Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 20

Le Faiva o le Foaʻi Atu

Le Faiva o le Foaʻi Atu

MANATU AUTŪ O LE MATAUPU

Le alofa faa-Kerisiano i taimi o mala

1, 2. (a) O le ā le tulaga faigatā na fesagaʻia e Kerisiano i Iutaia? (e) O le ā le gaoioiga alofa na tofo i ai Kerisiano Iutaia?

 UA IAI se oge tele i Iutaia i le pe tusa o le 46 T.A. O le utiuti o meaʻai ua taugatā ai, ma matuā faigatā ai i Kerisiano Iutaia ona faatauina. O lea, ua matuā galala tagata i le fia aai. Peitaʻi, ua lata i le taimi e maua ai e soo le puipuiga a Ieova, lea e latou te leʻi tofo muamua i ai. O le ā le mea o le a tupu?

2 O faigatā ua fesagaʻia e Kerisiano Iutaia i Ierusalema ma Iutaia, ua uunaʻia ai Kerisiano Iutaia ma Kerisiano o Nuu Ese o loo nonofo i Anetioka i Suria e aoina ni foaʻi mo i latou. Ua filifilia foʻi uso maufaatuatuaina o Panapa ma Paulo e avatu nei foaʻi, i toeaina o le faapotopotoga i Ierusalema. (Faitau le Galuega 11:27-30; 12:25.) Seʻi faaāta le fiafia o uso i Iutaia i le alofa na faaalia e o latou uso mai i Anetioka!

3. (a) Ua faapefea ona mulimuli Kerisiano i aso nei i le faaaʻoaʻoga a Kerisiano i Anetioka? Aumai se faaaʻoaʻoga. (Tagaʻi foʻi i le pusa “ Le Uluaʻi Galuega Fesoasoani Tele i Aso Nei.”) (e) O ā fesili o le a iloiloina i lenei mataupu?

3 O lenā mea na tupu i le uluaʻi senituri T.A., o le uluaʻi faaaʻoaʻoga lea na faamauina o foaʻi na faia e Kerisiano na nonofo i se tasi vaega o le lalolagi, mo isi Kerisiano sa nonofo i isi vaega o le lalolagi. I aso nei, ua tatou mulimuli foʻi i lenā faaaʻoaʻoga na faia e uso i Anetioka. Pe a tatou iloa ua aafia uso o loo nonofo i se isi vaipanoa i se mala, e tatou te taumafai foʻi e avatu se fesoasoani iā i latou. a Seʻi o tatou iloiloina nisi o fesili e tolu e faatatau i le faiva o le foaʻi atu, ina ia iloa ai le fesootaʻiga o le faiva o le foaʻi atu i isi vala o le auaunaga. Aiseā e tatou te vaai ai i le saunia o fesoasoani o se vaega o la tatou faiva? O le ā le fuafuaga o le faiva o le foaʻi atu? O le ā le aogā o lea vala iā i tatou?

Le Māfuaaga e Avea ai le Faiva o le Foaʻi Atu o se Vaega o le “Auaunaga Paia”

4. O le ā na faailoa atu e Paulo i uso i Korinito e faatatau i le faiva faa-Kerisiano?

4 I le tusi lona lua a Paulo i Korinito, na ia faamatala mai ai e lua vala o le faiva faa-Kerisiano. E ui sa tusi atu Paulo i Kerisiano faauuina, ae e mafai foʻi ona faatatau lana fautuaga i “isi mamoe” a Keriso i aso nei. (Ioa. 10:16) O se tasi vala o la tatou faiva, o le “faiva o le leleiga” po o le galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu. (2 Kori. 5:18-20; 1 Timo. 2:3-6) Ae o le isi vala e aofia ai galuega e tatou te faia mo uso ma tuafāfine. O lea, na taulaʻi patino atu le faamatalaga a Paulo i le “faiva [o le foaʻi atu].” (2 Kori. 8:4) O le faaaogāina o le upu “faiva” i le faaupuga “faiva o le leleiga,” ma le “faiva [o le foaʻi atu],” e faaliliu mai i se vaega o le upu Eleni di·a·ko·niʹa. Aiseā e tāua ai lenei vala?

5. Aiseā na tāua ai le faaaogāina e Paulo o le upu faiva e fesootaʻi atu i le foaʻi atu?

5 O le faaaogāina o lenei upu Eleni i nei vala e lua, na faafesootaʻi ai e Paulo le faiva o le foaʻi atu i isi vala o la tatou faiva faa-Kerisiano. Na ia faapea mai: ʻE eseese auaunaga, a o le Alii lava e tasi, e eseese foʻi galuega, ae e faia e lea lava agaga.’ (1 Kori. 12:4-6, 11) Na faafesootaʻi atu e Paulo faiva po o auaunaga eseese i le faapotopotoga, i le “auaunaga paia.” b (Roma 12:1, 6-8) O le māfuaaga lea na ia manatu ai e faaalu se vaega o lona taimi, e ʻauauna ai i le ʻaupaia.’​—Roma 15:25, 26.

6. (a) E pei ona faamatalaina e Paulo, aiseā e avea ai le faiva o le foaʻi atu o se vaega o la tatou tapuaʻiga? (e) Faamatala galuega fesoasoani o loo faia i le lalolagi aoao i aso nei. (Tagaʻi i le pusa “ Pe a Tupu se Mala!”)

6 Na fesoasoani Paulo iā i latou i Korinito e iloa le māfuaaga e avea ai le faiva o le foaʻi atu, ma vaega o la latou faiva ma le tapuaʻiga iā Ieova. Seʻi mātau le auala na ia fefulisaʻi ai i lenei manatu: E faia e Kerisiano le faiva o le foaʻi atu, ona o le “gauaʻi i le tala lelei e uiga i le Keriso.” (2 Kori. 9:13) O lea, o le naunau o Kerisiano e faatatau aʻoaʻoga a Keriso, na latou fesoasoani ai i o latou uso talitonu. Na taʻua e Paulo o galuega lelei na latou faia mo o latou uso, ua faaalia ai le “matuā tele o le agalelei faifua o le Atua.” (2 Kori. 9:14; 1 Pete. 4:10) Na taʻua i le Watchtower o Tesema 1, 1975 le manatu lenei e faatatau i le fesoasoani atu i manaʻoga o o tatou uso, e aofia ai le faiva o le foaʻi atu: “Ia tatou mautinoa e matuā tāua iā Ieova le Atua ma lona Alo o Iesu Keriso lenei vala o le auaunaga.” O le faiva o le foaʻi atu, o se vala tāua o la tatou auaunaga paia.​—Roma 12:1, 7; 2 Kori. 8:7; Epe. 13:16.

O Fuafuaga o le Faiva o le Foaʻi Atu

7, 8. O le ā le fuafuaga muamua o la tatou faiva o le foaʻi atu? Faamatala.

7 O ā fuafuaga o la tatou faiva o le foaʻi atu? E taliina lenā fesili i le tusi lona lua a Paulo i le faapotopotoga i Korinito. (Faitau le 2 Korinito 9:11-15.) I nei fuaiupu, na faamamafa mai ai e Paulo fuafuaga po o sini e tolu, e mafai ona ausia pe a faia so tatou sao i lenei ʻfaiva o le auaunaga i le lautele,’ po o le faiva o le foaʻi atu. O lea, seʻi o tatou iloiloina nei vala taʻitasi.

8 Muamua, o la tatou faiva o le foaʻi atu e faamamaluina ai Ieova. Seʻi o tatou mātau i nei fuaiupu e lima, le auala na faauaʻi atu ai e Paulo manatu o ona uso iā Ieova le Atua. Na faamanatu atu e le aposetolo iā i latou e “faafetai i le Atua,” ma ia “tele ai le faafetai e avatu i le Atua.” (Fuaiupu 11, 12) Na ia taʻua foʻi le auala e mafai ai e nei fesoasoani ona uunaʻia Kerisiano e ʻfaamamaluina le Atua,’ ma viia le “matuā tele o le agalelei faifua o le Atua.” (Fuaiupu 13, 14) Na faaiʻu manatu o Paulo e faatatau i le faiva o le foaʻi atu i le faapea mai: “E faafetai i le Atua.”​—Fuaiupu 15; 1 Pete. 4:11.

9. O ā ituaiga o mafaufauga e mafai e galuega fesoasoani ona aveesea? Aumai se faataʻitaʻiga.

9 E pei o Paulo, e vaai foʻi auauna a le Atua i aso nei i le faia o galuega fesoasoani, o ni avanoa e faamamaluina ai Ieova ma ana aʻoaʻoga. (1 Kori. 10:31; Tito 2:10) O le faia o galuega fesoasoani, e mafai foʻi ona aveesea ai mafaufauga sesē o isi e faatatau iā Ieova ma ana Molimau. O se faataʻitaʻiga, i se vaipanoa sa aafia i se afā, na nofo ai se fafine sa ia tuuina i luma o lona faitotoʻa le faailoilo: “E Faasā Molimau a Ieova.” I se tasi aso, sa ia mātauina ai nisi sa galulue e toe faaleleia se fale i le isi ituala. Na ia mātauina pea le faaleuō o le ʻaufaigaluega, o lea na ia fia iloa ai po o ai i latou. Sa faateʻia o ia ina ua ia iloa o i latou o loo galulue tauofo, o Molimau a Ieova. Na ia faapea mai: “Sa sesē oʻu mafaufauga e faatatau i Molimau a Ieova.” O le iʻuga, na ia aveesea le faailoilo sa i luma o lona faitotoʻa.

10, 11. (a) O ā faaaʻoaʻoga e faailoa mai ai ua tatou ausia le fuafuaga lona lua o a tatou galuega fesoasoani? (e) O le ā le lomiga e fesoasoani iā i latou e faia galuega fesoasoani? (Tagaʻi i le pusa “ Se Meafaigaluega Faaopoopo mo Ē Faia Galuega Fesoasoani.”)

10 Lona lua, e tatou te ʻfoaʻi atu le tele o mea’ i o tatou uso talitonu. (2 Kori. 9:12a) E tatou te naunau e vave fesoasoani atu i o tatou uso ma tuafāfine o loo mafatia. Aiseā? Talu ai o sui uma o le faapotopotoga e faia aʻe ai le ʻtino e tasi,’ ma “afai e tigā se itutino e tasi, e tigā ai foʻi itutino uma.” (1 Kori. 12:20, 26) O lea, o le alofa faaleuso, e uunaʻia ai le toʻatele o uso ma tuafāfine e vave fetuunaʻi a latou faasologa, ae ō atu e fesoasoani i uso o loo i se vaipanoa na aafia i se mala. (Iako. 2:15, 16) O se faaaʻoaʻoga, ina ua māeʻa ona aafia Iapani i se galulolo i le 2011, na avatu e le ofisa o le lālā i le Iunaite Setete se tusi i Komiti o Faugāfale o le Vaipanoa i le Iunaite Setete. Na talosagaina ai “ni uso agavaa,” e mafai ona avanoa mo le toe fausiaina o Maota mo Sauniga i Iapani. E toetoe 600 le ʻautauofo na talosaga e fesoasoani, ma na latou lotomalilie e totogi a latou lava pasese e faimalaga atu ai i Iapani. Na faapea mai le ofisa o le lālā i le Iunaite Setete: ʻSa matou matuā fiafia i le tali mai a uso.’ Na fesili se uso mai i Iapani i se tasi o uso sa galue tauofo i le māfuaaga na malaga atu ai e fesoasoani, ae na tali mai le uso: “O uso i Iapani o se vaega o lo ʻmatou tino.’ E matou te malamalama foʻi i o latou tigā ma mafatiaga.” O le alofa faataulaga, e uunaʻia ai le ʻaugalulue tauofo e fesoasoani i o latou uso, e ui e lamatia ai o latou ola i nisi taimi. c​—1 Ioa. 3:16.

11 E talisapaia foʻi e i latou e lē o ni Molimau a Ieova a tatou galuega fesoasoani. O se faaaʻoaʻoga, ina ua aafia le setete o Arkansas i le Iunaite Setete i se mala i le 2013, na faamatalaina i se nusipepa le vave ona tali atu o le ʻautauofo a Molimau a Ieova e faapea: “O le maopoopo lelei o le auala na faatulaga ai le ʻaugalulue a Molimau a Ieova, na mafai ai ona latou tali atu i se auala lelei.” E pei ona taʻua e Paulo, e tatou te ʻfoaʻi atu le tele o mea’ mo o tatou uso o loo manaʻomia le fesoasoani.

12-14. (a) Aiseā e tāua ai le faataunuuina o le fuafuaga lona tolu o a tatou galuega fesoasoani? (e) O ā faamatalaga e faamatilatila mai ai le tāua o le faaauau pea o galuega faaleagaga?

12 Lona tolu, e tatou te fesoasoani i ē ua pagatia e faaleleia a latou faasologa faaleagaga. Aiseā e tāua ai lenā vala? Na faapea mai Paulo, o le a uunaʻia ai i latou e mauaina na fesoasoani e ʻavatu le faafetai tele i le Atua.’ (2 Kori. 9:12e) O le auala sili e faaleo atu ai e i latou e pagatia le faafetai iā Ieova, o le vave lea ona toe faia o a latou faasologa faaleagaga. (Fili. 1:10) Na taʻua i le Watchtower i le 1945: ʻNa faamaonia e Paulo le aoina o foaʻi tauofo, ona e maua ai e Kerisiano o loo pagatia le fesoasoani faaletino, ma vave ai foʻi ona toe faia so latou sao atoatoa i le galuega a Ieova o le molimau atu.’ O lo tatou faanaunauga foʻi lenā i aso nei. O le toe auai i le galuega talaʻi o uso o loo pagatia, e lē gata e faalaeiauina ai isi, ae faapea foʻi i latou lava.​—Faitau le 2 Korinito 1:3, 4.

13 Seʻi mātau faamatalaga a nisi na mauaina nei fesoasoani, ma amata ona toe auai i le faiva ma faalaeiauina ai i latou. Na faapea mai se tasi uso: “O se faamanuiaga i lo matou aiga le auai i le faiva i le fanua. Ua aumaia ai se faamāmā avega i o matou popolega, a o matou taumafai foʻi e faamāfanafana atu i isi.” Na faapea mai se tasi tuafafine: “O le uaʻi atu i galuega faaleagaga, ua ou lē toe soona popole ai i le tulaga faatamaʻia o loo siʻomia ai aʻu. Ua ou lagona ai foʻi le saogalemu.” Ae na taʻua e se isi tuafafine: “Ua lē mafai ona matou pulea le tele o vala, peitaʻi, o le faiva ua fesoasoani i lo matou aiga e uaʻi atu ai i le faamoemoe i le lumanaʻi. O le talanoa i isi e faatatau i le faamoemoe o le lalolagi fou, ua faamalosia ai lo matou mautinoa o le a toe faafouina mea uma.”

14 O le auai i sauniga, o se tasi lea o galuega faaleagaga e tatau iā i latou e pagatia ona toe vave faia. Seʻi mātau le mea na tupu i le tuafafine o Kiyoko, ina ua lata i le 60 ona tausaga. Sa aveesea e le galulolo ana mea uma, seʻi vaganā ai ona ofu ma seevae sa faia i le taimi o le mala. Sa ia lē mautinoa po o le ā le auala o le a ia maua ai mea e manaʻomia. Peitaʻi, na faapea atu se isi toeaina o le a faia la latou sauniga i lana taavale. Na faapea mai Kiyoko: “Sa matou saofafaʻi ma le toeaina ma lana avā, faapea le isi tuafafine i totonu o le taavale. Sa faigofie le auala na faia ai la matou sauniga, ma na vave ona aveesea ai mai i loʻu mafaufau mea na tutupu i le galulolo, ma maua ai le filemu o le mafaufau. Na ou iloa mai i lenā sauniga, le malosi e maua mai faatasiga faa-Kerisiano.” Na faapea mai se isi tuafafine e faatatau i sauniga na auai ai ina ua uma se mala: “Na mafai ona fesoasoani iā te aʻu e tumau ai.”​—Roma 1:11, 12; 12:12.

O le Faiva o le Foaʻi Atu e Maua ai Aogā Tumau

15, 16. (a) O le ā le aogā na maua e uso i Korinito ma isi vaipanoa mai i le faia o galuega fesoasoani? (e) O le ā le itu ua tatou maua ai foʻi aogā i aso nei?

15 Na faamatala atu e Paulo i uso i Korinito aogā e latou te mauaina ma isi Kerisiano, mai i le faia o se sao i le faiva o le foaʻi atu. Na ia faapea mai i le 2 Korinito 9:14: “Ua latou [Kerisiano Iutaia i Ierusalema na mauaina le fesoasoani] tatalo faatauanau ai mo outou ma naunau atu iā te outou, ona o le matuā tele o le agalelei faifua o le Atua iā te outou.” O le limafoaʻi o uso i Korinito, na uunaʻia ai Kerisiano Iutaia e tatalo mo i latou, e aofia ai ma Kerisiano o Nuu Ese, ma faaloloto ai pea lo latou alofa mo i latou.

16 Na taʻua i le Watchtower o Tesema 1 i le 1945, le aogā o le faatatauina i aso nei o upu a Paulo e faatatau i le faiva o le foaʻi atu: ʻSeʻi manatu i le autasi e maua pe a faia e tagata tuuina atu o Ieova foaʻi mo isi o latou uso.’ O le tulaga lenā ua tofo i ai i latou o loo galulue i le saunia o fesoasoani. Na faapea mai se toeaina na galue i se vaipanoa na aafia i lologa: “O le saunia o le fesoasoani na atili ai ona ou mafuta atu i oʻu uso.” Na faapea mai se tasi tuafafine lotofaafetai na ia mauaina le fesoasoani: “O le ʻauuso i le taimi lenei ua tai pei ai lava ua tatou iai i le Parataiso.”​—Faitau le Faataoto 17:17.

17. (a) E faapefea ona fesootaʻi atu le Isaia 41:13 i galuega fesoasoani? (e) Aumai nisi o faaaʻoaʻoga o galuega fesoasoani ua faamamaluina ai Ieova, ma faamalosia ai le autasi o le ʻauuso. (Tagaʻi foʻi i le pusa “ Le ʻAugalulue Tauofo o Loo Faia Galuega Fesoasoani i le Lalolagi Aoao.”)

17 I le taimi e taunuu ai i latou e saunia fesoasoani i nofoaga na afātia i mala, e tofo o tatou uso o loo pagatia i le moni o le folafolaga a le Atua: “O aʻu o Ieova lou Atua, o loo uuina lou lima taumatau, o Lē e fai atu iā te oe, ʻAua e te fefe. Ou te fesoasoani iā te oe.’” (Isa. 41:13) Na faapea mai se tuafafine na faasaoina mai i se mala: “Sa pei e leai soʻu faamoemoe ina ua ou vaai i mea na faaleagaina, peitaʻi, na faaloaloa mai le aao o Ieova. E lē mafai e upu ona faamatala le fesoasoani na maua mai i uso.” I le māeʻa ai o se mala, na tusi mai ni toeaina se toʻalua mai nisi faapotopotoga e faapea: “Na matou matuā mafatia ona o le mafuiʻe, peitaʻi na matou tofo i le fesoasoani a Ieova e ala mai i o tatou uso. Sa matou faitau e faatatau i fesoasoani laveaʻi, peitaʻi, o lea ua matou vaaitino lava i ai.”

Pe e Mafai Ona Faia ai Sou Sao?

18. O le ā e tatau ona e faia pe a e fia auai i le faia o galuega fesoasoani? (Tagaʻi foʻi i le pusa “ Na Aafia ai Lona Olaga.”)

18 Pe e te fia tofo i le olioli e maua mai i le saunia o galuega fesoasoani? Afai o lea, ia manatua e masani ona filifilia mai le ʻautauofo iā i latou o loo galulue i le fausiaina o Maota mo Sauniga. O lea, ia faailoa atu i toeaina o loo e manaʻo e faatumu sau pepa talosaga. Na aumaia e se toeaina ua tele lona poto masani i le saunia o galuega fesoasoani le faamanatu lenei: “Seʻi vaganā ua valaaulia aloaʻia oe e le Komiti o Fesoasoani mo Mala, ona e malaga atu lea i se vaipanoa na aafia i se mala.” O le faia faapea, o le a mafai ai ona saunia galuega fesoasoani i se auala maopoopo.

19. Ua faapefea ona faailoa atu e i latou e faia galuega fesoasoani o i tatou moni lava o soo o Keriso?

19 O le saunia o galuega fesoasoani, o se tasi lea o auala e usitaʻia ai e Kerisiano le faatonuga a Iesu ia ʻalolofa le tasi i le isi.’ O le faaalia o lea alofa, ua faailoa atu ai o i tatou o soo moni o Keriso. (Ioa. 13:34, 35) O se faamanuiaga le vaaia o le toʻatele o loo lotomalilie e galulue e faamamaluina Ieova, e ala i le saunia o galuega fesoasoani mo ē o loo lagolagoina faamaoni le Malo o le Atua!

a O le a talanoaina i lenei mataupu galuega fesoasoani na faia mo o tatou uso talitonu. Peitaʻi, o le tele o taimi, o a tatou galuega fesoasoani ua mafai ai foʻi ona maua ai e i latou e lē o ni Molimau a Ieova aogā.​—Kala. 6:10.

b Na faaaogā e Paulo le numera tele o se vaega o le upu di·aʹko·nos (auauna) e faamatala ai “auauna o le faiva.”​—1 Timo. 3:12.

c Tagaʻi i le mataupu “Fesoasoani i lo Tatou Aiga o Tagata Talitonu i Bosnia,” i Le Olomatamata o Novema 1 i le 1994, itulau e 23-27.