Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 20

Upange Woku Kuatisa

Upange Woku Kuatisa

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Ocisola Cakristão eci kuiya ovilunga

1, 2. (a) Ocintangi cipi Akristão va Yudea va liyaka laco? (b) Elinga lipi liocisola Akristão va Yudea va mõla?

 KUNYAMO wa 46 K.K., vo Yudea mua kala onjala. Olondonge via Kristu va Yudea via kala volupale luaco, ka via kuatele olombongo vioku landa okulia, momo kua tĩlile calua. Ovio via kala lonjala yalua. Pole, via kala oku lavoka ekuatiso lia Yehova lonjila yimue okuti lomue pokati kolondonge via Kristu wa tambuile ekuatiso liaco. Nye ca pitako?

2 Poku mõla ohali Akristão va Yudea va pita layo ko Yerusalãi kuenda ko Yudea, va Yudea kuenda Akristão Vakualofeka va kala ko Antiokea, kuenda ko Asuria, va kongola olombanjaile oco vi kuatise vamanjavo. Ovo va nõla vamanji vavali pokati kavo ndeci: Barnaba la Saulu, oco va kuatise akulu vekongelo kocilunga va kala oku pita laco ko Yerusalãi. (Tanga Ovilinga 11:27-30; 12:25.) Sokolola esanju vamanji ko Yudea va kuata omo liekuatiso vamanji ko Antiokea va eca, kuenda ocisola va lekisa kokuavo!

3. (a) Afendeli va Suku koloneke vilo, va siata oku kuama ndati ongangu Yakristão vo ko Antiokea? Tukula ulandu umue. (Tanga pokakasia losapi hati: “ Elinga Lietu Liatete Lia Velapo Lioku Eca Ekuatiso Koloneke Vilo.”) (b) Apulilo api tu ka kũlĩhĩsa vocipama cilo?

3 Ulandu wa pita kocita catete K.K., umue pokati kovolandu atete a lekisa ndomo Akristão va kasi kolonepa vikuavo violuali va tuma ekuatiso Kakristão va kala oku tala ohali okuti va sangiwa kolonepa vikuavo. Koloneke vilo tu kuãi ongangu ya vamanjetu vo ko Antiokea. Eci tu yeva okuti va manjetu va pita locilunga cimue ale ovitangi vikuavo, tu sanda onjila yoku va kuatisa. a Oco tu limbuke ndomo alikolisilo etu o ku eca ekuatiso a kuete elitokeko lovopange akuavo Usoma, tu konomuisi apulilo atatu atiamẽla kupange woku kuatisa. Momo lie tu tendela okuti upange woku kuatisa u panga onepa kupange woku kunda? Upange woku kuatisa u kuete ovimãho vipi? Tu kuatisiwa ndati lupange woku eca ekuatiso?

Esunga Lieci Upange Woku Eca Ekuatiso u Tukuiwila Okuti “Upange u Kola”

4. Nye Paulu a sapuila Akristão va Korindo catiamẽla kupange woku eca ekuatiso?

4 Upostolo Paulu, vukanda waye wavali a sonehela va Korindo, wa lombolola okuti Akristão va tambula ovikele vivali viupange. Ndaño okuti Paulu wa sonehela ukanda waco Akristão olombuavekua, pole, koloneke vilo, olondaka viaco vi tiamisiwilavo “kolomeme vikuavo” via Kristu. (Yoa. 10:16) Onepa yimue yupange woku kunda, yi tiamisiwila “kupange woku inalisa,” ale upange woku kunda kuenda oku longisa. (2 Va Kor. 5:18-20; 1 Tim. 2:3-6) Vonepa yikuavo mua kongela upange woku kuatisa vamanjetu. Paulu wa tukula ‘upange woku eca ekuatiso.’ (2 Va Kor. 8:4) Olondaka viokuti “upange woku inalisa,” kuenda ‘upange woku eca ekuatiso,’ vi lomboloka ondaka yimuamue yokuti, “upange.” Ondaka yaco ya pongoluiwa yopiwa kondaka yimue yo Helasi yokuti, di·a·ko·nia. Momo lie ci kuetele esilivilo?

5. Momo lie Paulu a tukula upange woku eca ekuatiso hati upange Wusoma?

5 Paulu poku tukula ondaka yimuamue yo Helasi, loku yi tiamisila kovopange avali, eye wa kongela upange woku kuatisa lovopange akuavo a sukila oku tẽlisiwa vekongelo Liakristão. Eye wa popele hati: “Kuli oku talavaya kuiñi kuiñi, puãi Cime umuamue. Kuli oku talavaya kuiñi kuiñi, . . . Puãi olongavelo viaco viosi via eciwa lespiritu limuamue.” (1 Va Kor. 12:4-6, 11) Paulu wa sokisa upange wakongelo osi, “lupange u kola.” b (Va Rom. 12:1, 6-8) Ka tu komõha poku limbuka okuti ca sungulukile kokuaye oku pesila otembo yaye koku ‘kuatisa olosandu’!​—Va Rom. 15:25, 26.

6. (a) Ndomo Paulu a lombolola momo lie upange woku eca ekuatiso u pangela onepa kefendelo lietu? (b) Lombolola ndomo upange woku eca ekuatiso wa siata oku songuiwa voluali koloneke vilo. (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Ceci Kuiya Ocilunga Cimue,” kemẽla 214.)

6 Paulu wa kuatisa va Korindo oku limbuka esunga lieci upange woku kuatisa, wa pangelele onepa kupange wavo woku kunda kuenda kefendelo lieciwa ku Yehova. Kũlĩhĩsa ocisimĩlo caye: Akristão va eca ekuatiso, va ci linga omo lioku ‘pokola kondaka yiwa yatiamẽla ku Kristu.’ (2 Va Kor. 9:13) Akristão omo lioku vetiyiwa lonjongole yoku kapako alongiso a Kristu, va likolisilako oku kuatisa vamanjavo. Paulu wa popia hati: Ovilinga viavo viohenda vioku kuatisa vamanjavo, ‘ongavelo va tambula ku Suku.’ (2 Va Kor. 9:14; 1 Pet. 4:10) Voku lombolola catiamẽla ku vamanjetu va sukila ekuatiso okuti mua kongela upange woku kuatisa, Utala Wondavululi 1 ya Cembanima wo 1975, wa lombolola ndoco: “Lalimue eteke ka tu ka tatãli okuti Yehova Suku kuenda Omõlaye Yesu Kristu va kapako ovilinga viaco viohenda.” Ocili okuti, upange woku kuatisa, onepa yimue yupange u kola.​—Va Rom. 12:1, 7; 2 Va Kor. 8:7; Va Hev. 13:16.

Upange Woku Kuatisa Lovimãho Via Sunguluka

7, 8. Ocimãho cipi ca velapo kupange woku eca ekuatiso? Ci lombolola.

7 Vipi ovimãho viupange wetu woku kuatisa? Paulu wa tambulula epulilo eli vukanda waye wavali a sonehela va Korindo. (Tanga 2 Va Korindo 9:11-15.) Kovinimbu evi, Paulu wa tukula atosi atatu a velapo tu pondola oku tẽlisa poku “lumba ocilumba caco cocisola,” okuti upange woku kuatisa. Tu kũlĩhĩsi vimue pokati kovina viaco.

8 Catete, upange wetu woku kuatisa omanu u sivaya Yehova. Kũlĩhĩsa olonjanja viñami vovinimbu vitãlo via tukuiwa pocinimbu ca pita okuti Paulu wa tiamisila ovisimĩlo via vamanji ku Yehova Suku. Upostolo wa va ivaluisa oku “pandula Suku” kuenda ‘oku eca olopandu vialua ku Suku.’ (Ovinimbu 11, 12) Eye wa tukula ndomo Akristão va vetiyiwa oku eca “esivayo ku Suku” kuenda oku eca olopandu “mekonda liocali ca Suku.” (Ovinimbu 13, 14) Paulu wa malusula oku lombolola catiamẽla kupange woku kuatisa poku popia ndoco: “Pandu pandu ku Suku.”​—Ocinimbu 15; 1 Pet. 4:11.

9. Upange woku eca ekuatiso wa siata oku pongolola ndati ovisimĩlo viomanu vamue? Lombolola ulandu umue.

9 Ndeci Paulu a lingile, koloneke vilo afendeli va Suku, va tenda alikolisilo oku kuatisa ndepuluvi lioku sivaya Yehova kuenda oku posuisa alongiso aye. (1 Va Kor. 10:31; Tito 2:10) Upange woku kuatisa wa siata oku mãlako ovisimĩlo vĩvi omanu vamue va kuete viatiamẽla Kolombangi Via Yehova. kũlĩhĩsa ndoco: Ukãi umue o kasi kocitumãlo cimue kua pita ehunguhungu liofela, vepito liaye mua sonehiwa ndoco: “Alombangi Via Yehova, ka vu ka Totoli Kepito.” Eteke limue wa mõla vamanji va kala oku kuatisa oku tumbulula olonjo via nyõleha ocipepi lonjo yaye. Vokuenda kuoloneke vimue wa mõla ukamba wa kala pokati kavo kuenda co vetiya oku kũlĩhisa nda omanu vaco va kala velie. Poku limbuka okuti Olombangi Via Yehova via li eca olumue, wa komõha loku popia hati: “Nda kuatele ovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla kokuene.” Onima yipi yeyililako? Noke olondaka via sonehiwile vepito liaye wa viupamo.

10, 11. (a) Ovolandu api a lekisa okuti tu kasi oku tẽlisa ocimãho cavali cupange wetu woku eca ekuatiso? (b) Elivulu lipi lia kuatisa vana va litumbika kupange woku eca ekuatiso? (Tanga pokakasia losapi hati: “ Ocimalẽho ca Vokiyiwa Kuava va Litumbika Kupange Woku Eca Ekuatiso.”)

10 Cavali, tu eca ‘ekuatiso vamanjetu va sukila.’ (2 Va Kor. 9:12a) Tu sanjukila oku kuatisa vamanjetu, loku tepulula ohali yavo. Momo lie? Momo ekongelo Liakristão li sokisiwa “letimba,” kuenje “nda ocimatamata cimosi ci tala ohali, ovimatamata viosi vi talela kumuamue laco ohali.” (1 Va Kor. 12:20, 26) Ocisola lohenda via siata oku vetiya vamanji valua koloneke vilo, oku siapo cosi va linga kuenda va angiliya ovimalẽho viavo oco va ende kovitumãlo kua pita ovilunga oku kuatisa vamanjavo. (Tia. 2:15, 16) Noke yocilunga cimue ca pita kofeka yo Japãu kunyamo wo 2011, o Betele yo kofeka yo Estados Unidos, ya tuma ukanda Koloseketa vi Kuatisa Koku Tunga Olonjango Viusoma Kolofeka Vimue, vio kofeka yo Estados Unidos. O Betele ya pinga nda citava okuti, “etendelo limue lia vamanji va loñoloha” li pondola oku iya oco va kuatise koku tumbulula Olonjango Viusoma pocitumãlo caco. Vamanji va tambulula ndati? Noke yolosemana vimue, ci soka 600 ya vamanji alume lakãi, va lieca olumue oco va kuatise kuenda va feta opasasi yavo yoku enda ko Japãu! Vamanji ko Betele yo ko Estados Unidos , “va komõha omo lietambululo liaco.” Eci manji umue wo kofeka yo Japãu a pula manji wa tunda kofeka yikuavo esunga lieci eyilila oku kuatisa, eye wo sapuila ndoco: “Vamanjetu ko Japãu va panga onepa kocimunga cetu.’ Etu tu yevavo evalo kuenda ohali yavo.” Omo lioku vetiyiwa locisola olonjanja vimue vamanji vakuakulieca olumue, va kapa omuenyo wavo kohele oco va kuatise vamanjavo. c​—1 Yoa. 3:16.

11 Omanu vana okuti Halombangiko Via Yehova, va sanjukilavo upange wetu woku kuatisa. Noke liocilunga cimue ca pita volupale luo Arkansas, kofeka yo Estados Unidos, kunyamo wo 2013, ukanda umue wa sapulo wa sandeka lonjanga etambululo Liolombangi Via Yehova via lieca olumue poku popia hati: “Ocisoko Colombangi Via Yehova, ca angiliya upange woku lieca olumue ndetambululo liwa kovilunga.” Ndomo Paulu a ci popia, etu ‘tu Kuatisa’ vamanjetu kovina va sukila.

12-14. (a) Momo lie oku tẽlisa ocimãho catatu cupange woku eca ekuatiso ci kuetele esilivilo? (b) Ovolandu api a lekisa esilivilo lioku amamako lupange woku kunda?

12 Catatu, tu kuatisa vana va pita lovilunga oco va amameko oku linga ovopange avo vekongelo. Momo lie ci kuetele esilivilo? Paulu wa popia okuti, vana va tambula ekuatiso va pondola oku vetiyiwa oku ‘eca olopandu ku Suku.’ (2 Va Kor. 9:12b) Nye ci pondola oku vetiya vana va pita lovilunga oku eca olopandu ku Yehova, oco va pamise ekolelo liavo lonjanga? (Va Fil. 1:10) Utala Wondavululi wunyamo wo 1945 wa lombolola ndoco: “Paulu wa tavele okuti, . . . ku konguiwa olombanjaile vioku kuatisa . . . momo wa yonguile okuti vamanji va tambula ekuatiso va sukila oco va tẽle oku litumbika kupange woku eca uvangi watiamẽla ku Yehova.” Ocimãho cetu cimuamue koloneke vilo. Vamanji poku enda kupange woku kunda, ka va pamisa lika vakuavo va pita locilunga pole, va li pamisavo ovo muẽle.​—Tanga 2 Va Korindo 1:3, 4.

13 Kũlĩhĩsa olondaka viomanu vamue va tambula ekuatiso va sukilile, loku linga vali upange woku kunda kuenda va pamisiwa poku ci linga. Manji umue ulume wa popia ndoco: “Poku mõla epata lietu oku enda vali kupange woku kunda ca tu nenela esanju. Momo osimbu tua kala oku lembeleka vakuetu, tu ivalako asakalalo etu.” Manji umue ukãi wa popia hati: “Oku tiamisila utima kovina viespiritu ca ndi kuatisa oku ivalako ovina via nyõliwa locilunga. Eci ca ndi kuatisa oku kolapo.” Manji ukuavo ukãi, wa popia hati: “Ndaño ovina vikuavo ka tua tẽlele oku vi yula, pole, upange woku kunda wa kuatisa epata liange. Poku sapela lavakuetu catiamẽla kelavoko lietu lioku kala voluali luokaliye, ca pamisa ekolelo lietu liokuti, Suku ovina viosi o ka vi lingisa viokaliye.”

14 Oku enda kolohongele, ci kuatisavo vana va pita lovilunga. Kũlĩhĩsa eci ca pita lamanji Kiyoko, okuti kotembo yaco wa kuatele eci a ci panda 60 kanyamo. Noke yoku nyõliwa kuovina viosi omo liocilunga, wa siala lika luwalo wo ketimba kumue lolohaku, kuenda ka kũlĩhile ndomo a pondola oku kala. Kuenje ukulu umue wekongelo wo sapuila okuti, va fetika oku lingila olohongele vekãlu liaye. Manji Kiyoko wa popia hati: “Vekãlu liaco mua kala lika, ukulu umue wekongelo lukãi waye lamanji ukuavo ukãi kuenda ame. Ohongele yaco ya lingiwa lonjila yimue ya leluka pole, ya kala ndocikomo, momo ya ñuatisa oku ivala ocilunga tua pita laco. Nda kuata ekavuluko vutima. Ohongele yaco ya ndi kuatisa oku limbuka ukamba u kasi pokati Kakristão.” Manji ukuavo poku lombolola catiamẽla kohongele a endele noke yocilunga, wa popia ndoco: “Vamanji va ñuatisa oku pandikisa.”​—Va Rom. 1:11, 12; 12:12.

Upange Woku Kuatisa Unena Asumũlũho ka a Pui

15, 16. (a) Akristão va Korindo kuenda vo ko vitumãlo vikuavo, esumũlũho lipi va tambula poku kuatisa vakuavo? (b) Koloneke vilo, tu kuatisiwavo ndati lupange woku eca ekuatiso?

15 Poku tukula upange woku kuatisa, Paulu wa lomboluila va Korindo asumũlũho ovo kuenda Akristão vakuavo va pondola oku tambula poku linga upange waco. Eye wa popia hati: “[Akristão va Yudea va kasi ko Yerusalãi va tambula ekuatiso liene], vo kuateli ongeva loku vu likutilila mekonda liocali ca Suku ca piãla ci kasi lene.” (2 Va Kor. 9:14) Ocali ca va Korindo, ca vetiya Akristão va Yudea oku likutililako vamanjavo va Korindo, oku kongelamo vakualofeka kuenda oku vokiya ocisola va va kuatelele.

16 Poku tukula olondaka via Paulu viatiamẽla kasumũlũho a tunda kupange woku kuatisa koloneke vilo, Utala Wondavululi 1 ya Cembanima wo 1945, wa lombolola okuti: “Eci omanu va litumbika ku Suku va eca olombanjaile oco vi kuatise vakuavo, ci nena esumũlũho kelitokeko li kasi pokati kavo!” Cimuamue haico, okuti koloneke vilo upange woku kuatisa wa siata oku nena onima yimuamue. Ukulu umue wekongelo wa panga onepa kupange woku kuatisa eci kua pita ocilunga cimue candunde ovava, wa popia hati: “Poku linga upange woku kuatisa, ca vokiya ukamba wange la vamanji okuti kosimbu ci sule.” Manji umue ukãi wa tambula ekuatiso, poku eca olopandu, wa popia hati: “Elitokeko li sangiwa pokati ketu, li eca uvangi wokuti, tu kasi ocipepi Loluali Luokaliye palo posi.”​—Tanga Olosapo 17:17.

17. (a) Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 41:13, vi tiamisiwila ndati kupange woku eca ekuatiso? (b) Tukula ovolandu amue a lekisa okuti upange woku eca ekuatiso weca esivayo ku Yehova kuenda u pamisa ukamba u kasi pokati ketu. (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Vamanji va Lieca Olumue Kolonepa Viosi Violuali va Eca Ekuatiso.”)

17 Eci vakuakulinga upange woku kuatisa va pitĩla pocitumãlo papita ocilunga, vamanjetu va pita locilunga caco va limbuka oku tẽlisiwa kuohuminyo ya Suku yokuti: “Ame Yehova, Suku yove, hu kuata peka liondio ... ‘Ku ka kuate usumba, hu kuatisa.’” (Isa. 41:13) Manji umue ukãi noke yoku puluka kocilunga cimue, wa popia hati: “Nda kala ndu okuti si kuete elavoko poku mõla ovina via nyõleha, pole Yehova wa ñuatisa. Ekuatiso nda tambula ku vamanji ka li sokisiwa.” Akulu vavali vekongelo noke yocilunga cimue ca nyõla olupale luavo, va sonehela ukanda akongelo muna va kasi hati: “Ocilunga ca nena esumuo lialua pole, Yehova wa vetiya vamanjetu oco va tu kuatise. Tua enda oku tanga lika ovolandu atiamẽla kupange woku kuatisa pole cilo, tua ci mõla lovaso etu muẽle.”

Ove hẽ o Pondola Oku Panga Onepa Kupange Waco?

18. Nye o sukila oku linga nda o yongola oku panga onepa kupange woku eca ekuatiso? (Tangavo pokakasia losapi hati: “ Upange Umue wa Pongolola Omuenyo Waye.”)

18 Ove hẽ, o yongola oku yeva esanju li tunda kupange woku kuatisa? Nda oco, ivaluka okuti vana va nõliwa oco va ece ekuatiso, olonjanja vimue va nõliwa vocisoko ca vakuakutunga Olonjango Viusoma. Citava okuti o vangula lakulu vekongelo oco o sonehe ukanda u lekisa okuti o yongola oku litumbika kupange waco. Ukulu umue wekongelo o kasi oku panga onepa kupange woku kuatisa vokuenda kuanyamo alua, wa popia hati: “Citava lika oku enda pocitumãlo pa pita ocilunga noke yoku tambula elaleko li tunda Koseketa Yoku Eca Ekuatiso ku Vana va Pita Locilunga.” Poku ci linga upange wetu woku kuatisa u lingiwa lonjila ya sokiyiwa ciwa.

19. Oku litumbika kupange woku eca ekuatiso ku lekisa ndati okuti tulondonge viocili via Kristu?

19 Upange woku eca ekuatiso u lekisa okuti tu kasi oku pokola kocihandeleko ca Kristu wa popia hati: “Lisoli pokati.” Poku lekisa ocisola caco, tu lekisa okuti tu londonge viocili via Kristu. (Yoa. 13:34, 35) Tu kuete esumũlũho linene koloneke vilo omo liolonalavayi vialua via lieca olumue okuti, vi sivaya Yehova poku kuatisa lutima wosi vamanji vana va kuatisa Usoma wa Suku!

a Ocipama eci ci lombolola alikolisilo oku kuatisa vamanji. Pole, vapuluvi alua, upange wetu woku eca ekuatiso ka u kuatisa lika Olombangi Via Yehova.​—Va Gal. 6:10.

b Paulu wa tukula ondaka di·aʹko·nos (okuti olondingupange) poku tukula “oloñuatisi viekongelo.”​—1 Tim. 3:12.

c Tanga ocipama ci sangiwa Vutala Wondavululi wosãi ya Kuvala yunyamo wo 1994, losapi hati, “Ajudamos Nossa Família da fé na Bósnia, kamẽla 23-27.