Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 18

Koku ku Tunda Olombongo vi Kuatisa Kupange Wusoma

Koku ku Tunda Olombongo vi Kuatisa Kupange Wusoma

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Esunga lieci afendeli va Yehova va siatela oku kuatisa kupange Wusoma lovina va kuete

1, 2. (a) Manji Russell wa tambulula ndati usongui umue wetavo wa yonguile oku kũlĩha oku ku tunda olombongo vi kuatisa kupange wa vakuakulilongisa Embimbiliya? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?

 ETEKE LIMUE, Manji Charles T. Russell wa nyũliwa lusongui umue Wetavo wa yonguile oku kũlĩha oku ku tunda olombongo vi kuatisa kupange wa Vakuakulilongisa Embimbiliya.

 Manji Russell, wo sapuila hati, “etu lalimue eteke tua konguile olombongo.”

 Usongui waco wo pula ndoco, “Pi wa siata oku upa olombongo?”

 Manji Russell wo tambulula hati, “nda nda ku sapuila ocili volondaka vimue via leluka, ku tava kondaka yaco.” “Eci omanu va lekisa onjongole yoku enda kocitumãlo caco, ka va sangi ohumba yoku kongola olombongo. Pole, va siata oku limbuka okuti, kua siata oku pesiwa olombongo vialua. Kuenje va lipula ndoco: ‘Ocitumãlo cilo oco ci tungiwe ca sukila olombongo ... ndi pondola oku eca ndati ombanjaile yange oco yi kuatise kupanga waco?”

 Usongui waco, wa vanja Manji Russell lonjila yimue yi lekisa okuti ka tavele kondaka yaco.

 Manji Russell wa amisako hati: “Ndu ku sapuila ocili.” “Ovo va ndi linga apulilo alua ndeci: ‘Ngeca ndati olombongo vimue oco ndi kuatise kupange waco’? Eci umue a tambula esumũlũho kuenda o kuete olombongo, o lekisa onjongole yoku kuatisa lavio kupange wa Ñala. Nda eye ka kuete olombongo, momo lie tu u kisikila oku ci linga?” a

2 Manji Russell “wa popia ocili.” Tunde osimbu, afendeli va Suku va siata oku eca olombanjaile lutima wosi oco vi kuatise kefendelo liocili. Vocipama cilo, tu ka konomuisa ovolandu amue a sangiwa Vovisonehua kuenda o koloneke vilo. Osimbu tu kũlĩhĩsa oku kua siata oku tunda olombongo vi kuatisa kupange Usoma koloneke vilo, omunu lomunu o sukila oku lipula ndoco: ‘Ndi kuatisa ndati kupange Usoma’?

“U o Kasi Lutima Woku Eca a Nene Ombanjaile”

3, 4. (a) Ekolelo lipi Yehova a kuetele afendeli vaye? (b) Va Isareli va eca ndati ekuatiso liavo poku tunga otavernakulu?

3 Yehova wa kolela afendeli vaye vakuacili. Eye wa kũlĩha okuti, nda va kuete epuluvi lioku eca olombanjaile, va ci linga lutima wosi. Tu konomuisi ovolandu avali o kotembo ya va Isareli.

4 Va Isareli noke yoku tunda Kegito, Yehova wa va sapuila oco va tunge ombalaka, ale otavernakulu, yoku fendela. Oco va tunge ombalaka kuenda ovikuata viaco, va sukilile olombongo vialua. Yehova wa handeleka Mose oco a ece epuluvi komanu lioku kuatisa kupange waco poku va sapuila, ndoco: “U o kasi lutima woku eca a nene ku Yehova ombanjaile.” (Etu. 35:5) Omo okuti omanu vaco ka va endele oku talavaya, haivo “va va vumbaisa lefũki,” va tambulula ndati? (Etu. 1:14) Ovo va eca ekuatiso lialua poku eca lutima wosi ulu, opalata kuenda ovina vikuavo vi kuete esilivilo. Citava okuti ovina viaco va vi tambula ku va cime cavo eci va tunda Kegito. (Etu. 12:35, 36) Va Isareli va eca ovina vialua okuti, eci ci sukiliwa ci sule kuenje, “ca sukila oku va tutuiya oco ka va ka nene vali.”​—Etu. 36:4-7.

5. Va Isareli va tambulula ndati eci Daviti a va laleka oco va ece olombanjaile poku tunga onembele?

5 Eci pa pita 475 kanyamo, Daviti wa eca “ukuasi” waye oco u kuatise koku tunga onembele, ya linga ono yatete yefendelo liocili voluali. Kuenje wa laleka va Isareli oco va ece olombanjaile poku va pula ndoco: “Oco hẽ helie o panga oku lumba, hã litumbika etaili ku Yehova?” Poku tambulula, omanu “lutima wa sunguluka va panga oku lumba ku Yehova.” (1 Asa. 29:3-9) Daviti poku limbuka ono kua tunda olombanjaile viosi, wa likutilila ku Yehova hati: “Momo ovina viosi vi tunda kokuove, kuenje tua kuiya ño eci cove ale.”​—1 Asa. 29:14.

6. Momo lie ci sukilila olombongo poku linga upange Wusoma koloneke vilo, kuenda apulilo api a lingiwa?

6 Mose la Daviti, ka va kisikile omanu va Suku oku eca olombanjaile. Pole, omanu va eca olombanjaile lutima wosi. Nye ci popiwa catiamẽla koloneke vilo? Tua kũlĩha okuti oco ku lingiwe upange Wusoma wa Suku ci sukila olombongo. Tu sukila olombongo vialua oco ku sandekiwe Ambimbiliya, alivulu, oku tunga loku semulũla ovitumãlo violohongele, Lolobetele kuenda oku kuatisa vamanji eci kuiya ocilunga cimue. Kua votuiwa apulilo amue a kuete esilivilo ndeci: Pi ku tunda olombongo vi sukiliwa? Olondonge via Soma vi kisikiwa hẽ oku eca olombanjaile?

“Lalimue Eteke va Pingile Ekuatiso Komanu”

7, 8. Momo lie afendeli va Yehova ka va pingila olombongo komanu?

7 Manji Russell kumue la vamanji vakuavo, va yuvula ocituwa catavo Esanda coku kongola olombongo. Vocipama cavali Cutala Wondavululi, losapi hati: “O yongola oku tambula ‘Utala Wondavululi’?” Manji Russell wa popia hati: “‘Tua kũlĩha okuti, YEHOVA eye o kasi oku tu kuatisa kupange waco.’ Omo liaco, lalimue eteke tu ka pinga ekuatiso komanu. Eci a popia hati: ‘Ulu kuenda opalata yokolomunda viange’, poku siapo oku eca ekuatiso li sukiliwa, tu ka limbuka okuti, eyi oyo otembo yoku liwekapo oku sandeka Utala Wondavululi.” (Hag. 2:7-9) Ndaño okuti pa pita ale ci pitahãla 130 kanyamo, pole Utala Wondavululi kuenda ocisoko ci sandeka Utala waco Wondavululi, ci kasi oku amamako oku kolisiwa!

8 Afendeli va Yehova ka va pingi olombongo. Ovo ka va kongola ale oku tuma ovikanda vioku pinga olombongo. Ka va lingi olomapalo viosande oco va sange olombongo. Ovo va kuãi eci Utala Wondavululi wa popele kosimbu okuti : “Lalimue eteke tu ka linga olomapalo vioku sanda olombongo vonduko ya Ñala, ndomo vamue va siata oku linga. ... Tu sima okuti olombongo viyilila volonjila via litepa vonduko ya Ñala, ka viu sanjuisa kuenda ka vi nena esumũlũho kuava va vi eca lupange va linga lavio.” b

“Omunu Omunu a Ece Ndeci a Panga Kutima Waye”

9, 10. Esunga lipi tu kuete lioku eca olombanjaile lutima wosi?

9 Omo okuti tulonungi Viusoma koloneke vilo, ka tu kisikiwa oku eca ovilumba. Pole, tu eca olombongo vietu lutima wosi kuenda ovina vikuavo tu kuete oco vi kuatise kovopange Wusoma. Momo lie tu sanjukilila oku eca? Tu kũlĩhĩsi asunga atatu.

10 Catete, tu eca lutima wosi omo okuti tu sole Yehova kuenda tu yongola “oku linga ovina viu sanjuisa.” (1 Yoano 3:22) Yehova o sanjukila afendeli vaye va eca lutima wosi. Tu kũlĩhĩsi olondaka viupostolo Paulu viatiamẽla Kakristão va siata oku eca. (Tanga 2 Va Korindo 9:7.) Ukristão wocili ka eci locikukũi ale o ci linga omo a kisikiwa. Pole, o ci linga “ndeci a panga kutima waye.” c Eye eca eci a limbuka okuti ci sukiliwa kuenda wa kũlĩha okuti ci kuatisa kupange waco. Omunu ukuakueca o soliwe la Yehova, momo “Suku o sole u eca lesanju.” Embimbiliya likuavo li lombolola okuti: “Suku o sole vana va sole oku eca.”

Amalẽhe vetu kofeka yo Mosambike va sanjukilavo oku eca olombanjaile

11. Nye ci tu vetiya oku eca ku Yehova ovina vietu via velapo?

11 Cavali, poku eca ovina tu kuete, onjila yimue yi lekisa okuti tu kasi oku eca olopandu ku Yehova omo liasumũlũho a tunda kokuaye. Kũlĩhĩsa onumbi yoku eca lutima wosi yi sangiwa Vocihandeleko ca Mose. (Tanga Esinumuĩlo 16:16, 17.) Poku enda kolohongele vitatu via enda oku lingiwa vunyamo, va Isareli vosi alume va enda oku eca ombanjaile omo “liasumũlũho a tunda ku Yehova.” Osimbu ka va endele kocipito caco, ulume lulume wa sukilile oku sokolola asumũlũho a tambula loku sokolola lutima wosi loku nõla ombanjaile ya velapo a pondola oku eca. Cimuamue haico tu sukila oku linga okuti, eci tu sokolola asumũlũho tua siata oku tambula ku Yehova, tu vetiyiwa oku eca kokuaye olombanjaile vietu via velapo. Vombanjaile tu eca lutima wosi, mua kongela ovina tu kuete, loku lekisa ndomo tua sanjukila asumũlũho Yehova a siata oku tu ĩha.​—2 Va Kor. 8:12-15.

12, 13. Olombanjaile tu eca lutima wosi vi lekisa ndati okuti tu sole Soma, kuenda omunu lomunu o pondola ndati oku eca ombanjaile yaco?

12 Catatu, poku eca olombanjaile lutima wosi, tu lekisa ocisola cetu ku Soma Yesu Kristu. Ndamupi? Kũlĩhĩsa olondaka Yesu a sapuila olondonge viaye vuteke wa sulako womuenyo waye palo posi. (Tanga Yoano 14:23.) Yesu wa popia hati: “Umue nda o [ndi] sole, . . . o pokola kondaka yange.” “Vondaka” ya Yesu mua kongela ocihandeleko coku kunda olondaka viwa Viusoma kolonepa viosi violuali. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Tu lekisa okuti tua kapako “ondaka” yaco, poku linga eci tu tẽla, poku eca otembo yetu, ongunsu kuenda ovina tu kuete oco vi kuatise kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Poku ci linga, tu lekisa ocisola cetu ku Soma Mesiya.

13 Omo okuti tu lonungi Viusoma, tu yongola oku kuatisa lutima wosi kupange Usoma, poku eca olombanjaile vietu. Tua siata oku ci linga ndati? Omunu eye o nõla eci a yongola oku eca. Omunu lomunu eca eci ci kasi vepondolo liaye. Valua pokati ka vamanjetu olohukũi. (Mat. 19:23, 24; Tia. 2:5) Pole, va lembelekiwa poku kũlĩha okuti Yehova kuenda Omõlaye va sanjukila olombanjaile vitito va eca lutima wosi.​—Mar. 12:41-44.

Olombongo Viaco vi Tambuiwa Ndati?

14. Vokuenda kuanyamo alua, Olombangi Via Yehova via enda oku eca ndati alivulu avo?

14 Vokuenda kuanyamo alua Olombangi Via Yehova via enda o ku eca alivulu poku tukula ondando yimue. Olombanjaile viaco via sokiyiwa lonjila yimue okuti yecelela omanu vosi oku tambula alivulu. Omo liaco, nda omunu wa lekisa onjongole pole ka kuete ombanjaile yoku eca, akundi Vusoma vo sila elivulu. Momo onjongole yavo yoku eca alivulu komanu vakuotima wa sunguluka oco va a tange kuenda oku kuatisiwa lulandu u sangiwamo.

15, 16. (a) Oku upisa kunyamo wo 1990, apongoloko api Osungu Yolombangi Via Yehova ya linga poku eca alivulu etu? (b) Olombanjaile viaco vi eciwa ndati? (Tangavo pokakasia losapi hati: “Olombanjaile Vietu Via Siata Oku Tumiwa pi?”)

15 Kunyamo wo 1990, Osungu Yolombangi Via Yehova, ya linga apongoloko koku eca alivulu etu. Oku upisa kunyamo waco, kofeka yo Estados Unidos, alivulu osi a fetika oku eciwa lolombanjaile vimue. Noke, kakongelo osi kua tumiwa ukanda umue wa lombolola okuti: “Kua lingiwa esokiyo liokuti, poku eca olorevista kumue lalivulu akuavo kakundi kuenda komanu va lekisa onjongole, ka ci sukila oku tukula ondando yimue. . . . Omunu wosi o yongola oku eca ombanjaile oco yi kuatise kupange woku longisa omanu [Embimbiliya,] citava oku ci linga. Pole, o pondola oku tambula elivulu ndaño ka ecele ombanjaile.” Eliangiliyo liaco lia situlula ciwa ekalo liupange wetu woku lieca olumue kuenda etavo lietu loku lekisa okuti, ka ‘tu fũli londaka ya Suku.’ (2 Va Kor. 2:17) Vokuenda kuotembo, eliangiliyo liomunu lioku eca eci a panga, lia fetika oku kuamiwa ko lo filiale viosi voluali.

16 Olombanjaile viaco vi eciwa ndati? Volonjango Viusoma Violombangi Via Yehova mu sangiwa olokasia vioku eca olombanjaile. Omunu lomunu citava okuti o tumavo ombanjaile yaye ko Betele yimue Yolombangi Via Yehova. Unyamo lunyamo, ocipama cimue Cutala Wondavululi ci lekisa ndomo olombanjaile viaco vi lingiwa.

Olombongo Viaco va Talavaya Lavio Ndati?

17-19. Lombolola ndomo olombanjaile tu eca vi kuatisa (a) kupange woku kunda voluali luosi, (b) koku tunga Olonjango Viusoma voluali luosi, kuenda (c) kovina vi sukiliwa vekongelo.

17 “Vioku Kuatisa Kupange Woku Kunda Voluali Luosi.” Olombongo viaco vi kuatisa kupange woku kunda voluali luosi. Vupange waco mua kongela oku panga alivulu a eciwa voluali luosi, oku tunga loku semulula Olobetele kuenda oku kuatisa kolosikola vi lingiwa vocisoko. Handi vali, olombongo viaco vi kuatisavo olomisionaliu, vakuakunyula akongelo, kuenda akundi va likasi. Olombanjaile vietu vi kuatisavo vamanji va pita lovilunga. d

18 “Vioku Tunga Olonjango Viusoma Voluali Luosi.” Olombanjaile viaco, citava okuti viundikiwa kakongelo a sukila oku tunga ale oku semulũla Onjango Yusoma. Eci akongelo a tiula olombongo viaco, citava okuti viundikiwa kakongelo akuavo, oku kongelamo olofeka vina okuti vamanji olohukũi. e

19 Vioku Landa “Ovina vi Sukiliwa Vekongelo.” Olombongo viaco vi kuete ocimãho coku landa ovina vi sukiliwa Vonjango Yusoma, kuenda oku feta ofuka ekongelo lia tambula ko Betele poku tunga kuenda oku semũlula ocitumãlo cefendelo. Citava okuti akulu vekongelo va nõlapo oku tuma onepa yimue yolombongo ko Betele, oco vi kuatise kupange woku kunda Usoma voluali luosi. Ovo va sukila oku kũlĩhĩsa etendelo liolombongo ekongelo li yongola oku tuma. Nda via taviwa, citava oku tuma ombanjaile yaco. Osãi losãi manji o kuete ocikele coku ongotiya olombanjaile viekongelo, o sokiya ulandu wolombongo loku u tangela vekongelo.

20. O pondola oku vumba ndati Yehova ‘lovipako viove via velapo’?

20 Eci tu kũlĩhĩsa ovina viosi via kongela vupange woku kunda voluali luosi loku kuatisa omanu oku linga olondonge, ci tu vetiya oku “vumba Yehova lovipako [vietu].” (Olosap. 3:9, 10) Vovipako vietu mua kongela ongusu yetu, ovisimĩlo vietu kuenda ekalo lietu kespiritu. Etu tu yongola oku kuatisiwa lovina viaco oco tu tẽlise upange Wusoma. Ivaluka okuti vovipako vietu mua kongelavo ovina tu kuete. Omo liaco, tu nõlipo oku eca eci tu kuete loku ci linga vepuluvi lia sokiyiwa. Olombanjaile tu eca lutima wosi vi sivaya Yehova kuenda vi lekisa ekuatiso tu kasi oku eca Kusoma wa Mesiya.

a Utala Wondavululi, 15 Yevambi Linene wo 1915, kemẽla 218-219.

b Utala Wondavululi, 1 Yenyenye wo 1899, kemẽla 201.

c Ulume umue ukuakukonomuisa wa popia okuti, ondaka “eci wa panga” kelimi lio Helasi, yeca ocisimĩlo coku “sokolola lutate.” Eye wa vokiyako loku popia hati: “Ndaño kuli esanju koku eca, lopo ci sukila oku linga esokiyo liwa.”​—1 Va Kor. 16:2.

d Tanga ocipama 20 oco o sange elomboluilo likuavo liatiamẽla kupange woku kunda.

e Tanga ocipama 19 oco o sange ulandu watiamẽla koku tunga Olonjango Viusoma.