Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

YITSO 21

Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ Baabule Ehenyɛlɔi lɛ Ashishi

Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ Baabule Ehenyɛlɔi lɛ Ashishi

YITSO NƐƐ MLI SANE

Nibii ni Baatsɔ Harmagedon Ta lɛ Hiɛ

1, 2. (a) Mɛɛ nibii tsɔɔ akɛ wɔ-Maŋtsɛ lɛ bɔi nɔyeli kɛjɛ afi 1914 tɔ̃ɔ? (b) Mɛni he wɔbaasusu yɛ yitso nɛɛ mli?

 NIBII ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ enyɛ etsu yɛ ehenyɛlɔi lɛ ateŋ ni wɔsusu he nɛɛ ewaje wɔhemɔkɛyeli lɛ waa diɛŋtsɛ. (Lala 110:2) Wɔ-Maŋtsɛ lɛ ená shiɛlɔi babaoo ni jɛɔ amɛsuɔmɔŋ amɛshiɛɔ. Etsuu esɛɛnyiɛlɔi lɛ ahe yɛ mumɔŋ kɛ jeŋba mli, ni ehã amɛfee tsakemɔi. Kɛfata he lɛ, yɛ mɔdɛŋ ni Maŋtsɛyeli lɛ henyɛlɔi lɛ bɔɔ koni amɛgbala wɔmli lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔkahe wɔfee ekome ŋmɛnɛ yɛ je lɛŋ fɛɛ. Enɛ kɛ nibii krokomɛi ni Maŋtsɛyeli lɛ etsu ni wɔsusu he lɛ fɛɛ hãa wɔnáa nɔmimaa akɛ, kɛjɛ afi 1914 tɔ̃ɔ ni wɔ-Maŋtsɛ lɛ bɔi nɔyeli yɛ Maŋtsɛyeli lɛ henyɛlɔi lɛ ateŋ.

2 Maŋtsɛyeli lɛ baatsu nibii ni yɔɔ naakpɛɛ po fe enɛɛmɛi yɛ wɔsɛɛ be ni kã wɔhiɛ nɔŋŋ lɛ mli. ‘Ebaaba ebajwara’ ehenyɛlɔi lɛ ní ‘ekpãta amɛhiɛ’ kwraa. (Mat. 6:10; Dan. 2:44) Shi dani nakai be lɛ baashɛ lɛ, nibii krokomɛi ni sa kadimɔ waa baaya nɔ. Mɛɛ nibii ji no? Biblia mli gbalɛi ehã nakai sanebimɔ lɛ hetoo. Hã wɔpɛi gbalɛi nɛɛ ekomɛi amli wɔkwɛ nibii ni kãmɔ wɔhiɛ lolo.

Nibii ni kɛ́ Eba Nɔŋŋ lɛ ‘Hiɛkpãtamɔ lɛ Baaba Trukaa’

3. Mɛni ji klɛŋklɛŋ shihilɛ ni wɔmɛɔ koni eba mli lɛ?

3 Amɛbaakɛɛ akɛ toiŋjɔlɛ yɛ. Bɔfo Paulo wie klɛŋklɛŋ shihilɛ ni wɔmɛɔ koni eba lɛ he yɛ wolo ni eŋma eyahã Tesalonikabii lɛ mli. (Kanemɔ 1 Tesalonikabii 5:2, 3.) Yɛ wolo nɛɛ mli lɛ, Paulo tsĩ “Nuŋtsɔ [Yehowa] gbi” lɛ, ni baaje shishi kɛ “Babilon kpeteŋkpele” lɛ tutuamɔ lɛ tã. (Kpoj. 17:5) Kɛ̃lɛ, kɛ́ eshwɛ fioo kɛkɛ ni Yehowa gbi lɛ baaje shishi lɛ, majimaji lɛ baakɛɛ, ‘Toiŋjɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!’ Enɛ baanyɛ afee wiemɔ ni abaawie lɛ shi kome loo wiemɔi ni sa kadimɔ ni abaawie kɛtsara nɔ. Ani jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ fata mɛi ni baawie sane nɛɛ ahe? Akɛni amɛji je nɛɛ fã hewɔ lɛ, eeenyɛ efee akɛ amɛbaafata jeŋmaji lɛ ahe kɛkɛɛ akɛ, ‘toiŋjɔlɛ yɛ.’ (Yer. 6:14; 23:16, 17; Kpoj. 17:1, 2) Toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe wiemɔ ni abaajaje nɛɛ baafee okadi ni tsɔɔ akɛ Yehowa gbi lɛ miihe aje shishi. Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ henyɛlɔi lɛ ‘ahe ejeŋ mli kɔkɔɔkɔ.’

4. Kɛ́ wɔnu nɔ ni Paulo gba akɛ abaakɛɛ akɛ, toiŋjɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ, mɛɛ sɛɛ wɔbaaná?

4 Kɛ́ wɔnu nɔ ni gbalɛ nɛɛ tsɔɔ lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ, mɛɛ sɛɛ wɔbaaná? Paulo kɛɛ akɛ: “Nyɛbɛ duŋ mli, ní gbi lɛ aaabati nyɛ shi tamɔ julɔ.” (1 Tes. 5:3, 4) Wɔtamɔɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, wɔle bɔ ni nibii ni yaa nɔ amrɔ nɛɛ naa baayakpa ahã. Mɛɛ gbɛ nɔ tuuntu gbalɛ ni kɔɔ toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe he lɛ baatsɔ aba mli? Esa akɛ wɔgbe diŋŋ wɔkwɛ bɔ ni nibii anáa baayakpa ahã. No hewɔ lɛ, “nyɛhãa wɔshia kpe ni wɔhiɛ akãa shi.”—1 Tes. 5:6; Zef. 3:8.

Amanehulu Babaoo lɛ Baaje Shishi

5. Mɛni baaje ‘amanehulu kpeteŋkpele’ lɛ shishi?

5 Abaatutua jámɔ. Kaimɔ akɛ Paulo ŋma akɛ: ‘Ejaakɛ be mli ni amɛaakɛɛ akɛ: Toiŋjɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe! lɛ, no mli nɔŋŋ hiɛkpãtamɔ aaabatua amɛ trukaa.’ Bɔ ni kɛ srawa gba nɔŋŋ lɛ ŋwɛishiimɔ ni naa wa waa nyiɛɔ sɛɛ lɛ, nakai nɔŋŋ kɛ́ akɛɛ ‘toiŋjɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe’ lɛ, ‘hiɛkpãtamɔ baaba ebatua amɛ trukaa.’ Mɛni hiɛ abaakpãta lɛ? Abaakpãta “Babilon Kpeteŋkpele lɛ,” ni ji amale jamɔi fɛɛ ni yɔɔ je lɛ mli, ni ale lɛ hu akɛ “yoo ajwamaŋ” lɛ hiɛ klɛŋklɛŋ. (Kpoj. 17:5, 6, 15) Kristendom kɛ amale jamɔ gbɛjianɔtoi krokomɛi fɛɛ ahiɛkpãtamɔ lɛ baafee ‘amanehulu kpeteŋkpele’ lɛ shishijee. (Mat. 24:21; 2 Tes. 2:8) Nifeemɔ nɛɛ baati mɛi babaoo shi trukaa. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ kɛyashi nakai be lɛ baashɛ lɛ, yoo ajwamaŋ lɛ baana ehe akɛ “maŋnyɛ” ní ‘yeŋ awerɛho kɔkɔɔkɔ.’ Shi trukaa lɛ, ebaayɔse akɛ ehiɛnɔkamɔ lɛ efee shwɛm. Abaajie lɛ yɛ shihilɛ mli oyayaayai oookɛɛ eba lɛ “gbi kome” pɛ.—Kpoj. 18:7, 8.

6. Namɔ loo mɛni baatutua “Babilon Kpeteŋkpele lɛ”?

6 Namɔ loo mɛni baatutua “Babilon Kpeteŋkpele lɛ”? ‘Kooloo ko kɛ ekolontoi nyɔŋma.’ Kpojiemɔ wolo lɛ tsɔɔ mli akɛ, kooloo lɛ damɔ shi kɛhã Jeŋmajiaŋ Ekomefeemɔ lɛ. Akolontoi nyɔŋma lɛ damɔ shi kɛhã maŋkwramɔ hewalɛi fɛɛ ni fĩɔ “kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele” lɛ sɛɛ lɛ. (Kpoj. 17:3, 5, 11, 12) Te tutuamɔ nɛɛ naa baawa ahã tɛŋŋ? Maji ni yɔɔ Jeŋmajiaŋ Ekomefeemɔ lɛ mli lɛ baafee yoo ajwamaŋ lɛ amaŋfɔ, amɛbaaye eloo, ni ‘amɛkɛ la baashã lɛ’ kwraa.—Kanemɔ Kpojiemɔ 17:16. a

7. Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu wiemɔi ni yɔɔ Mateo 24:21, 22 lɛ ná emlibaa yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B., ni mɛɛ mlibaa amɛbaaná wɔsɛɛ?

7 Abaafo gbii lɛ anɔ. Wɔ-Maŋtsɛ lɛ tsɔɔ nɔ ni baaba nakai beaŋ yɛ amanehulu babaoo lɛ mli. Yesu kɛɛ akɛ: “Mɛi ni ahala lɛ ahewɔ lɛ abaafo no gbii lɛ anɔ kpitioo.” (Kanemɔ Mateo 24:21, 22.) Yesu wiemɔi nɛɛ ná emlibaa fioo ko yɛ afi 66 Ŋ.B. be ni Yehowa fo tutuamɔ ni Roma asraafoi lɛ kɛba Yerusalem nɔ lɛ sɛɛ lɛ. (Mar. 13:20) Nakai nifeemɔ lɛ baa Kristofoi ni yɔɔ Yerusalem kɛ Yudea lɛ awala yi. Belɛ, mɛni baaba yɛ je lɛŋ fɛɛ yɛ amanehulu kpeteŋkpele ni kã wɔhiɛ nɛɛ mli? Yehowa baatsɔ wɔ-Maŋtsɛ lɛ nɔ ‘efo’ tutuamɔ ni Jeŋmajiaŋ Ekomefeemɔ lɛ kɛbaaba jamɔi anɔ lɛ sɛɛ bɔ ni afee ni akakpãta anɔkwa jamɔ lɛ hiɛ afutu amale jamɔ. No hewɔ lɛ, abaakpãta amale jamɔ gbɛjianɔtoi lɛ fɛɛ ahiɛ, shi anɔkwa jamɔ koome lɛ baaná yibaamɔ. (Lala 96:5) Amrɔ nɛɛ, hã wɔsusu nibii ni baaya nɔ be ni amanehulu kpeteŋkpele lɛ fã nɛɛ eho etee lɛ ahe wɔkwɛ.

Nibii ni Baaba Dani Harmagedon Aba

8, 9. Mɛɛ nibii ni sa kadimɔ ekolɛ Yesu wieɔ he lɛ, ni te mɛi baafee amɛnii yɛ nibii ni amɛbaana lɛ he amɛhã tɛŋŋ?

8 Yesu gbalɛ ni kɔɔ naagbee gbii lɛ ahe lɛ tsɔɔ akɛ, nibii ni sa kadimɔ babaoo komɛi baaba yɛ be ni baatsɔ Harmagedon hiɛ lɛ mli. Atsĩ nibii nɛɛ amli klɛŋklɛŋ enyɔ ni wɔbaasusu he lɛ atã yɛ Mateo, Marko, kɛ Luka Sanekpakpai lɛ amli.—Kanemɔ Mateo 24:29-31; Mar. 13:23-27; Luka 21:25-28.

9 Nibii ni baaya nɔ yɛ ŋwɛi. Yesu gba akɛ: “Hulu aaawo duŋ, ni nyɔŋtsere kpɛŋ dɔŋŋ, ni ŋulamii aaatserɛ kɛaajɛ ŋwɛi atswia shi.” Ekã shi faŋŋ akɛ, mɛi taoŋ jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ asɛɛgbɛ kɛhã gbɛtsɔɔmɔ loo ŋaawoo dɔŋŋ. Ani no mli lɛ, Yesu miiwie naakpɛɛ nibii komɛi ni baaya nɔ yɛ ŋwɛi lɛ hu ahe? Ekolɛ nakai ni. (Yes. 13:9-11; Yoel 2:1, 30, 31) Te mɛi baafee amɛnii yɛ nibii ni amɛbaana lɛ ahe amɛhã tɛŋŋ? Amɛhe ‘baafi amɛ’ akɛni ‘amɛbaafee yeyeeye’ loo amɛnáŋ tsɔmɔhe lɛ hewɔ. (Luka 21:25; Zef. 1:17) Hɛɛ, ‘nɔ baanyɔnyɔi’ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ henyɛlɔi lɛ anɔ—‘kɛjɛ maŋtsɛmɛi anɔ kɛyashi nyɔji anɔ’—“yɛ gbeyei kɛ nibii ní baa je lɛŋ lɛ agbɛkwɛmɔ hewɔ,” ni amɛbaajo foi kɛyatao teemɔhe. Kɛ̃lɛ, amɛnaŋ teemɔhe ko ni yɔɔ shweshweeshwe ni baanyɛ ehã amɛye amɛhe kɛjɛ wɔ-Maŋtsɛ lɛ mlifu lɛ naa.—Luka 21:26; 23:30; Kpoj. 6:15-17.

10. Mɛɛ kojomɔ Yesu baatsu he nii, ni te Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ sɛɛfilɔi kɛ ehenyɛlɔi lɛ baafee amɛnii yɛ he amɛhã tɛŋŋ?

10 Gwaŋtɛŋi kɛ abotiai lɛ amligbalamɔ. No beaŋ lɛ, abaahã Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ henyɛlɔi lɛ ana nɔ ko ni baawo amɛhejaramɔ lɛ mli wu. Yesu kɛɛ akɛ: “Amɛbaana gbɔmɔ Bi lɛ akɛ eeba yɛ atatui lɛ amli kɛ hewalɛ kɛ anunyam babaoo.” (Mar. 13:26) Ŋwɛi hewalɛ ni abaajie atsɔɔ nɛɛ baafee okadi ni tsɔɔ akɛ Yesu eba koni ebagbala gbɔmɛi amli tamɔ agbalaa gwaŋtɛŋi kɛ abotiai amli lɛ. Yɛ gbalɛ nɛɛ nɔŋŋ fã ko ni kɔɔ naagbee gbii lɛ ahe lɛ mli lɛ, Yesu tsɔɔ kojomɔ ni baaya nɔ nakai beaŋ lɛ mli fitsofitso. Wɔnaa nakai sane lɛ yɛ abɛbua ni kɔɔ gwaŋtɛŋi kɛ abotiai lɛ ahe lɛ mli. (Kanemɔ Mateo 25:31-33, 46.) Yɛ kojomɔ lɛ mli lɛ, abaabu Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ sɛɛfilɔi anɔkwafoi lɛ akɛ “gwaŋtɛŋi”, ni ‘amɛbaahole amɛyitsei anɔ amɛkwɛ ŋwɛi’ ejaakɛ amɛbaayɔse akɛ ‘amɛkpɔmɔ lɛ miibɛŋkɛ.’ (Luka 21:28) Kɛ̃lɛ, abaabu Maŋtsɛyeli lɛ henyɛlɔi lɛ akɛ “abotiai,” ni “amɛbaawo yara” ejaakɛ amɛbaayɔse akɛ ‘naanɔ hiɛkpãtamɔ’ ji nɔ ni mɛɔ amɛ.—Mat. 24:30; Kpoj. 1:7.

11. Mɛni esa akɛ wɔhã ehi wɔjwɛŋmɔŋ be ni wɔsusuɔ shihilɛi ni baaba lɛ ahe lɛ?

11 Be ni Yesu ekojo “jeŋmaji lɛ fɛɛ” egbe naa lɛ, nibii babaoo ni sa kadimɔ waa baakã he aya nɔ dani Harmagedon ta lɛ baaje shishi. (Mat. 25:32) Wɔbaasusu nibii nɛɛ ateŋ enyɔ ahe: tutuamɔ ni Gog kɛbaaba lɛ, kɛ mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ anaabuamɔ. Be ni wɔsusuɔ nakai shihilɛi ni baaba lɛ ahe lɛ, esa akɛ wɔhã ehi wɔjwɛŋmɔŋ akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ etsɔɔɔ be tuuntu ni nibii nɛɛ baaba. Anɔkwa, etamɔ nɔ ni eko baanina eko.

12. Mɛɛ tutuamɔ ni naa wa Satan kɛbaaba Maŋtsɛyeli lɛ nɔ?

12 Naagbee tutuamɔ ni naa wa waa. Gog ni jɛ Magog lɛ baatutua mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ ateŋ mɛi ni eshwɛ lɛ, kɛ amɛnyɛmimɛi ni ji tooi krokomɛi lɛ. (Kanemɔ Ezekiel 38:2, 11.) Tutuamɔ nɛɛ baafee tai ni Satan kɛ mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ ewuu kɛjɛ be ni ashɛ lɛ afɔ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ amli naagbee nɔ kwraa. (Kpoj. 12:7-9, 17) Titri lɛ, kɛjɛ be ni abɔi mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ anaabuamɔ kɛ Kristofoi asafo ni ato shishi ekoŋŋ lɛ mli woo nɛɛ, Satan eka shii abɔ koni efite amɛmumɔŋ shweremɔ lɛ—shi, eyeko omanye kwraa. (Mat. 13:30) Kɛ̃lɛ, be ni akpãta amale jamɔ gbɛjianɔtoi lɛ fɛɛ hiɛ agbe naa, ni shihilɛ lɛ ebafee oookɛɛ Nyɔŋmɔ webii lɛ ‘bɛ gbogboi, ní amɛbɛ agbó sɛɛ adabaŋi loo agbói hu lɛ,’ Satan baasusu akɛ ehe ejɔ ehã lɛ. Ebaawo ewebii lɛ ayiŋ koni amɛkɛ amɛhewalɛ kɛ nyɛmɔi fɛɛ afã ta ashi Maŋtsɛyeli lɛ sɛɛfilɔi lɛ.

13. Mɛni Yehowa baafee kɛbu ewebii lɛ ahe?

13 Ezekiel tsɔɔ nɔ ni baaba lɛ mli. Gbalɛ lɛ wie yɛ Gog he akɛ: ‘Obaajɛ ojɛɛhe lɛ yɛ kooyigbɛ tɔ̃ɔ oba, bo kɛ majimaji babaoo ní fata ohe, ní amɛ fɛɛ kwa amɛtara okpɔŋɔi anɔ lɛ, asafo babaoo kɛ ta ní wa. Ni ooofã kɛaaba mimaŋ Israel nɔ, tamɔ atatu ní baaha shikpɔŋ lɛ nɔ.’ (Ezek. 38:15, 16) Mɛni Yehowa baafee yɛ tutuamɔ ni tamɔ nɔ ni anyɛŋ naa atsĩ nɛɛ he? Yehowa kɛɛ: ‘Mimli baawo la waa diɛŋtsɛ. Ni matsɛ klante kɛaaba enɔ.’ (Ezek. 38:18, 21; kanemɔ Zakaria 2:8.) Yehowa baadamɔ mli ehã etsuji ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ kɛfã amɛhe. Enɛ baafee Harmagedon ta lɛ.

14, 15. Mɛɛ shihilɛ ko hu ni sa kadimɔ waa baaba be ni Satan eje enaagbee tutuamɔ ni naa wa lɛ shishi?

14 Dani wɔbaatsa nɔ wɔsusu bɔ ni Yehowa baafee efã ewebii lɛ ahe yɛ Harmagedon ta lɛ mli lɛ he lɛ, hã wɔŋmɛ wɔtsui shi fioo kɛsusu shihilɛ ko hu ni sa kadimɔ waa ni baa lɛ he. Shihilɛ nɛɛ baaba be ni naagbee tutuamɔ ni Satan kɛ ehewalɛ kɛ enyɛmɔ fɛɛ baatsu he nii lɛ eje shishi, ní Yehowa hu ebɔi ewebii lɛ ahe fãmɔ yɛ Harmagedon lɛ mli. Taakɛ wɔna yɛ kuku 11 lɛ mli lɛ, shihilɛ ni ji enyɔ lɛ ji mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ ateŋ mɛi ni eshwɛ lɛ anaabuamɔ.

15 Mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ anaabuamɔ. Mateo kɛ Marko fɛɛ ŋmala sane ni Yesu wie yɛ ‘mɛi ni ahala’—Kristofoi ni akɛ mumɔ efɔ amɛ mu—lɛ ahe akɛ efata nibii ni baaba dani Harmagedon aje shishi lɛ ahe. (Kwɛmɔ kuku 7 lɛ.) Yesu wie lɛ diɛŋtsɛ ehe akɛ Maŋtsɛ, ni egba akɛ: ‘Kɛkɛ lɛ, ebaatsu ebɔfoi lɛ, ni amɛaabua ehalamɔ bii lɛ anaa kɛaajɛ kɔɔyɔi ejwɛ lɛ nɔ, kɛjɛ shikpɔŋ naagbeehe kɛyashi ŋwɛi naagbeehe.’ (Mar. 13:27; Mat. 24:31) Mɛɛ naabuamɔ nifeemɔ Yesu wieɔ he lɛ? Jeee Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ ateŋ mɛi ni eshwɛ lɛ anaasɔomɔ ni baaba nɔŋŋ dani amanehulu babaoo lɛ baaje shishi lɛ he ewieɔ lɛ. (Kpoj. 7:1-3) No najiaŋ lɛ, Yesu miitsɔɔ shihilɛ ko ni baaya nɔ yɛ amanehulu babaoo ni kã wɔhiɛ lɛ mli. Belɛ, etamɔ nɔ ni abaabua mɛi ni afɔ amɛ mu ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lolo lɛ anaa kɛya ŋwɛi be ni Satan eje shishi ekɛ enaagbee tutuamɔ ni naa wa lɛ baa Nyɔŋmɔ webii lɛ anɔ lɛ.

16. Mɛɛ gbɛfaŋnɔ mɛi ni afɔ amɛ mu ni atee amɛ shi lɛ baaná yɛ Harmagedon ta lɛ mli?

16 Te shwɛɛnii ni afɔ amɛ mu lɛ anaabuamɔ lɛ kɔɔ shihilɛ ni baanyiɛ sɛɛ kɛba, ni ji Harmagedon lɛ he ehãa tɛŋŋ? Be ni naabuamɔ nɛɛ baaje shishi lɛ tsɔɔ akɛ mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ fɛɛ baaya ŋwɛi dani Nyɔŋmɔ ta ni ji Harmagedon lɛ baaje shishi. Be ni mɛi 144,000 lɛ eyafata Kristo he yɛ ŋwɛi kɛmiiye nɔ lɛ, abaahã amɛ hegbɛ koni amɛfata Yesu he ni amɛkɛ “dadetso” baakpãta Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ henyɛlɔi lɛ fɛɛ ahiɛ. (Kpoj. 2:26, 27) Kɛkɛ lɛ, mɛi ni afɔ amɛ mu ni atee amɛ shi lɛ baafata ŋwɛi bɔfoi hewalɔi lɛ ahe kɛnyiɛ Kristo, Maŋtsɛ Tai Atsɛ lɛ sɛɛ kɛyanina henyɛlɔi, “ta asafo kpele”, ni eke yuu kɛyaatutua Yehowa webii ni amɛkɛ amɛhiɛ eka amɛ lɛ. (Ezek. 38:15) Kɛ́ ta ni naa wa nɛɛ je shishi nɔŋŋ lɛ, belɛ Harmagedon ta lɛ ebɔi ji no!—Kpoj. 16:16.

Be ni Amanehulu Babaoo lɛ Miiba Naagbee Kwraa

Harmagedon ta lɛ eje shishi!

17. Mɛni baaba “abotiai” lɛ anɔ yɛ Harmagedon?

17 Atsu kojomɔ lɛ he nii. Harmagedon ta lɛ baafee amanehulu kpeteŋkpele lɛ naagbee fã kwraa. Nakai be lɛ mli lɛ, akɛ sɔ̃ kroko hu baafata Yesu sɔ̃i lɛ ahe. Yɛ enitsumɔ akɛ “jeŋmaji lɛ fɛɛ” a-Kojolɔ lɛ sɛɛ lɛ, ebaatsɔ Blafo hu ní baakpãta jeŋmaji lɛ, ni ji mɛi ni mra mli lɛ ekojo amɛ akɛ “abotiai” lɛ ahiɛ. (Mat. 25:32, 33) Wɔ-Maŋtsɛ lɛ kɛ ‘tsi ní naa ba baatswia jeŋmaji abii lɛ anii.’ Hɛɛ, mɛi fɛɛ ni feɔ amɛnii tamɔ abotiai—kɛjɛ “maŋtsɛmɛi” anɔ kɛyashi “nyɔji” anɔ—lɛ ‘baaná naanɔ hiɛkpãtamɔ.’—Kpoj. 19:15, 18; Mat. 25:46.

18. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ nibii baatsake kwraa kɛhã “gwaŋtɛŋi” lɛ? (b) Mɛni Yesu baafee kɛgbe ekunimyeli lɛ naa?

18 Kwɛ bɔ ni nibii ebatsake kwraa kɛhã mɛi ni Yesu kojo amɛ akɛ “gwaŋtɛŋi,” ni ji mɛi kpakpai lɛ! Nɔ najiaŋ ni kulɛ Satan kɛ eta asafo kpele, ni ji “abotiai” lɛ aaanaanaa “gwaŋtɛŋi” lɛ anɔ lɛ, “asafo babaoo” nɛɛ ni shihilɛ bafee tamɔ nɔ ni amɛbɛ hebuu ko kwraa lɛ baaje henyɛlɔ lɛ tutuamɔ lɛ mli sɔkee, ni ‘amɛbaaje amanehulu kpeteŋkpele lɛ hu mli.’ (Kpoj. 7:9, 14) Kɛkɛ lɛ, be ni Yesu eye adesai fɛɛ ni teɔ shi amɛwoɔ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ anɔ kunim, ni ejie amɛ yɛ shihilɛ mli egbe naa lɛ, ebaashɛ Satan kɛ edaimonioi lɛ ewo bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli. Jɛmɛ lɛ, amɛbaayaje shihilɛ ni tamɔ gbele mli, amɛnyɛŋ nɔ kwraa amɛfee, ni amɛbaahi jɛmɛ afii akpe.—Kanemɔ Kpojiemɔ 6:2; 20:1-3.

Nɔ ni Esa akɛ Wɔfee Kɛsaa Wɔhe Wɔto

19, 20. Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔkɛ saji ni yɔɔ Yesaia 26:2030:21 mli nikasemɔi lɛ atsu nii?

19 Mɛni esa akɛ wɔfee kɛsaa wɔhe wɔto gbeyei nibii ni baaba nɛɛ? Afii komɛi ni eho lɛ, Buu-Mɔɔ lɛ wie akɛ: “Kɛ́ mɔ ko baaná yibaamɔ lɛ, edamɔ toiboo ni ebaafee lɛ nɔ.” Mɛni hewɔ sane nɛɛ ji anɔkwale lɛ? Wɔnaa hetoo lɛ yɛ kɔkɔbɔɔ ko ni Yehowa kɛhã Yudafoi ni yaje nomŋɔɔ mli yɛ blema Babilon lɛ asane lɛ mli. Yehowa gba fɔ̃ shi akɛ abaakpãta Babilon hiɛ, shi mɛni ehe bahia ni Nyɔŋmɔ webii lɛ afee kɛsaa amɛhe amɛto shihilɛ ni no mli lɛ ekã amɛhiɛ lɛ? Yehowa kɛɛ akɛ: “Mimaŋbii, nyɛbaa! Mimaŋbii, nyɛbotea nyɛpiai amli, ní nyɛŋamɔa nyɛshinai lɛ nyɛwoa nyɛyi. Nyɛtea nyɛhe hiŋmɛitswaa fioo ko kɛyashi Nyɔŋmɔ mlifu lɛ sɛɛ aaafo.” (Yes. 26:20, Ga Biblia hee) Kadimɔ feemɔ wiemɔi ni yɔɔ ŋmalɛ nɛɛ mli lɛ: “nyɛbaa,” “nyɛbotea,” “nyɛŋamɔa,” “nyɛtea”—amɛteŋ eko fɛɛ eko he hiaa waa ni biɔ ni atsu he nii; amɛji fãmɔi. Ekã shi faŋŋ akɛ, Yudafoi ni ye famɔi nɛɛ anɔ lɛ bote amɛshĩai lɛ amli, amɛtsi amɛhe kwraa yɛ asraafoi ni wuɔ ta yɛ gbɛjegbɛi lɛ anɔ lɛ ahe. No hewɔ lɛ, abaa amɛyi akɛni amɛbo Yehowa gbɛtsɔɔmɔi lɛ atoi lɛ hewɔ. b

20 Mɛni wɔkaseɔ yɛ mli? Taakɛ eji yɛ Nyɔŋmɔ tsuji nɛɛ ni hi shi yɛ blema lɛ agbɛfaŋ lɛ, kɛ́ abaabaa wɔyi yɛ shihilɛi ni kã wɔhiɛ nɛɛ amli lɛ, ebaadamɔ toiboo ni wɔfeɔ wɔhãa Yehowa gbɛtsɔɔmɔi lɛ anɔ. (Yes. 30:21) Atsɔɔ asafo lɛ gbɛjianɔtoo lɛ nɔ akɛ gbɛtsɔɔmɔi nɛɛ hãa wɔ. No hewɔ lɛ, ehe baahia ni wɔkase bɔ ni ajɛɔ tsuiŋ fɛɛ ayeɔ gbɛtsɔɔmɔi ni akɛhãa wɔ lɛ anɔ. (1 Yoh. 5:3) Kɛ́ wɔfee nakai ŋmɛnɛ lɛ, ebafee mlɛo kɛhã wɔ akɛ wɔkɛ gbɛtsɔɔmɔi ni akɛbaahã wɔ wɔsɛɛ lɛ baatsu nii, ni no baahã wɔná wɔ-Tsɛ, Yehowa, kɛ wɔ-Maŋtsɛ, Yesu hebuu. (Zef. 2:3) Nakai hebuu lɛ baaŋmɛ wɔ gbɛ koni wɔna gbɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baatsɔ ejie ehenyɛlɔi lɛ kɛje shihilɛ mli kwraa. Mɛɛ shihilɛ ko ni hiɛ kpaŋ nɔ po enɛ baaji nɛkɛ!

a Etamɔ nɔ ni nilee yɛ mli akɛ wɔbaakɛɛ akɛ “Babilon Kpeteŋkpele lɛ” hiɛkpãtamɔ lɛ kɔɔ jamɔ gbɛjianɔtoi ahiɛkpãtamɔ he titri, jeee jamɔŋ bii fɛɛ ahiɛkpãtamɔ. No hewɔ lɛ, mɛi ni kulɛ amɛkɛ Babilon bɔɔ lɛ ateŋ mɛi saŋŋ baaje nakai hiɛkpãtamɔ lɛ mli, ni kɛhooo kwraa lɛ amɛbaabɔ mɔdɛŋ amɛtsi amɛhe yɛ jamɔ he yɛ faŋŋ mli, taakɛ atsɔɔ yɛ Zakaria 13:4-6 lɛ.

b Kɛ́ ootao enɛ he saji krokomɛi lɛ, kwɛmɔ wolo ni ji Yesaia Gbalɛ Lɛ—La Kɛha Adesai Fɛɛ I, baafa 282-283.