilo yenima olio, akutumwa onomisionaliu 13 valongeswa mo Gileade vaivise nombili motyilongo otyo. Akutumwa vali onomisionaliu ononyingi. Potete, ankho vaivisa vala momapundaumbo omanene. Konyima, avaende komapundaumbo omakuavo. Onomisionaliu mbaavela ondundo ovalongwa vavo, novanthu ovakuavo, opo velipake kumwe movilinga vioukokoli-ndyila. Ombili yavo nononkhono valinga, mbaeta ouwa omunene. Hono, mo Japau muna ovaivisi Vouhamba wa Huku valamba po 216.000, iya vamwe povaivisi ovo, (40%) ovakokoli-ndyila! d

14. Onosikola mba Huku elekeso enene liatyi? (Tupu tala okakasa kati “ Onosikola Mbulongesa Ovaivisi Vouhamba wa Huku.”)

14 Onosikola ononkhuavo. Osikola Yovilinga Vioukokoli-ndyila, Nosikola Yombimbiliya Yovakristau Ovalinepi, Nosikola Yombimbiliya Yovakuatate Vahanepele, mbukahi nokukuatesako vana vakuata-mo, okukala noupanga wapama na Huku nokuhongolela nombili ovilinga viokuivisa. e Onosikola ombo ambuho, mbulekesa nawa okuti Ohamba yetu ikahi nokumanekesa nawa ovalanduli vae opo vafuisepo otyilinga tyavo tyokuivisa.​—2 Tim. 4:5.

Okulongesa Ovakuatate pala Ovilinga Viavilapo

15. Omonkhalelo patyi ovalume vena otyilinga otyinene mewaneno, vesukisa okuhetekela Jesus?

15 Hinangela eulo lia Isaia liapopia okuti Jesus walongesua na Huku. “Mosikola” oyo keulu, Jesus walongesua oñgeni “makumbulula omunthu waponua nondaka yaviuka.” (Isa. 50:4) Jesus waendela monondonga ombo. Puetyi ankho ekahi pano pohi, “wapamekele vana valemenwa.” (Mat. 11:28-30) Okuhetekela Jesus, ovalume vokuna otyilinga meongano, vesukisa okukala tyafuapo opo vapameke ovakuatate vavo no nomphange. Moluotyo, kuaonganekwa onosikola ononyingi, pala okuvatela ovakuatate vena ovilinga mewaneno, opo vakale vali nounongo wokukuatesako vakuavo.

16, 17. Oityi Osikola Yovilinga Viouhamba yaonganekelwa? Iya oityi osikola oyo yaonganekelwa? (Tala onondaka pokatoi.).)

16 Osikola Yovilinga Viouhamba. Osikola yotete yahimbika monthiki 9 ya Tyitalale yo 1959, mo South Lansing, ko Nova York. Ovatalelipo vomawaneno novakulu vewaneno vakongelwe mosikola oyo. Avakala ohanyi aiho nokulongeswa. Konyima, yapitiyua okupola mo Ingelesi aipakwa momalaka omakuavo, iya katutu-katutu mouye auho ovakuatate avahimbika okulongeswa mosikola oyo. f

Omukuatate Lloyd Barry ukahi nokulongesa mo Sikola Yovilinga Viouhamba mo Japau mo 1970

17 O Anualiu Yonombangi mba Jeova, yo 1962 mo Ingelesi, yapopia oityi Osikola Yovilinga Viouhamba yaonganekelwa. Yati: “Mouye uno muna ovanthu vasukalala novilinga, omukulu wewaneno lio nombangi mba Jeova, una okukala omunthu wonganeka nawa omuenyo wae, opo etyivile okuyunga aveho mewaneno, nokukala otyiawa tyatunda ku Huku. Tupu, kapondola okuyeka-po ombunga yae, mokonda yewaneno. Anthi, una okukala no nondunge. Moluotyo, elao limwe enene ovakulu vewaneno vena liokupita Mosikola Yovilinga Viouhamba, opo valongeswe etyi matyivevatela okulinga etyi Ombimbiliya ivetuma!”​—1 Tim. 3:1-7; Tito 1:5-9.

18. Oñgeni ovanthu va Huku aveho vapola esilivilo Mosikola Yovilinga Viouhamba?

18 Ovanthu va Huku aveho vapola ouwa Kosikola Yovilinga Viouhamba. Ñgeni? Tyina ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo vaendela muetyi valongeswa mosikola oyo, vakala ondyivi-ndyivi yepameko nga Jesus, pala onongi mba Huku. Ove kupande onondaka vapopia nohole, ine tyina vekutehelela nawa, ine tyina utaleluapo monkhalelo ipameka nomukulu wewaneno ine omukuatesiko wavo? (1 Tes. 5:11) Ovalume ovo wokualongoka nawa, tyotyili otyiawa tya Huku pala ewaneno!

19. Onosikola patyi ononkhuavo mbuhongolelwa no Komisau Yelongeso? Onosikola ombo mbaonganekwa pala okulinga tyi?

19 Onosikola ononkhuavo. Okomisau Yokulongesa yo Nonkhalamutwe mbo Nombangi, ihongolela onosikola ononkhuavo, mbulongesa ovakuatate vena otyilinga otyinene meongano. Onosikola ombo, mbaonganekwa pala okukuatesako ovakuatate vekahi komutwe, ovakulu womawaneno, novatalelipo vomawaneno, novo Komisau yo Filiyale, opo vakale vali nounongo wokufuisapo ovilinga ovinyingi vena. Onosikola ombo Mbombimbiliya, mbuavela ondundo ovakuatate ovo okupameka oupanga wavo na Jeova, nokuendela monondonga mbo Vihonekwa, pokuhongolela onongi mbakolela mba Jeova vatumwa okuyunga.​—1 Ped. 5:1-3.

Osikola yotete Yovilinga Viouhamba, yalingilwa mo Malawi mo 2007

20. Omokonda yatyi Jesus apopila okuti onthue atuho tukahi “nokulongeswa na Jeova?” Iya oityi ove watokola okulinga?

20 Tyayandyuluka nawa okuti, Ohamba Mesiya ukahi nokulinga atyiho opo ovalanduli vae valongeswe nawa. Atyiho valongeswa tyitunda keulu: Jeova walongesa Omona wae, iya Omona ukahi nokulongesa ovalanduli vae. Moluotyo, Jesus wapopia okuti, onthue atuho “tulongeswa na Jeova.” (João 6:45; Isa. 54:13) Tutokolei okupola esilivilo enene kuatyiho Ohamba ekahi nokutulongesa. Tupu, tuhinangelei okuti elongeso aliho olio tupewa, liaonganekwa haunene pala tupameke oupanga wetu na Jeova, opo tufuisepo nawa ovilinga vietu.

a Oñgeni tutyii okuti Jeova walongesa Omona wae oñgeni ena okulongesa? Nkhele tala: Onongeleka ononyingi Jesus aundapesa pokulongesa, mbafuisapo eulo liahonekwa omanima omanyingi puetyi nkhele ehene-tyitwe. (Sal. 78:2; Mat. 13:34, 35) Tyimoneka nawa okuti, Jeova, Hekulu yeulo olio, ankho watokola okuti Omona wae makalongesa no nongeleka, ine ononthengele-popia.​—2 Tim. 3:16, 17.

b Etyi palamba onohanyi, Jesus “aholovona ovalongwa vena 70, evetumu vevali-vevali” opo vakaivise. Tupu evelongesa.​—Luc. 10:1-16.

c Vamwe, vapita Mosikola yo Gileade ovikando vivali.

d Opo unoñgonoke vali nawa ouwa ovilinga vio nomisionaliu vokuapita mo Gileade viaeta ouye auho, tala okapitulu 23 ko mukanda Testemunhas de Jeová​—Proclamadores do Reino de Deus.

e Onosikola onombali mbahulilila mbapingwa Nosikola Yovaivisi Vouhamba wa Huku.

f Pahe ovakulu aveho vomawaneno valongeswa mo Sikola Yovilinga Viouhamba. Pamwe ilingwa mononthiki ononyingi, pamwe kambuhi, tyina palamba omanima ehehi. Tunde mo 1984, ovakuatesiko vovakulu vewaneno, navo vekahi nokulongeswa mosikola oyo.