Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 19

Upange Woku Tunga u Sivaya Yehova

Upange Woku Tunga u Sivaya Yehova

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Upange woku tunga voluali luosi u kuatisa kupange Wusoma

1, 2. (a) Nye afendeli va Yehova va sanjukila oku linga tunde kosimbu? (b) Nye Yehova a velisapo?

 AFENDELI va Yehova vakuekolelo tunde kosimbu, va siata oku sanjukila oku tunga ovitumãlo vi eca esivayo konduko yaye. Va Isareli va lekisa esanju lialua, poku kuatisa oku tunga otavernakulu kuenda va eca ovina va kuatele oco vi kuatise kupange waco.​—Etu. 35:30-35; 36:1, 4-7.

2 Yehova ka tendi okuti ovina vi nena esivayo kokuaye ovikuata va tunga lavio ale ovina ovo va tenda okuti ovio via velapo. (Mat. 23:16, 17) Ocina ci nena esivayo ku Yehova, ombanjaile ya velapo, okuti efendelo afendeli vaye va eca kokuaye, oku kongelamo onjongole yavo yoku lieca lutima wosi kuenda oku kala vakuambili kupange. (Etu. 35:21; Mar. 12:41-44; 1 Tim. 6:17-19) Ocili okuti oku linga ovina viaco ci kuete esilivilo. Momo lie? Momo ovitumãlo viaco vi kuete esulilo. Ndeci koloneke vilo, otavernakulu kuenda onembele ka vi kasiko vali. Ndaño ovitumãlo viaco ka vi kasiko vali, pole Yehova ka ivaleleko ocali kuenda alikolisilo afendeli vaye vakuekolelo va linga poku kuatisa koku tunga ovitumãlo viaco.​—Tanga 1 Va Korindo 15:58; Va Heveru 6:10.

3. Nye tu pitulula vocipama cilo?

3 Afendeli va Yehova koloneke vilo, va kuetevo upange woku tunga ovitumãlo viefendelo. Kuenje ovina tu sukila oku tẽlisa poku songuiwa la Soma yetu Yesu Kristu, ocina cimue ci komõhisa. Ocili okuti, Yehova wa siata oku sumũlũisa alikolisilo etu. (Osa. 127:1) Vocipama cilo tu ka pitulula ovopange a lingiwa ale kuenda ndomo a siata oku eca esivayo ku Yehova. Tu ka kũlĩhĩsavo ovolandu omanu vamue va kongeliwa voku tẽlisiwa kupange waco.

Oku Tunga Olonjango Viusoma

4. (a) Momo lie tu sukilila ovitumãlo vialua viefendelo? (b) Momo lie Olombetele vialua via kongeliwila? (Tanga okakasia losapi hati: “ Oku Tungiwa Kuolobetele ku Tẽlisa Ovina vi Sukiliwa.”)

4 Ndomo ca lomboluiwa vocipama 16, Yehova o yongola okuti tu liongolola oco tu u fendele. (Va Hev. 10:25) Olohongele vietu ka vi pamisa lika ekolelo lietu pole, vi vokiyavo ombili yetu kupange woku kunda. Osimbu oloneke via sulako vi kasi oku amamako, Yehova o kasi oku yayuisa upange woku kunda. Kuenje, omanu valua va sokisiwa lolomeme, unyamo lunyamo va kasi oku iñila vocisoko caye. (Isa. 60:22) Omo lioku livokiya kuolonungi Viusoma, kuli esukila lialua lioku panga alivulu. Omo liaco, tu sukila ovitumãlo vialua vioku fendela Yehova.

5. Momo lie onduko yokuti Onjango Yusoma ya sungulukila? (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Onembele Ocinyi Cokaliye.”)

5 Kefetikilo liulandu wafendeli va Yehova koloneke vilo, vakuakulilongisa Embimbiliya va limbuka okuti va sukila ovitumãlo viefendelo. Citava okuti, ocitumãlo catete cefendelo ca tungiwila volupale luo West Virginia kofeka yo Estados Unidos, kunyamo wo 1890. Oku upisa kunyamo wo 1930, afendeli va Yehova va tunga kuenda va tumbulula olonjango viusoma, pole ovitumãlo viaco vioku liongoluila ka via kuatele onduko yimue. Kunyamo wo 1935, Manji Rutherford wa nyula ofeka yo Havaí kua kala oku tungiwa Onjango Yusoma kumue lo Betele yokaliye. Eci vo pula ndomo ocitumãlo caco ci pondola oku tukuiwa, Manji Rutherford wa kumbulula hati: “Ka vu simi hẽ okuti ca sunguluka oku tukula ocitumãlo caco hati: ‘Onjango Yusoma’ omo liovina tu kasi oku lingilamo viatiamẽla koku kunda olondaka viwa Viusoma?” (Mat. 24:14) Onduko yaco ka ya eciwile lika konjango yaco, pole ya eciwavo kovitumãlo viosi akongelo afendeli va Yehova va siata oku liongoluila voluali luosi.

6, 7. Onima yipi ya siata oku tunda koku tunga lonjanga Olonjango Viusoma?

6 Kunyamo wo 1970, esukila Liolonjango Viusoma, lia li vokiya. Oco upange waco u lingiwe, vamanji kofeka yo Estados Unidos, va linga eliangiliyo lioku kuatisa lonjanga oku tunga ovitumãlo via posoka voloneke vitito. Kunyamo wo 1983, kua tungiwa eci soka 200 Kolonjango Viusoma kofeka yo Estados Unidos kuenda ko Kanada. Oco upange waco u tẽlisiwe, vamanji va sokiya oloseketa vi kuatisa koku tunga Olonjango Viusoma kolofeka vimue. Esokiyo liaco, lia eca onima yiwa toke kunyamo wo 1986, noke Osungu Yolombangi Via Yehova, ya velisapo eliangiliyo liaco kuenje toke kunyamo wo 1987, kua sokiyiwa eci ci soka 60 Koloseketa vi Kuatisa Koku Tunga Olonjango Viusoma Vofeka yo Estados Unidos. a Kunyamo wo 1992, oseketa yaco ya sokiyiwavo ko Argentina, ko Australia, ko Fransa, ko Alemanya, ko Japãu, ko Mesiku, ko Afrika do Sul kuenda ko Espanya. Omo liaco, vamanji va siata oku tunga Olonjango Viusoma Lolonjango Vinene, va sukila ekuatiso lietu, momo va kasi oku linga upange u kola.

7 Olonjango viaco Viusoma, vi tungiwa lonjanga via eca uvangi u komõhisa kovitumãlo viosi via tungiwa. Ukanda umue wasapulo kofeka yo Espanya, wa sandeka ocipama losapi hati: “Ekolelo li Sondolola Olomunda.” Poku vangula catiamẽla koku tungiwa Kuonjango Yusoma kolupale luo Martos, ukanda waco wa pula ndoco: “Citava ndati okuti omanu va tunda kolonepa vialua viofeka yo Espanya va lieca olumue voluali mue yuka ocipululu loku enda kolupale luo Martos, oco va tunge onjo yimue lonjanga yalua, loku lipua kuenda lonjila yimue yiwa? Ocipama caco ca tambulula epulilo liaco, poku tukula olondaka Viombangi yimue ya Yehova ya lieca olumue ya popia hati: “Etu, tumanu vamue va longisiwa la Yehova.”

Oku Tunga Kolofeka ina Okuti Vamanji Olohukũi

8. Kunyamo wo 1999, esokiyo lipi liokaliye lia taviwa Losungu Yolombangi Via Yehova kuenda momo lie?

8 Osimbu ocita 20 ca kala oku panda kesulilo, omanu vana va kala kolofeka vina okuti kuli uhukũi va fetika oku iñila vocisoko ca Yehova. Akongelo osi a linga esokiyo li sukiliwa oco va tunge ovitumãlo viefendelo. Pole kolofeka vimue, Olombangi Via Yehova via enda oku popiwa lãvi loku vi lingila olonepele, momo ovitumãlo Violonjango Viusoma ka via posokele ndovitumãlo vikuavo viefendelo. Kuenje oku upisa kunyamo wo 1999, Osungu Yolombangi Via Yehova ya tava kesokiyo lioku vokiya upange woku tunga Olonjango Viusoma kolofeka vina okuti vamanji ka va kuete olombongo vialua. Olombongo via eciwa la vamanji va kasi kolofeka okuti kuli ukuasi, via enda oku eciwa oco “vi kuatise” kolofeka vina okuti vamanji olohukũi. (Tanga 2 Va Korindo 8:13-15.) Vamanji alume lakãi va tunda kolofeka vikuavo, va li eca olumue oco va kuatise kupange waco.

9. Upange upi wa kala ndu okuti ka u tẽliwa, pole, nye ca lingiwa?

9 Kefetikilo upange waco wa kala ndu okuti, ka u tẽliwa . Ulandu umue wunyamo wo 2001 wa lombolola okuti, ci sukila oku tunga ci pitahãla 18.300 Kolonjango Viusoma kueci ci soka 88 kolofeka vina okuti vamanji ka va kuete olombongo vialua. Lekuatiso liespiritu lia Suku kuenda Soma yetu Yesu Kristu, lacimue ci tateka oku tẽlisiwa kupange waco. (Mat. 19:26) Pa pita ale 15 kanyamo, tunde kunyamo wo 1999 toke wo 2013 okuti, afendeli va Suku va tunga ale 26.849 Kolonjango Viusoma lekuatiso liesokiyo liaco. b Omo okuti Yehova o kasi oku amamako oku sumũlũisa upange woku kunda, kunyamo wo 2013, kua kala esukila lieci ci soka 6.500 Kolonjango Viusoma kolofeka viaco. Omo liaco, unyamo lunyamo ku sukiliwa oku tungiwa Olonjango vialua Viusoma.

Ka ca lelukile oku tungila Olonjango Viusoma kolofeka vina kuli uhukũi

10-12. Oku tungiwa Kuolonjango Viusoma kua siata oku nena ndati esivayo konduko ya Yehova?

10 Oku tungiwa Kuolonjango viaco Viusoma ca siata oku eca ndati esivayo konduko ya Yehova? Ulandu umue wa tunda ko Betele yo kofeka yo Zimbabue wa lombolola ndoco: “Vokuenda kuosãi imosi Onjango Yusoma ya kala oku tungiwa, etendelo liomanu kolohongele lia livokiya.” Kolofeka vialua omanu ka va tava oku liongolola letu omo okuti ka tu kuete ocitumãlo cimue ciwa coku fendela. Noke yoku tunga Onjango yimue Yusoma, ka papiti otembo yalua, ci sukila oku tunga yikuavo. Kuenje, omanu ka va vetiyiwa lika oku amẽla ku Yehova omo lieposo liocitumãlo caco. Ocisola Akristão va lekisa poku tunga Olonjango Viusoma, ci vetiyavo omanu oku iñila vocisoko caye. Kũlĩhĩsa ovolandu amue.

11 Ko Indonésia. Eci ulume umue a mõla ndomo Onjango Yusoma ya kala oku tungiwa lomanu va lieca olumue, wa popia hati: “Vumanu vamue va komohĩsa! Nda limbuka okuti ndaño ka vu tambula ofeto yimue, pole omunu lomunu pokati kene, o talavaya lesanju kuenda lutima wosi. Ndi sima siti, ka kuli etavo likuavo okuti omanu va likuete omunga ndene!”

12 Ko Ukrania. Ukãi umue wa siata oku pita pocitumãlo va kala oku tungila Onjango Yusoma, wa limbuka okuti olonalãvai viaco Olombangi Via Yehova kuenda onjo yaco, Onjango Yusoma. Eye wa popia hati: “Ame nda yeva eci catiamẽla Kolombangi Via Yehova omo liamanjange ukãi okuti, Ombangivo ya Yehova. Poku mola upange u kasi oku lingiwa, nda nõlapo oku kala Ombangi ya Yehova. Nda limbuka ocisola ovo va lekisa.” Ukãi waco wa tava oku lilongisa Embimbiliya kuenje wa papatisiwa kunyamo wo 2010.

13, 14. (a) Nye wa lilongisa kocituwa ohueli yimue ya lekisa noke yoku mõla oku tungiwa Kuonjango Yusoma? (b) Nye o sukila oku linga oco ocitumãlo cefendelo posongo yene cece esivayo konduko ya Yehova?

13 Ko Argentina. Ohueli yimue ya sapela la manji wa kala oku songuila upange woku tunga Onjango Yusoma. Ulume waco wa popia hati: “Tua siata oku mõla oku tungiwa Kuonjango yene Yusoma kuenje . . . tua nõlapo oku lilongisa catiamẽla ku Suku yocitumãlo cilo.” Eye wa pula hati: “Nye tu sukila oku linga oco tu endaende kolohongele vi lingiwa pocitumãlo cilo?” Ohueli yaco ya tava oku lilongisa Embimbiliya, pole va yonguilevo okuti epata liosi li panga onepa kelilongiso liaco. Vamanji va tava lesanju lialua kocisimĩlo caco.

14 Ndaño kua kuatele esumũlũho lioku kuatisa kupange woku tunga Onjango Yusoma wa siata oku liongoluila, pole o pondola oku li kolisilako oku eca ekuatiso liove oco ocitumãlo cefendelo cece esivayo konduko ya Yehova. Lesanju lialua, o pondola oku laleka omanu o longisa Embimbiliya, vana wa siata oku pasuisa, kuenda omanu vakuavo oco veye love kolohongele vi lingiwa Vonjango Yusoma. Ove o kuetevo epuluvi lioku kuatisa koku yelisa kuenda oku tata ocitumãlo cene cefendelo. O pondola oku linga esokiyo lioku eca olombanjaile vi kuatisa koku tata Onjango Yusoma wa siata oku liongoluila ale oku tunga ovitumãlo vikuavo viefendelo kolonepa vikuavo violuali. (Tanga 1 Va Korindo 16:2.) Ovopange aco osi a eca esivayo konduko ya Yehova.

Olonalavayi ‘Via Lieca Olumue’

Manji Timo lukãi waye Lina Lappalainen (Tala ocinimbu 16)

15-17. (a) Helie wa siata oku linga upange woku tunga? (b) Nye wa lilongisa kovolandu a lomboluiwa lolohueli via lieca olumue kupange woku tunga voluali luosi?

15 Ovopange alua oku tunga olonjango Viusoma, Olonjango Violohongele Vinene, kuenda Olobetele a lingiwa la vamanji alume lakãi, vopocitumãlo. Olonjanja vimue vamanji vokolofeka vikuavo okuti va kuete uloño woku tunga va kuatisa kupange waco. Vamue pokati ka vamanji va lieca olumue va linga esokiyo komuenyo wavo oco va ka kuatise oku tunga, kuenje va linga ungende oco va ka kaleko olosemana vimue. Vakuavo va linga aliangiliyo avo oco va kale kupange waco anyamo alua, poku ilukila kovitumãlo viosi ku lingiwa upange woku tunga.

16 Ndaño okuti upange woku tunga kolofeka vikuavo u kuete ovitangi vimue pole, u nenavo asumũluho alua. Manji Timo lukãi waye Lina, va endele kolofeka vioko Asia, ko Europa kuenda ko Amerika do Sul oco va kuatise koku tunga Olonjango Viusoma, Olonjango Violohongele Vinene kuenda Olobetele. Manji Timo wa popia hati: “Vokuenda kueci ci soka 30 kanyamo, nda enda oku yilukila kofeka yikuavo noke yanyamo avali.” Manji Lina okuti tunde eci a kuela lamanji Timo papita ale 25 kanyamo, wa popia hati: “Ame nda talavaya ale lulume wange Timo kolofeka ekũi. Nda sukilile otembo kuenda oku likolisilako oco ndi fetike oku sola okulia kuokaliye, ekalo, elimi, oku kundila vocikanjo cokaliye kuenda oku linga akamba vokaliye.” c Elikolisilo liaco lia kuata hẽ onima yiwa? Manji Lina wa popia hati: “Ovitangi viaco via tu nenela asumũlũho alua. Tua mõla ndomo vamanji va lekisa ocituwa coku yekisa akombe, ocisola cavo kuenda tua limbuka okuti Yehova wa tu kapako. Tua mõlavo oku tẽlisiwa kuohuminyo Yesu a ecele kolondonge viaye, ya sonehiwa kelivulu lia Marko 10:29, 30. Tua kuata vamanji valua okuti va kala ndolonjali vietu.” Manji Timo wa popia hati: “Eci ca tu vetiya oku talavaya lovoloño tu kuete oco tu pange onepa koku amisako upange Usoma.”

17 Manji Darren lukãi waye Sarah, okuti va siata oku kuatisa kupange woku tunga kolonepa vimue ndeci: Vocifuka co Afrika, co Asia, co Amerika Sentral, ko Europa, ko Amerika do Sul, kuenda ko Pasifiku do Sul, va sima okuti ovina va tambula vialua, okuti evi va eca vi sule. Manji Darren ndaño lovitangi va siata oku liyaka lavio, wa popia hati: “Esumũlũho lia velapo oku talavaya la vamanji vo kolonepa vialua violuali. Nda limbuka okuti ocisola tu kuetele Yehova, ci sangiwa kolonepa viosi violuali, oco ci tu kuatisa oku likuata omunga.” Manji Sarah wa popia hati: “Nda lilongisa ovituwa via litepa via vamanji! Poku mõla elikolisilo vamanji va linga oco va vumbe Yehova, ca ndi vetiya oku amamako oku tẽlisa upange wange.”

18. Ocitumasuku ca sonehiwa Kosamo 110:1-3, ca siata oku tẽlisiwa ndati?

18 Soma Daviti wa soneha ocitumasuku ca lekisa okuti ndaño olonungi Viusoma wa Suku vi li yaka lovitangi, pole vi pondola oku ‘lieca olumue’ koku linga ovopange Usoma. (Tanga Osamo 110:1-3.) Vosi va likolisilako koku kuatisa kupange Usoma, va siata oku panga onepa koku tẽlisiwa kuolondaka viocitumasuku caco. (1 Va Kor. 3:9) Oku tungiwa Kuolobetele vialua, Olonjango Violohongele Vinene, Olonjango vialua Viusoma voluali luosi, ci lekisa okuti Usoma wa Suku wocili kuenda u kasi oku viala. Omo liaco, tu kuete esumũlũho, lioku kuatisa Yesu Kristu Osoma kupange u nena esivayo Yehova a sesamẽla!

a Kunyamo wo 2013, ci pitahãla 230.000 ya vamanji va lieca olumue, va taviwa oco va talavaye kueci ci soka 132 kovisoko vi kuatisa koku tunga ko Estados Unidos. Vofeka yaco unyamo lunyamo ovisoko viaco vi tunga eci ci panda 75 Kolonjango Viusoma vio kaliye, kuenda oku semulula ci soka 900 Kolonjango Viusoma.

b Vetendelo eli, ka mua kongelele Olonjango Viusoma vio kolofeka vikuavo.

c Vamanji va lieca olumue kupange woku tunga, va kala otembo yalua kocitumãlo va tungila, pole va kuatisavo akongelo kupange woku kunda kesulilo liosemana ale koñolosi.