Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 18

Te Auala e Maua ei a Tupe mō Galuega a te Malo

Te Auala e Maua ei a Tupe mō Galuega a te Malo

MANATU TĀUA O TE MATAUPU

Te pogai mo te auala e ‵lago atu ei a tino o Ieova ki te galuega a te Malo i mea tau tupe

1, 2. (a) Ne tali atu pefea a te Taina ko Russell ki se faifeau, telā ne fia iloa ne ia a te auala ne ‵lago atu ei, ki galuega a Tino A‵koga i te Tusi Tapu i mea tau tupe? (e) Se a te mea ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu tenei?

I TE taimi e tasi ne fanatu se faifeau o te Lotu Fou ki te Taina ko Charles T. Russell, me ne fia iloa ne ia a te auala e maua ei a tupe ke fesoasoani atu ki galuega a Tino A‵koga i te Tusi Tapu.

“E se ‵tae sāle ne matou a tupe,” ko te fakamatalaga a te Taina ko Russell.

“E maua pefea ne koutou otou tupe?” ne fesili atu te faifeau.

“Kafai e fai atu ne au te mea tonu, ka faigata eiloa o talitonu koe ki ei,” ko te tali a Russell. “Kafai ko ‵mai a tino ki motou fakatasiga, e seai se ipu e fakateka sāle ke lafo atu a tupe ki loto. Kae e lavea ne latou me e uke a tupe e manakogina. E fai ifo latou, ‘E ‵togi eiloa ki tupe te hall tenei. . . E mafai pefea o tuku atu ne au a mu tupe ke fesoasoani atu?’”

Ne kilo atu eiloa mo te ofo a te faifeau ki te Taina ko Russell.

“Au e faipati ‵tonu atu eiloa ki a koe,” ne toe fai atu a Russell. “E fesili mai faeloa ne latou a te fesili tenei, ‘E mafai pefea ne au o fesoasoani malie atu i mea tau tupe ki te mea tenei?’ Kafai e maua ne se tino se fakamanuiaga kae e maua ne ia so se tupe, e manako a ia ke fakaaoga mō te Aliki. Kafai e seai ne ana tupe, kaia ka tumau ei matou i te faimālō atu ki ei?” *

2 A te ‵tonuga loa, ne “faipati ‵tonu atu eiloa” a te Taina ko Russell. Ko leva loa ne lauiloa a tino o te Atua i aso mua i te faiga o meaalofa mo te lotomalie ke ‵lago atu ki te tapuakiga tonu. I te mataupu tenei, ka iloilo aka ne tatou a nisi fakaakoakoga penā o tino i te Tusi Tapu mo aso nei. I te taimi e mafau‵fau ei tatou ki te auala e maua ei a tupe a te Malo i aso nei, se mea ‵lei ke fesili ifo tatou, ‘E mafai pefea o fakaasi toku ‵lago atu ki te Malo?’

“Fai se Taulaga ki te Aliki a Latou Kolā e Fia Fai Taulaga”

3, 4. (a) Se a te mea e talitonu ei a Ieova ki ana tino tapuaki? (e) Ne fakaasi atu pefea ne te kau Isalaelu te lotou ‵lago ki te faitega o te faleie tapu?

3 E maua ne Ieova te loto talitonu ki ana tino tapuaki ‵tonu. E iloa ne ia me kafai e tuku atu ki a latou se avanoaga, ka fakaasi atu eiloa ne latou mo te fia‵fia te lotou tukuatuga e auala i olotou mea e tuku atu mo te lotomalie. Mafaufau ki fakaakoakoga e lua konei mai i tala mua o te kau Isalaelu.

4 Mai tua o te ‵takiatuga o te kau Isalaelu mai i Aikupito, ne fai atu a Ieova ke faite se fale fakamalumalu, io me se faleie tapu, mō tapuakiga. E manakogina a mea e uke i te faitega mo mea ke fakaaoga i loto i ei. Ne fakatonu atu a Ieova ki a Mose ke tuku atu te avanoaga ki tino ke ‵lago atu ki te galuega, i ana muna: “Fai se taulaga ki te Aliki a latou kolā e fia fai taulaga.” (Eso. 35:5) Ne ‵saga atu pefea a tino kolā ko leva ne ‘fakapuapuagatia olotou olaga ki galuega ‵mafa’? (Eso. 1:14) Ne ‵lago atu eiloa latou mo te fia‵fia lasi mai te avatuga o aulo, siliva, mo nisi mea tāua, kolā ne maua ne latou a te ukega o mea konā mai i olotou matai mua, ko te kau Aikupito. (Eso. 12:35, 36) Ne tuku atu ne te kau Isalaelu a mea e uke atu i lō mea ne manakogina kae ne ‵tau o fakatonu atu ke “mo a se tino e toe fai ne ia se meaalofa.”​—Eso. 36:​4-7.

5. Ne ‵saga atu pefea a te kau Isalaelu i te taimi ne tuku atu ei ne Tavita a te avanoaga, ke fesoasoani atu ki te faitega o te faletapu?

5 I se 475 tausaga mai tua ifo i ei, ne tuku atu ne Tavita mai i ana “koloa totino” ke fesoasoani atu ki te faitega o te faletapu, te fakavae tumau muamua o te tapuakiga tonu i te lalolagi. Ne tuku atu ei ne ia ki ana taina Isalaelu a te avanoaga ke tuku atu i ana pati: “Ko oi foki se tino e loto o avatu sena taulaga mo tena lotomalie ki te Aliki?” “Ne avatu eiloa ne tino a olotou mea mo te lotomalie” ki a Ieova. (1 Nofo. 29: 3-9) I te iloa atu o te māfuaga tonu o meaalofa, ne ‵talo atu a Tavita ki a Ieova: “Me i mea katoa e maua ne matou, ne meaalofa mai i a koe, tela la, a mea ne avatu ne matou, ko mea foki eiloa a koe ko toe faka‵foki atu.”​—1 Nofo. 29:14.

6. Kaia e manakogina ei a tupe ke fai te galuega a te Malo i aso nei, kae ne a fesili e mafai o ‵sae aka?

6 Ne seki faimalo atu ne Mose io me ko Tavita a tino o te Atua ke tuku atu olotou mea. I lō te fai penā, ne tuku atu eiloa ne tino a mea mo te loto fia‵fia. Kae e a i aso nei? E iloa ‵lei ne tatou me e manakogina a tupe ke fai ei a te galuega a te Malo o te Atua. E uke ‵ki a mea e manakogina ke ‵lomi kae tufatufa atu a Tusi Tapu mo tusi faka-te-Tusi Tapu, ke faite kae tausi a koga mō fakatasiga mo ofisa lagolago, kae tuku fakavave atu foki a te fesoasoani i taimi o fakalavelave ‵tupu ki taina tali‵tonu. Tela la, e ‵sae aka ei a fesili tāua: E maua pefea a tupe konā? E mata, e manakogina ke faimalo atu ki soko o te Tupu ke tuku atu olotou mea?

“E se Mafai Eiloa o Akai io me Fakamolemole atu Matou ki Tino ke Fesoasoani Mai”

7, 8. Kaia e se akai io me fakamolemole atu ei a tino o Ieova ki nisi tino mō ne tupe?

7 Ne ita fitifiti a te Taina ko Russell mo ana taugasoa ‵pili ke fakaakoako ki te auala telā ko masani eiloa ki ei a lotu o Fenua Kelisiano i olotou salasalagā tupe. I te lua o lōmiga o te Watch Tower, mai lalo i te ulutala “Do You Want ‘Zion’s Watch Tower’?” Ne fai mai a Russell: “E tali‵tonu matou me e ‵lago atu eiloa a IEOVA ki te ‘Zion’s Watch Tower,’ kae ona ko te mea tenei, e se mafai eiloa o akai io me fakamolemole atu matou ki tino ke fesoasoani mai. “Kafai ko fakatamala a te Tino telā ne fai mai: ‘A siliva mo aulo katoa o te lalolagi e aku,’ o tuku mai a tupe e manakogina, ko iloa ei ne matou me ko oko ki te taimi ke taofi aka ei te ‵lomiga o te mekesini tenei.” (Haka. 2:7-9) E sili atu i te 130 tausaga mai tua ifo, koi tumau eiloa te gasolo aka o malosi a Te Faleleoleo Maluga mo te fakapotopotoga telā e ‵lomi ne ia!

8 E se akai a tino o Ieova ki tupe. E se fakateka atu foki ne latou se ipu ke lafo ki ei a tupe io me e avatu ne tusi akai tupe. E se fakatoka foki ne latou a bingo, mo nisi auala sē ‵tonu ke maua ei a tupe. E taofi ‵mau latou ki pati kolā ko leva ne fai mai i se Watch Tower: “E seki mafau‵fau eiloa matou me se mea ‵lei ke akai atu ki tupe mō te Aliki e pelā mo faifaiga masani a nisi lotu. E ‵kilo atu eiloa matou ki auala kese‵kese e fakaaoga ke akai tupe atu i te igoa o te ‵tou Aliki, e pelā me se mea matagā, e se talia ne ia, kae e se aumai i ei a fakamanuiaga ki te tino telā e tuku atu io me ko te faiga o te galuega.” *

“Ke Fai ne Tino Taki Tokotasi te Mea Telā ko Oti ne Fakaiku Aka i Tena Loto”

9, 10. Se a te pogai e tasi e fai ei ne tatou a meaalofa mo te lotomalie?

9 E pelā me ne tino o te Malo i aso nei, e se ‵tau o faimalo tatou ke tuku atu a mea. E ‵kese mai i ei, e fia‵fia eiloa tatou ke fakaaoga ‵tou tupe mo nisi kope ke ‵lago atu ki galuega a te Malo. Kaia e loto fia‵fia malosi ei tatou o tuku atu ‵tou mea? Mafaufau la ki pogai e tolu konei.

10 Muamua la, e fai ne tatou a meaalofa mo te lotomalie ona ko te mea e a‵lofa tatou ki a Ieova kae fia fai ne tatou “a mea kolā e fiafia a ia ki ei.” (1 Ioa. 3:22) A te ‵tonuga loa, e fiafia eiloa a Ieova ki se tino tapuaki telā e tuku atu ana mea mo te loto kātoa. Ke na iloilo aka ne tatou a pati a te apositolo ko Paulo e uiga ki te tukuatuga o mea a Kelisino. (Faitau te 2 Kolinito 9:7.) E se faimalo io me fakatamala se Kelisiano ke tuku atu ana mea. I lō te fai penā, e tuku atu ne ia a te mea ko oti “ne fakaiku aka i tena loto” ke fai. * Ko tena uiga, e tuku atu ne ia māfai ko oti ne mafaufau a ia ki te mea e ‵tau o fai mo te auala ke fai ei. E fakatāua ne Ieova se vaegā tino penā, “me i te Atua e alofa ki te tino telā e tuku atu ana mea mo te loto fiafia.” E fai penei a te suā ‵fuliga: “E alofa te Atua ki tino kolā e fia‵fia malosi o tuku atu olotou mea.”

E fia‵fia malosi eiloa ‵tou tamaliki i Mozambique o tuku atu olotou mea

11. Se a te mea e fakamalosi aka ei tatou ke tuku atu ki a Ieova a te ‵toe meaalofa ‵lei?

11 A te lua o mea, e fai ne tatou a meaalofa e pelā me se auala ke fakafetai atu ki a Ieova mō ana fakamanuiaga e uke. Mafaufau ki se akoakoga fakavae i te Tulafono a Mose telā e iloa ei a mea i te loto o te tino. (Faitau te Teutelonome 16:16, 17.) Kafai e ‵kau atu ki aso fakamanatu e tolu, e ‵tau o avatu ne tagata Isalaelu katoa se meaalofa e “fetaui mo te aofaki o te fakamanuiaga ne tuku mai ne te Aliki” ki a ia. Tela la, a koi tuai o ‵kau atu ki se aso fakamanatu, e ‵tau o toe mafaufau se tagata ki ana fakamanuiaga kae fakaiku aka i tena loto a te ‵toe meaalofa e mafai o tuku atu ne ia. I se auala tai ‵pau, kafai e mafau‵fau tatou ki auala e uke kolā ko oti ne fakamanuia ne Ieova a tatou, e fakamalosi aka ei tatou ke tuku atu ki a ia a te ‵toe meaalofa ‵lei. A ‵tou meaalofa kolā e tuku atu mo te loto kātoa, e aofia i ei ‵tou meaalofa fesoasoani, se fakaasiga o te lasi o ‵tou loto fakafetai ki fakamanuiaga ko oti ne ‵ligi mai ne Ieova ki luga i a tatou.​—2 Koli. 8:12-15.

12, 13. E fakaasi atu pefea ne ‵tou meaalofa mo te lotomalie a te ‵tou a‵lofa ki te Tupu, kae e pefea te uke o mea e tuku atu ne tino taki tokotasi?

12 A te tolu, e fakaasi atu ne tatou ‵tou a‵lofa ki te Tupu ko Iesu Keliso. E pefea la? Mafaufau ki pati ne fai atu ne Iesu ki ana soko i te ‵toe po o tena olaga i te lalolagi nei. (Faitau te Ioane 14:23.) “Kafai e alofa mai se tino ki a au,” muna a Iesu, “ka fakalogo a ia ki aku muna.” E aofia i “muna” a Iesu a te fakatonuga ke talai atu te tala ‵lei o te Malo ki te lalolagi kātoa. (Mata. 24:14; 28:19, 20) E faka‵logo tatou ki te “muna” tenā mai te faiga o te ‵toe mea e mafai o fai​—te tukuatuga o ‵tou taimi, malosi, mo kope faka-te-foitino​—ke fesoasoani atu ki te galuega talai o te Malo. Tela la, e fakaasi atu i ei ‵tou a‵lofa ki te Tupu faka-Mesia.

13 Ao, e pelā me ne tino a‵lofa fakamaoni o te Malo, e ma‵nako eiloa tatou mo te ‵tou loto kātoa ke ‵lago atu ki te Malo e auala i faiga o meaalofa tupe. E mafai pefea o fai ne tatou? A te mea tenā se fakaikuga totino. E avatu ne tino taki tokotasi a te ‵toe mea ‵lei e mafai ne ia o tuku atu. Kae e tokouke ‵tou taina, e mu‵tana fua olotou mea i te lalolagi nei. (Mata. 19:23, 24; Iako. 2:5) Kae e maua eiloa ne tino penā a fakamafanafanaga ke iloa atu me e fakatāua ne Ieova mo tena Tama a tamā meaalofa kolā e tuku atu mo te loto fiafia.​—Male. 12:41-44.

E Maua Pefea a Tupe?

14. Se a te auala ne fakavae ki ei te ofoatuga ne Molimau a Ieova olotou tusi i te fia o tausaga?

14 I te fia o tausaga, ne ofo atu ne Molimau a Ieova a tusi faka-te-Tusi Tapu i se ‵togi māmā. Ne fai eiloa ke ‵togi māmā ko te mea ke mafai o maua a tusi ne tino kolā e se uke olotou tupe. E tonu, kafai e foliga mai me e fiafia se tino kae e se mafai o tuku mai ne ia se mea, e sili atu te loto fia‵fia o tino talai o te Malo ke tuku atu te tusi. A te mea telā e ma‵nako malosi latou ki ei, ke tuku atu a tusi ki lima o tino loto fakamaoni kolā e mafai o fai‵tau kae maua a mea aoga mai i ei.

15, 16. (a) Se a te ‵fuliga ne fai ne te Potukau Pule i te auala e ofo atu ei ‵tou tusi i te 1990? (e) E avatu pefea a meaalofa mo te lotomalie? (Ke onoono ki te pokisi “E Fakaaoga Pefea ‵Tou Meaalofa?”)

15 I te 1990, e kamata o ‵fuli ne te Potukau Pule a te auala ke ofo atu ei ‵tou tusi. I te tausaga tenā i te Iunaite Sitete, ne kamata o ofo atu a tusi katoa e aunoa mo se ‵togi. Ne fakamatala atu penei i se tusi ki fakapotopotoga katoa: “Ka tuku mai a mekesini mo tusi ki tino talai mo tino fia‵fia katoa e aunoa mo te fakamolemole atu, io me taku atu se aofaki mautinoa e ‵tau o avatu ko te mea ke maua se tusi. . . . E mafai o fai ne so se tino telā e fia tuku atu ne ia se meaalofa ke fesoasoani ki te faiga o ‵tou galuega, ko te faiga o akoakoga, kae e mafai eiloa o maua ne latou a te tusi faitalia me e isi io me e seai se meaalofa.” Ne fakamaina faka‵lei mai i te fakatokaga tenā a te uiga o te faiga o meaalofa mo te lotomalie mo te ‵tou galuega, kae fakaasi manino atu ei me “e se fakaaoga ne tatou te muna a te Atua ke maua mai i ei a tupe.” (2 Koli. 2:17) E se leva, kae ne fakaaoga te fakatokaga tenā o meaalofa i ofisa lagolago i te lalolagi kātoa.

16 E fai pefea a meaalofa mo te lotomalie? E tuku atu eiloa mo te poto i Kingdom Hall o Molimau a Ieova a pokisi mō meaalofa. E mafai o fakaaoga io me avatu ‵tonu ne tino a meaalofa ki so se fakapotopotoga faka-te-tulafono telā e fakaaoga ne Molimau a Ieova. I tausaga takitasi, e fakaasi mai i se mataupu i Te Faleleoleo Maluga a te auala e mafai ei o fai a meaalofa penā mo te loto fiafia.

E Fakaaoga Pefea a Tupe?

17-19. Fakamatala mai a te auala e fakaaoga ei a tupe mō te (a) galuega i te lalolagi kātoa, (e) Faitega o Kingdom Hall i te laloalgi kātoal, mo te (i) tupe mō te fakapotopotoga.

17 Galuega i te lalolagi kātoa.E fakaaoga a tupe konei ke ‵togi ki ei te faiga o te galuega talai i te lalolagi kātoa. E aofia i ei a te ‵lomiga o tusi ke tufatufa atu i te lalolagi kātoa, te faitega mo te tausiga o ofisa lagolago mo fale Peteli, mo te faiga o akoga kese‵kese mai te Atua. E se gata i ei, e fakaaoga foki a tupe ke tausi atu ki misionale, ovasia faima‵laga, mo paenia fakapito. E fakaaoga foki ‵tou meaalofa ke fesoasoani fakavave atu ki ‵tou taina i taimi o fakalavelave ‵tupu. *

18 Faitega o Kingdom Hall. E fakaaoga a tupe konei ke fesoasoani atu ki fakapotopotoga ke faite io me e toe faka‵fou olotou Kingdom Hall. Mai meaalofa kolā e maua, e toka faeloa a nisi tupe ke fesoasoani atu ki nisi fakapotopotoga. *

19 Tupe mō te fakapotopotoga. E fakaaoga a tupe konei ke ‵togi ki ei a te faitega mo te tausiga o te Kingdom Hall. E mafai o fai atu a toeaina ke tuku atu a nisi tupe ki te ofisa lagolago ke fesoasoani atu ki te galuega i te lalolagi kātoa. I vaegā taimi penā, e fakaasi atu ne toeaina ki te fakapotopotoga me e talia ne latou te fakaikuga tenā io me ikai. Kafai e talia, ko avatu ei a te aofaki tupe tenā. I masina takitasi, e fakatoka ne te taina telā e tausi ne ia a tupe a te fakapotopotoga a te lipoti o tupe, ke faitau atu ki te fakapotopotoga.

20. E mafai pefea o fakaaloalo koe ki a Ieova mo au mea “tafasili i te tāua”?

20 Kafai e mafau‵fau tatou ki mea katoa kolā e aofia i te faiga o te galuega talai o te Malo mo te faiga o soko i te lalolagi kātoa, e fakamalosi aka tatou ke ‘fakaaloalo ki a Ieova mo fua tafasili i te ‵lei o ‵tou fatoaga.’ (Faata. 3:9, 10) E aofia i mea tafasili i te tāua, ko ‵tou malosi faka-te-foitino, mafaufau, mo kope faka-te-agaga. E ma‵nako eiloa tatou ke fakaaoga katoatoa a mea konei ki galuega o te Malo. Masaua foki la me e aofia ‵tou kope faka-te-foitino i mea tafasili i te tāua. Ke na fakaiku aka ne tatou a te mea e mafai o tuku atu ne tatou, māfai e mafai ne tatou. E fakaaloalo atu eiloa a ‵tou meaalofa mo te lotomalie ki a Ieova kae fakaasi atu foki ‵tou ‵lago atu ki te Malo faka-Mesia.

^ pala. 1 The Watch Tower i a Iulai 15, 1915, te itulau e 218-219.

^ pala. 8 The Watch Tower i a Aokuso 1, 1899, te itulau e 201.

^ pala. 10 E fai mai se tino poto e tokotasi me i te tugapati telā ne ‵fuli ki te “fakaiku aka” e maua i ei a te manatu ko te “faiga o fakatokaga mai mua.” Ne toe fai mai a ia: “E tiga eiloa e maua te fiafia i te tukuatuga o mea, koi ‵tau eiloa o palani kae fai faka‵lei.”​—1 Koli. 16:2.

^ pala. 17 Ke onoono ki te Mataupu e 20 mō nisi fakamatalaga e uiga ki te fesoasoani atu i taimi o fakalavelave ‵tupu.

^ pala. 18 Ke onoono ki te Mataupu e 19 mō nisi fakamatalaga ki te faitega o Kingdom Hall.