Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

UZOU AVỌ 19

Iruo Ebabọ nọ E be Wha Orro Se Jihova

Iruo Ebabọ nọ E be Wha Orro Se Jihova

OWARE NỌ UZOU NANA O TA KPAHE

Iruo ebabọ akpọ-soso mai e be wha iruẹru Uvie na haro

1, 2. (a) N’otọ avọ otọ ze, didi oware idibo Jihova a be hai ru avọ evawere? (b) Eme Jihova o re rri ghaghae?

 NO ANWAE ze idibo Jihova a be rọ evawere bọ iwou nọ e rẹ wha orro se odẹ riẹ. Wọhọ oriruo, ahwo Izrẹl a rehọ eware sa-sa ze kẹ ebabọ uwou-udhu na a tẹ jẹ rọ ajọwha bọe.​—Ọny. 35:30-35; 36:1, 4-7.

2 Orọnikọ eware nọ a rọ bọ uwou na Jihova o re rri ghaghae he, yọ orọnọ eye e rẹ wha orro sei gbe he. (Mat. 23:16, 17) Oware nọ o mae ghare kẹe họ, oghẹrẹ nọ idibo riẹ a be rọ gọe, onọ o kẹre te unevaze rai gbe ọwhọ nọ a bi ro ru iruo Uvie na. (Ọny. 35:21; Mak 12:41-44; 1 Tim. 6:17-19) Onana u wuzou gaga. Fikieme? Keme uwou o rẹ jọ bẹdẹ bẹdẹ hẹ. Wọhọ oriruo, uwou-udhu na avọ etẹmpol na e gbẹ rrọ nẹnẹ hẹ. Dede nọ iwou yena e gbẹ rrọ họ, unevaze nọ idibo riẹ a ru rọ bọ iwou yena o re thọrọ Jihova ẹro ho.—Se 1 Ahwo Kọrint 15:58; Ahwo Hibru 6:10.

3. Eme ma te jọ uzou nana ta kpahe?

3 Idibo Jihova a be rọ ajọwha bọ eria egagọ re evaọ oke mai na. Yọ iwou itieye nọ Jesu Kristi Ovie mai o fiobọhọ kẹ omai bọ no i bu gaga no. Jihova ọ ginẹ ghale omodawọ mai no. (Ol. 127:1) Ma te jọ uzou nana ta kpahe iruo ebabọ jọ nọ ma ru no gbe oghẹrẹ nọ e rọ wha orro se Jihova no. Ma te jẹ ruẹ ẹme nọ otu jọ nọ i w’obọ evaọ iruo ebabọ nana a ta.

Ebabọ Egwa Uvie

4. (a) Fikieme ma rọ gwọlọ iwou egagọ buobu? (b) Fikieme a ro ku iwou ogha jọ kugbe? (Rri ẹkpẹti na, “ Inwene nọ A bi Ru—Evaọ Ebabọ Iwou Ogha.”)

4 Wọhọ epanọ ma ta evaọuzou avọ 16na, Jihova ọ gwọlọ nọ ma hai kuomagbe gọe. (Hib. 10:25) Iwuhrẹ mai e rẹ bọ ẹrọwọ mai ga je ru omai wo ọwhọ kẹ usiuwoma ota na. Nọ akpọ na o bi te ekuhọ no na, Jihova o bi fiobọhọ nọ iruo na e be rọ nyaharo kpata kpata. Onana u ru nọ ahwo buobu a bi ro kurẹriẹ ruọ ukoko riẹ kukpe kukpe. (Aiz. 60:22) Nọ otu nọ ọ rrọ otọ Uvie na a bi dhe ebuebu na, o gwọlọ nọ a rẹ bọ eria efa nọ a rẹ jọ printi ebe ukoko na kẹ ahwo nana kpobi. Ere ọvona, ma gbẹ gwọlọ iwou egagọ re.

5. Fikieme Ọgwa Uvie nọ ma se oria egagọ mai na u ro fo? (Rri ẹkpẹti na re,  “Ichọche Elo.

5 Nọ idibo Jihova erọ oke mai na nọ a jẹ hai se Emọ-Uwuhrẹ Ebaibol a mu iruẹru rai họ, a ruẹ nọ u fo re a bọ eria egagọ obọrai. O wọhọ nọ onọ a bọ fihọ ẹwho West Virginia obọ America evaọ ukpe 1890 o jọ usu enọ a kake bọ. Evaọ etoke ikpe 1930, yọ idibo Jihova a bọ hayo ruẹrẹ iwou egagọ obọrai buobu no, rekọ oke yena yọ a ri mu odẹ kẹ ai hi. Evaọ ukpe 1935, Brọda Rutherford o te weze kpohọ orẹwho Hawaii nọ a jẹ jọ bọ uwou ogha gbe uwou egagọ rai jọ. Nọ a nọe odẹ nọ a ti se uwou nana, Brọda Rutherford ọ tẹ nọ ai zihe nọ: “Nọ orọnọ iruo usiuwoma ota Uvie na ma bi ru na, kọ u gbe ti woma re ma sei ‘Ọgwa Uvie’?” (Mat. 24:14) Orọnikọ uwou nana ọvo a ti se odẹ yena ha, rekọ te iwou buobu nọ idibo Jihova a te jọ ru iwuhrẹ evaọ akpọ na soso.

6, 7. Ẹvẹ Egwa Uvie mai nọ a be rehọ umutho edẹ bọ na i ro se isẹri no?

6 Evaọ etoke ikpe 1970, o tẹ gwọlọ nọ a rẹ bọ Egwa Uvie buobu. Fikiere, inievo obọ America a te ru ọruẹrẹfihotọ jọ nọ a sae rọ rehọ umutho edẹ jọ ọvo bọ Ọgwa Uvie nọ o wo erru jẹ rrọ kpatiẹ. No umuo oke yena rite ukpe 1983, Egwa Uvie itieye nọ a bọ evaọ America gbe Canada i bu te oware wọhọ egba ivẹ (200). Re a sai ru iruo ebabọ nana ziezi, a tẹ rọ inievo jọ mu nọ a se ogbẹgwae ebabọ ubrotọ. Ọruẹrẹfihotọ nana o ru ebabọ na nyaharo te epanọ Utu Ẹruorote Iruẹru Isẹri Jihova na u ro kuenu kẹe evaọ ukpe 1986, yọ evaọ ukpe 1987, Egbẹgwae Ebabọ Ubrotọ nọ e jọ America i bu te 60. a Nọ oke yena rite ukpe 1992, a rọ Egbẹgwae Ebabọ Ubrotọ sa-sa mu evaọ Argentina, Australia, France, Germany, Japan, Mexico, South Africa, gbe Spain. Ẹhẹ, inievo-emezae nọ e be bọ Egwa Uvie gbe Egwa Ikokohọ na a gwọlọ obufihọ mai keme iruo nana nọ a bi ru na yọ abọjọ egagọ Jihova.

7 Egwa Uvie nana nọ a jẹ rọ umutho edẹ jọ ọvo bọ na e jọ isẹri kẹ ahwo evaọ ewho nọ a bọ rai fihọ. Wọhọ oriruo, uzoẹme jọ nọ o romavia evaọ obe-usi ọ Spain jọ o ta nọ, “Ẹrọwọ Ọ rẹ Wọ Igbehru.” Nọ obe-usi na o jẹ ta kpahe Ọgwa Uvie jọ nọ a bọ evaọ ẹwho nọ a re se Martos, o tẹ nọ inọ: “Evaọ akpọ nana nọ enwenọ ohwo kpobi ọ be jọ dhogbo omariẹ ọvo na, ẹvẹ ahwo nana a sae rọ fialoma via no eria sa-sa [Spain] ziọ Martos te bọ uwou nana nọ a bọ vẹrẹ gaga na, nọ u wo erru jẹ kpatiẹ vi iwou efa kpobi na?” Ẹme oniọvo jọ nọ o wobọ evaọ ebabọ na oye obe-usi na o rọ kuyo onọ na, inọ: “Oware nọ u ru rie lọhọ kpobi họ, mai yọ ahwo nọ Jihova o bi wuhrẹ.”

Ebabọ Egwa Uvie Evaọ Ekwotọ nọ Ugho O Rrọ Tere He

8. Ọruẹrẹfihotọ vẹ Utu Ẹruorote Iruẹru Isẹri Jihova a muhọ evaọ ukpe 1999, kọ fikieme?

8 Evaọ ubrobọ ekuhọ ikpe-udhusoi avọ 20, ahwo buobu gbidi gbidi a je kurẹriẹ ziọ ukoko Jihova evaọ erẹwho nọ ugho o rrọ tere he. Inievo nọ e rrọ eria itienana a jẹ daoma bọ eria nọ a rẹ sae jọ ru iwuhrẹ. Rekọ evaọ eria itiena jọ, a jẹ hai se inievo na ẹkoko je rri rai vo fikinọ Egwa Uvie rai e wọhọ iwou anwae nọ a tẹ rehọ ae wawo iwou-egagọ efa. Rekọ evaọ ukpe 1999, Utu Ẹruorote Iruẹru Isẹri Jihova u te ru ọruẹrẹfihotọ epanọ a rẹ rọ bọ Egwa Uvie kpata kpata evaọ erẹwho nọ i bi rovie aro obọ. A jẹ rọ unevaze nọ a ru evaọ erẹwho nọ ugho o rrọ ziezi bọ Egwa Uvie kẹ inievo nana nọ i wo ugho tere he na. (Se 2 Ahwo Kọrint 8:13-15.) Yọ inievo buobu a jẹ fialoma via no eria sa-sa ze kẹ iruo na.

9. Iruo vẹ e jọ wọhọ nọ a te sai ru hu, kọ ẹvẹ a ru rai te no enẹna?

9 Oke ọsosuọ, o jọ wọhọ oware nọ a te sai ru hu. Evaọ ukpe 2001, iyẹrẹ i dhesẹ nọ Egwa Uvie nọ a gwọlọ oke yena evaọ erẹwho 88 nọ i bi rovie aro obọ, i bu te idu ikpegberee gbe egba esa (18,300). Ghele na, avọ obufihọ ẹzi ọfuafo Ọghẹnẹ gbe Jesu Kristi Ovie mai, ma riẹ nọ onana o te lọhọ. (Mat. 19:26) Evaọ etoke oware wọhọ ikpe 15, no umuo 1999 rite 2013, ọruẹrẹfihotọ na o fiobọhọ kẹ idibo Ọghẹnẹ bọ Egwa Uvie nọ i bu te idu udhegbezeza, egba eree gbe udhuvẹ gbe izii (26,849) no. b Jihova ọ gbẹ be ghale iruo usiuwoma ota na. Fikiere evaọ ukpe 2013, ma gbẹ gwọlọ Egwa Uvie idu ezeza gbe egba isoi (6,500) evaọ erẹwho yena, yọ obọnana o gwọlọ nọ a rẹ bọ Egwa Uvie buobu kukpe kukpe evaọ eria efa.

Re a bọ Egwa Uvie evaọ erẹwho nọ ugho o rrọ tere he u wo ẹkẹ ẹbẹbẹ riẹ

10-12. Ẹvẹ ebabọ Egwa Uvie e rọ wha orro se Jihova no?

10 Ẹvẹ ebabọ Egwa Uvie ekpokpọ nana e rọ wha orro se Jihova no? Iyẹrẹ jọ nọ i no uwou ogha Zimbabwe ze e ta nọ: “Nọ a tẹ bọ Ọgwa Uvie ọkpokpọ no, u re tube te amara dede he, ahwo nọ a re kuomagbe inievo na ziọ ewuhrẹ a re bu te unu ahwo nọ a be hae nyaze vẹre.” Evaọ erẹwho buobu, o wọhọ nọ ahwo na a rẹ gwọlọ nọ ma wo emamọ Ọgwa Uvie no taure a tẹ te ziọ ewuhrẹ. A tẹ nwane bọ Ọgwa Uvie no, o rẹ raha oke he re ahwo na a te vihọ te epanọ o rẹ rọ gwọlọ nọ a bọ ọfa. Dede na orọnọ erru uwou na ọvo u bi si ahwo ziọ ukoko Jihova ha. Rekọ uvi uyoyou Ileleikristi nọ inievo nọ e be bọ Egwa Uvie na a be hai dhesẹ u bi ru ahwo ziọ ukoko na re. Joma ta kpahe iriruo jọ.

11 Indonesia. Nọ ọzae jọ nọ a jọ iraro riẹ bọ Ọgwa Uvie jọ ọ riẹ uwhremu na nọ a be hwosa kẹ inievo na ha, ọ ta nọ: “Oghẹrẹ ahwo nọ wha rrọ u gbunu kẹhẹ! Mẹ ruẹ nọ whai kpobi wha jẹ rọ ẹgba rai kpobi gbe evawere ru iruo ebabọ na, dede nọ a be hwosa kẹ owhai hi. Me roro nọ utu egagọ efa nọ o wọhọ orai na o rrọ họ.”

12 Ukraine. Aye jọ nọ ọ jẹ hae nya oria nọ inievo na a be jọ ru iruo ebabọ jọ vrẹ kẹdẹ kẹdẹ ọ jọ udu riẹ ta nọ ahwo na a be te jọ Isẹri Jihova, yọ Ọgwa Uvie a be bọ na. Ọ ta nọ: “Oniọvo ọmaha mẹ nọ ọ rrọ Osẹri Jihova ọ ta ẹme kpahe Isẹri Jihova kẹ omẹ no. Nọ mẹ ruẹ epanọ wha rọ bọ uwou na, mẹ tẹ gbaemu nọ me re kuomagbe egagọ rai. Mẹ jọ etenẹ ruẹ oware nọ a re se uvi uyoyou.” Aye nana ọ rọwo nọ a wuhrẹ Ebaibol kugbei, ọ tẹ họ-ame evaọ ukpe 2010.

13, 14. (a) Eme who wuhrẹ no oware nọ ọzae-avọ-aye jọ a ru ze nọ a muẹrohọ iruo ebabọ Ọgwa Uvie mai jọ? (b) Eme whọ rẹ sai ru nọ Ọgwa Uvie ra ọ jẹ wha orro se Jihova?

13 Argentina. Ọzae jọ avọ aye riẹ a nya bru oniọvo nọ ọ be rẹrote utu ebabọ Ọgwa Uvie jọ ze, ọzae na ọ tẹ ta kẹ oniọvo na nọ: “Oke kpobi ma be hai rri owhai nọ wha be bọ uwou nana, yọ . . . ma gba riẹ mu nọ etenẹ ma te jọ wuhrẹ kpahe Ọghẹnẹ.” Ọ tẹ nọ inọ, “eme ma re ru tao re ma sai te ahwo nọ a rẹ ziọ ewuhrẹ evaọ etenẹ?” Ọzae-avọ-aye na a rọwo nọ a wuhrẹ Ebaibol kugbe ai otẹrọnọ a re wuhrẹ kugbe ahwo uviuwou na kpobi re, orọnikọ aimava ọvo ho. Inievo na a tẹ rọwo avọ evawere.

14 Ẹsejọhọ whọ jọ usu inievo nọ e bọ Ọgwa Uvie nọ wha be jọ ru iwuhrẹ na ha, dede na whọ rẹ sai fiobọhọ ru nọ Ọgwa Uvie na ọ jẹ wha orro se Jihova. Wọhọ oriruo, whọ sai zizie ahwo nọ who bi wuhrẹ Ebaibol, izihebro ra, hayo ohwo kpobi re o kuomagbe owhẹ ziọ iwuhrẹ. U te no ere no, who wo uvẹ nọ whọ sai ro fiobọhọ ruẹrẹ hayo ru Ọgwa Uvie na fo. Who te wo onana họ iroro, whọ te sai ru unevaze rọkẹ aruẹrẹ Ọgwa Uvie nọ wha be jọ ru iwuhrẹ hayo ebabọ Egwa Uvie efa evaọ akpọ na soso. (Se 1 Ahwo Kọrint 16:2.) Iruẹru nana kpobi e be wha ajiri se Jihova.

Iruiruo nọ E rọ Unevaze Fialoma Via

15-17. (a) Amono a be mai ru iruo ebabọ na? (b) Eme who wuhrẹ no oware nọ ezae-avọ-eyae nọ i kpohọ orẹwho ofa kẹ iruo ebabọ na a ta ze?

15 Evaọ eria nọ a rẹ jọ bọ Egwa Uvie, Egwa Okokohọ, gbe iwou ogha, inievo nọ e rrọ eria yena e rẹ mai ru iruo na. Rekọ ẹsibuobu, inievo orẹwho ofa nọ i wo onaa ebabọ ziezi a rẹ nyaze ti fiobọhọ. Inievo nana jọ a rẹ ruẹrẹ iruẹru rai fihọ oghẹrẹ nọ o sae rọ kẹ ai uvẹ ekpoka jọ nọ a rẹ rọ nyai fiobọhọ evaọ orẹwho ofa. Inievo efa a be rọ ikpe buobu ru onana, be hai no orẹwho ruọ orẹwho evaọ iruo ebabọ na.

Timo avọ Lina Lappalainen (Rri edhe-ẹme avọ 16)

16 Iruo ebabọ nọ a rẹ jọ no orẹwho ruọ orẹwho u wo ẹkẹ ebẹbẹ riẹ, rekọ avọ irere buobu. Wọhọ oriruo, ọzae-avọ-aye nọ a re se Timo avọ Lina a kpohọ erẹwho sa-sa no evaọ Asia, Europe, gbe South America rọkẹ ebabọ Egwa Uvie, Egwa Okokohọ, gbe iwou ogha. Timo ọ ta nọ, “Anwọ ikpe 30 nọ i kpemu no na, nọ a tẹ ghale iẹe, ikpe ivẹ ma rẹ jọ orẹwho jọ, kẹsena ma ve kpohọ ọfa.” Aye riẹ Lina nọ avọ iẹe a gbẹ rrọ orọo te ikpe 25 no ọ ta nọ: “Anwọ erẹwho ikpe mẹ avọ Timo ma jọ ru iruo ebabọ no na. O rẹ rehọ oke gbe omodawọ gaga re ma sai wuhrẹ ẹvẹrẹ orẹwho okpokpọ nọ ma kwa kpohọ, je mu egbẹnyusu ekpokpọ. Yọ ere ọvona o rẹ jọ taure emu, okegbe na gbe ẹkwotọ usiuwoma ota e tẹ reria omai oma.” c Kọ erere jọ o no omodawọ rai na ze? Lina ọ ta nọ: “Ebẹbẹ nana i ru omai wo eghale buobu no. Ma be reawere uvi uyoyou ibe Ileleikristi mai gbe orọ Jihova nọ ọ be rẹrote omai. Yọ ẹme Jesu nọ ọ ta evaọ obe Mak 10:29, 30 na o bi rugba evaọ omamai re. Inievo-emezae gbe erọ emetẹ, gbe ini buobu e wariẹ omai họ evaọ ukoko na.” Timo ọ ta nọ, “O be kẹ omai evawere gaga inọ ma be rọ onaa sa-sa nọ ma wo ru iruo nọ e mai wuzou kpaobọ, bi w’obọ evaọ iruo Ovie mai nọ e be nyaharo na.”

17 Ọzae-avọ-aye nọ a re se Darren avọ Sarah a ru iruo ebabọ sa-sa no evaọ Africa, Asia, Central America, Europe, South America, gbe South Pacific, yọ o rrọ ae oma nọ irere nọ a wo no i tube vi iruo nọ a ru no. Ghelọ ebẹbẹ nọ a nyaku no, Darren ọ ta nọ: “Uvẹ-ọghọ ulogbo o rrọ nọ ma bi ro ru iruo kugbe inievo nọ i no erẹwho sa-sa akpọ na ze. Mẹ ruẹ no inọ uyoyou nọ mai idibo Ọghẹnẹ ma wo kẹ Jihova o wọhọ ufi nọ o gba omai kpobi kugbe.” Sarah ọ ta nọ: “Me wuhrẹ eware buobu mi inievo-emezae gbe inievo-emetẹ nọ i no erẹwho sa-sa ze no. Me te roro te eware nọ a siobọno fiki egagọ Jihova, o be kẹ omẹ ajọwha nọ mẹ be rọ rehọ ẹgba mẹ kpobi ru iruo Uvie na.”

18. Ẹvẹ eruẹaruẹ nọ e rrọ Olezi 110:1-3 i bi ro rugba?

18 Devidi ovie na ọ ta nọ, dede nọ otu nọ ọ rrọ otọ Uvie Ọghẹnẹ a ti wo ebẹbẹ sa-sa, a te kẹ Ọghẹnẹ “okẹ nọ u no eva rai ze,” koyehọ a te rọ unevaze fialoma via kẹ iruo Uvie na. (Se Olezi 110:1-3.) Ahwo kpobi nọ a bi w’obọ evaọ iruo Uvie na a bi ru eruẹaruẹ yena gba. (1 Kọr. 3:9) Iwou ogha, Egwa Okokohọ gbe idu buobu erọ Egwa Uvie nọ ma bọ no evaọ akpọ na soso i bi dhesẹ nọ Uvie Ọghẹnẹ u gine muẹro, yọ u bi su enẹna. Uvẹ-ọghọ ulogbo ma wo nọ ma rọ rrọ otọ Jesu Kristi ru iruo nọ e be wha orro se Jihova.

a Evaọ ukpe 2013, inievo idu egba ivẹ gbe ikpe esa (230,000) a ru iruo evaọ otọ Egbẹgwae Ebabọ Ubrotọ nọ i bu te ẹgba ọvo gbe ọgbagbivẹ (132) evaọ America. Evaọ orẹwho yena, kukpe kukpe egbẹgwae yena a be rẹrote ebabọ Egwa Uvie ekpokpọ 75, jẹ ruẹrẹ enọ i bu te egba izii (900).

b A kele Egwa Uvie nọ a bọ evaọ erẹwho efa nọ i wo ọruẹrẹfihotọ yena ha kugbe enana ha.

c Iruo ebabọ na eye inievo nọ i re no erẹwho ruọ erẹwho kẹ iruo na a rẹ mae tẹrovi, rekọ a re kuomagbe ikoko ẹkwotọ nọ a kpohọ na kẹ usiuwoma ota evaọ owọwọ hayo urere ẹkpoka.