Twende kovidio oini

Twende komurya

EKONDWA 21

Ouhona waMukuru mau isa po ovanavita na wo

Ouhona waMukuru mau isa po ovanavita na wo

ONDANDO YEKONDWA NDI

Oviṋa mbi mavi tjitwa komurungu wovita vyaArmagedon

1, 2. (a) Ovikeṋa mbi mavi raisa kutja Ombara yetu ya uta okuhonapara okuza kombura ndji 1914? (b) Matu kahungira ohunga natjike mekondwa ndi?

 OKUHUNGIRIRA koviṋa Ouhona waMukuru mbi wa yenenisa mokati kovanavita na wo, tjiri tja ri otjiṋa otjiyanḓiparise tjongamburiro yetu. (Eps. 110:2) Ombara yetu ya zikamisa otjimbumba tjovazuvarise overiyandjere. Oyo ya kohorora ovakongorere vayo mombepo nokuṱuna ongaro yawo yomeritjindiro. Nu nandarire kutja ovanavita nOuhona waMukuru va kondja okutuhaṋa, eṱe ndino twa wana mouparanga wouye auhe. Oviṋa mbi na vyarwe ovingi Ouhona mbi wa yenenisa, vi raisa kutja okuza kombura ndji 1914, Ombara yetu i honapara mokati kovanavita vOuhona.

2 Moruyaveze rwopopezu, Ouhona mau katjita oviṋa vyarwe ovihimise. Owo ‘mau ya’ nu au ye ku ‘nyona’ ovanavita na wo. (Mat. 6:10; Dan. 2:44) Posi yokutja ngunda oruveze ndwo aru hiye ya, mape sokutjitwa oviṋa vyarwe ovinanḓengu. Ovikeṋa mbi mavi sokutjitwa? Omakwizikiro omengi wOmbeibela ye zira epuriro ndo. Ngatu tare ku tjiva womakwizikiro ngo tu tjiwe kutja ovikeṋa vyarwe mbi mavi sokutjitwa.

Ovikeṋa mbi mavi tjitwa ngunda ‘omanyoneno aye he ve werereka’?

3. Otjikeṋa tji matji tjitwa rutenga tji matu undju?

3 Omatjivisiro wohange. Omuapostele Paulus tja tjanga orutuu kOvatesalonika, eye wa hungira ohunga notjitjitwa otjitenga tji tu undja nai. (Lesa 1 Ovatesalonika 5:2, 3.) Morutuu ndwi, Paulus wa hungira ohunga ‘nEyuva raMuhona,’ ndi mari utu nomayandekero ‘waBabilon otjinene.’ (Omavan. 17:5) Posi yokutja, ngunda Eyuva raMuhona ari hiya uta, oviwaṋa mavi tja: “Ku norusuvero [poo ‘orusuvo,’ EEP] nohange”! Omambo nga mape ya maye hungirwa rumwe poo povikando ovingi oure woruveze orure. Ovahonge vozokereka mave kara norupa mokuhungira omambo nga poo indee? Mena rokutja owo ve norupa mouye waSatan, mape ya mave kara norupa pu noviwaṋa mokutja, “Ku norusuvero nohange”! (Jer. 6:14, 23:16, 17; Omavan. 17: 1, 2) Omatjivisiro wohange norusuvo nga, ongu maye rire otjiraisiro tjokutja eyuva raJehova riri pokuuta. Ovanavita vOuhona waMukuru kave nokuyenena ‘okutaurira’ omanyoneno nga.

4. Okuzuva nawa omakwizikiro waPaulus ohunga nomatjivisiro worusuvo nohange maku tu vatere vi?

4 Okuzuva omaheero womakwizikiro nga maku tu vatere vi? Paulus wa tja: “Eṋe, vakwetu, kamu ri monḓorera, nEyuva ndi kari nakumutjendjereka otja erunga.” (1 Tes. 5:3, 4) Eṱe katu ri tjimuna ovandu mouye, orondu matu tjiwa kutja oviṋa mbi tjitwa nai mavi tu twara pi. Nu hapo omakwikiziro nga ohunga nohange norusuvo maye yenenisiwa vi? Matu sokuundja natu tara kutja oviṋa mouye mavi kayenda vi. Okutja, “ngatu kare katumba atu nomuungutima.”—1 Tes. 5:6; Sef. 3:8.

Omautiro wozombamisiro ozonene tjinene

5. Otjikeṋa tji matji tjitwa rutenga okuraisa kutja ‘ozombamisiro ozonene tjinene’ za utu?

5 Omayandekero wozongamburiro. Tjiwa kutja Paulus wa tjanga kutja, “Ovandu tji mave tja: ‘Ku norusuvero [poo, “orusuvo,” EEP] nohange,’ indino omanyoneno maye ve werereke.” Tjimuna orutjeno rwombura tji ru kongorerwa i oruṱuṱumo orunamasa, omayuva wovandu tji mave tja “Ku norusuvero nohange” wina maye kongorera i ‘omanyoneno ngu maye ve werereke.’ Ovikeṋa mbi mavi nyonwa? Rutenga, ‘oBabilon otjinene’ tji tji kuramena po ozongamburiro azehe zoposyo, nu wina nḓe isanewa “omukazendu omukorondu.” (Omavan. 17:5, 6, 15) Omayandekero wozokereka azehe zoposyo ongu maye rire omautiro woruveze ‘rwozombamisiro ozonene tjinene.’ (Mat. 24:21; 2 Tes. 2:8) Otjiṋa hi matji himisa ovandu ovengi. Omena ratjike? Omena rokutja ngandu koruveze ndwo, omukazendu omukorondu ngwi me rivara kutja eye “ombara oserekaze” ndji hina maai “kara ko noruhoze.” Posi yokutja, eye ma kamuna kutja omeripura we ngo ya ri posyo. Eye ma yandekwa tjimanga, aayo ‘omeyuva rimwe.’—Omavan. 18:7, 8.

6. Owaṋi poo otjikeṋa tji matji wire “Babilon otjinene”?

6 Owaṋi poo otjikeṋa tji matji wire “Babilon otjinene”? “Otjipuka” tji tji “nozonya omurongo.” Embo rOmavandururiro ri raisa kutja otjipuka hi, tji kuramene po Omahi Omakutasane (United Nations). Ozonya omurongo ze kuramena po omahi aehe nge yandja oruvara “kotjipuka otjiserandu” hi. (Omavan. 17:3, 5, 11, 12) Omawiro nga maye rire omanene pu pe ṱa pi? Omahi Omakutasane maye yeka omukazendu omukorondu ngwi omauini we, aye mu yandeke naye mu “ningiririsa momuriro.”—Lesa Omavandururiro 17:16. a

7. Omambo waJesus nge ri mu Mateus 24:21, 22 ya yenenisiwa vi meserewondo 1, nu maye kayenenisiwa vi moruyaveze?

7 Omatimburiro womayuva. Ombara yetu ya raisa kutja mape tjitwa tjike moruveze ndwi. Jesus wa tja: “Omayuva ngo Ndjambi me ye timburire ovatoororwa ve.” (Lesa Mateus 24:21, 22.) Omambo waJesus ngo ya yenenisiwa ohinga mombura ndji 66, indu Jehova tja ‘tembura’ omawiro wotjira tjOvaroma tjovita koJerusalem. (Mar. 13:20) Otjiṋa ho tja vatera kutja Ovakriste moJerusalem na Judea ve yamwe. Nu hapo ovikeṋa mbi mavi tjitwa mouparanga wouye momayuva wozombamisiro ozonene tjinene? Okupitira mOmbara yetu, Jehova ma ‘timbura’ omawiro wOmahi Omakutasane kozongamburiro zoposyo kutja ongamburiro youatjiri ai ha yandekwa puna inḓa zoposyo. Kunao, ngunda ozongamburiro zoposyo amaze yandekwa, ongamburiro indjo youatjiri mai yamwa. (Eps. 96:5) Nambano ngatu tare kutja ovikeṋa mbi mavi tjitwa indu ovitjitwa vyozombamisiro ozonene tjinene mbi, tji vya kapita.

Oviṋa mbi mavi tjitwa komurungu wovita vyaArmagedon

8, 9. Jesus aa hungire ohunga noviraisiro viṋe meyuru nu ovandu mave tjiti vi indu tji va munu oviṋa mbi?

8 Omakwizikiro waJesus ohunga nomayuva omasenina ye raisa kutja mape tjitwa oviṋa ovingi ovinanḓengu moruveze rwokomurungu wovita vyaArmagedon. Ovitjitwa 2 mbi matu kahungirira ko vi ri mOmaevangeli waMateus, Markus, na Lukas.—Lesa Mateus 24:29-31; Mar. 13:23-27; Luk. 21:25-28.

9 Oviraisiro meyuru. Jesus wa kwizika kutja, “Eyuva mari zorere nomueze kau tji nakuyera; ozonyose maze u keyuru.” Oukahu kutja ovandu kamaave paha ombatero yovanane vozokereka rukwao, orondu ovandu kamaave ve munu kutja owo ve nounongo mbwo. Nu hapo Jesus aa hungire ohunga noviraisiro meyuru mbi mavi tjitwa tjiri poo indee? Ngahino. (Jes. 13:9-11; Joel 2:1, 30, 31) Nu hapo ovandu mave karaisa ongaro iṋe indu tji va munu oviṋa mbi? Owo mave kara ‘nomerihahiziro amave tira.’ (Luk. 21:25; Sef. 1:17) Otjiperi kutja, ovanavita vyOuhona waMukuru, okuza ‘kozombara nga kovakarere’ mave “seurwa i omburuma, tji mave undju imbi mbi mavi ya,” nu mave tupuka okukapaha poṋa pu mave kaunda. Posi yokutja, kamaave munu oruveze pu mave yenene okutaurira omazenge wOmbara.—Luk. 21:26; 23:30; Omavan. 6:15-17.

10. Ombanguriro ohunga natjike Jesus ndji ma katjivisa nu ovayandjaruvara vOuhona waMukuru na imba mbe u pirukira mave toorere ko omikambo viṋe kotjiṋa hi?

10 Omatjivisiro wombanguriro. Ovanavita vOuhona waMukuru nambano mave munu otjitjitwa tji matji tjiti kutja ve urumine ko. Jesus wa tja: “Mave munu Omuna wOmundu ama yende movikamba nomasa omanene nouvara.” (Mar. 13:26) Omaraisiro omahimise womasa nga maye raisa kutja Jesus we yekupangura ovandu. Morupa rware rwomakwizikiro ohunga nomayuva omasenina nga, Jesus wa yandja ondjivisiro yokomurungu ohunga nomatjivisiro wombanguriro ngu maye katjitwa oruveze ndwo. Ondjivisiro ndjo mai vazewa mehungi ohunga nozonḓu nozongombo. (Lesa Mateus 25:31-33, 46.) Ovayandjaruvara ovaṱakame vOuhona waMukuru mave pangurwa nave varwa ‘otjozonḓu’ nu mave “yere oviuru” vyawo, orondu mave utu okumuna kutja ‘onguturiro yawo ya tumbuka.’ (Luk. 21:28) Posi yokutja, ovapirukire vOuhona waMukuru mave pangurwa nave varwa ‘otjozongombo’ nu ‘mave uru,’ orondu mave utu okumuna kutja ‘omberero yaaruhe’ mai ve undju.—Mat. 24:30; Omavan. 1:7.

11. Otjikeṋa tji matu sokuripurira ko indu tji matu konḓonona oviṋa mbi mavi katjitwa moruyaveze?

11 Indu Jesus tja zu nokutjivisa ombanguriro ye ‘koviwaṋa avihe,’ mape kara ovitjitwa vyarwe ovinanḓengu ngunda ovita vyaArmagedon avi hiya uta. (Mat. 25:32) Matu kahungirira kovitjitwa 2 mbyo: omawiro okuza ku Gog nomaworonganisiro wa imba ovatwirisiwa. Otja tji matu hungirire koviṋa mbi, matu sokutjiwa kutja Embo raMukuru kari raisa oruveze oviṋa mbi mu mavi tjitwa. Pe munika aayo mavi tjitirwa tjimwe.

12. Satan ma wire Ouhona waMukuru momiano viṋe?

12 Omawiro waSatan omasenina. Gog waMagog ma wire otjihupe tja imba ovatwirisiwa nozonḓu zarwe. (Lesa Esekiel 38:2, 11.) Omawiro waSatan kOuhona mbwa zikwa mbwi, maye rire omasenina movita mbya uta ku notjihupe tjovatwirisiwa okuza koruveze indu tja rambwa meyuru nga ku nai. (Omavan. 12:7-9, 17) Nu tjinenenene okuza koruveze indu ovatwirisiwa tji va za nokuuta okuworonganisirwa mombongo yOvakriste ombe, Satan wa kondja okuvetjaera kutja ave ha kayenda komurungu posi yokutja eye kena pa toṋa. (Mat. 13:30) Nungwari indu ozokereka azehe zoposyo tji za yandekwa novakarere vaMukuru tji mave munika aayo kave nondjeverero ‘yotumbo, poo omivero novipate,’ Satan ma utu okumuna kutja indwi ooruveze oruwa okuvewira. Eye ma hingi ovandu avehe ovavi kutja ve kondje okuwira ovakarere vOuhona waMukuru.

13. Jehova ma toora vi omukambo wokuyama ovakarere ve?

13 Ezekiel wa kahurura imbi mbi mavi tjitwa. Ohunga na Gog, omakwizikiro ngo ye tja: “Ove mo womboroka momaturiro woye kokure komukuma wokeyuva kokunene, nu mo hongorere otjimbumba otjinene otjinamasa tjovarwe vovita voviwaṋa ovingi, avehe mba kavire koukambe. Ove mo rwisa otjiwaṋa tjandje Israel tjimuna otjivepo tji matji hingi okutapakaṋa ehi.” (Esek. 38:14, 15, 16) Jehova ma toorere ko omikambo viṋe kotjitjitwa tji matji munika aayo katji nomutjaere hi? Jehova ma tja nai: “Ami me pindike tjinene. Ami me tirisa Gog noviwonga ngamwa avihe.” (Esek. 38:18, 21; Lesa Sakarja 2:8.) Jehova ma toora omukambo wokuyama ovakarere ve kombanda yehi. Omukambo Jehova mbu ma toora mbwo, ovita vyaArmagedon.

14, 15. Ovikeṋa vyarwe mbi mavi tjitwa indu Satan tja zu nokuwira ovakarere vaMukuru?

14 Ngunda atu hiya kayenda komurungu okutara kutja Jehova ma yama vi ovakarere ve movita vyaAramagedon, ngatu suvane kaṱiṱi nu tu tare kotjitjitwa tjarwe otjinanḓengu. Otjitjitwa hi matji tjitwa pomautiro woruveze indu Satan tji ma wire ovakarere vaMukuru nomautiro woruveze indu Jehova tji ma toora omukambo wokuyama ovakarere ve povita vyaArmagedon. Otja tji twa munu moparagrafa 11, otjitjitwa 2 hi, omaworonganisiro wotjihupe tja imba ovatwirisiwa.

15 Omaworonganisiro wovatwirisiwa. Mokuhungira ohunga nongongorasaneno yoviṋa mbi mavi katjitwa komurungu wovita vyaArmagedon, ooMateus na Markus va tjanga omambo wa Jesus ohunga ‘novatoororwa,’ owo mbe ri Ovakriste mba twirisiwa nombepo ondjapuke. (Tara koparagrafa 7.) Indu tjaa hungire ohunga na ye omuini otjOmbara, Jesus wa kwizika na tja: “Nu Eye ma hindi ovaengeli ve okukawonga ovatoororwa vaNdjambi komikuma poune wavyo vyehi, okuza kotjikoro tjimwe tjouye nga kotjikwao.” (Mar. 13:27; Mat. 24:31) Jesus aa hungire ohunga nomaworonganisiro waye? Eye ke nokuhungira ohunga nomatwirakero woviyambo kOvakriste ovatoororwa, ngu maye tjitwa komurungu womautiro wozombamisiro ozonene tjinene. (Omavan. 7:1-3) Nungwari, Jesus aa hungire ohunga notjiṋa tji matji tjitwa ngunda ozombamisiro ozonene tjinene amaze kayenda. Okutja, pe munika aayo indu Satan tja zu nokuuta okuwira ovakarere vaMukuru, Ovakriste ovatwirisiwa ngunda mbe ri kombanda yehi mave woronganisiwa nave twarewa keyuru.

16. Ovakriste ovatwirisiwa mba pendurwa movakoke mave kara norupa rwaye movita vyaArmagedon?

16 Omaworonganisiro wovatwirisiwa nga ye natjike novita vyaArmagedon mbi mavi tjitwa okuzambo? Oruveze ovatwirisiwa mba tji mave woronganisiwa, maru raisa kutja ngunda ovita vyaArmagedon avi hiya uta ovatwirisiwa tjandje ve ri meyuru. Indu tji va i keyuru, ovanane va puna Kristus 144 000 mave kapewa ouyara wokukara norupa mokuyandeka ovanavita nOuhona waMukuru “nokati kotjitenda.” (Omavan. 2:26, 27) Okuzambo ovatwirisiwa mba pendurwa movakoke novaengeli ovanamasa mave kongorere Kristus, Ombara Ombanḓe mokurwisa “otjimbumba otjinene” tjovanavita mbu mave vanga okuwira ovakarere vaJehova. (Esek. 38:15) Inga oomautiro wovita vyaArmagedon!—Omavan. 16:16.

Omaandero wozombamisiro ozonene tjinene

Ovita vyaArmagedon otji mavi utu!

17. Mape tjitwa tjike “kozongombo” movita vyaArmagedon?

17 Ombanguriro. Ovita vyaArmagedon oorupa orusenina rwozombamisiro ozonene tjinene. Moruveze ndwo, Jesus ma ungura oviungura vyarwe. Pendje nokurira omupangure ‘woviwaṋa avihe’ eye wina ma yandeke ovandu avehe eye mba pangura nu mba munu kutja ‘ozongombo.’ (Mat. 25:32, 33) Ombara yetu mai ‘tono oviwaṋa ovinavisenginina nengaruvyo etwe.’ Otjiperi kutja, avehe mbe ri tjimuna ozongombo, okuza ‘kozombara’ nga ‘kovakarere,’ “mave hindwa komberero yaaruhe.”—Omavan. 19:15, 18; Mat. 25:46.

18. (a) Ozongaro maze runduruka vi ‘kozonḓu’? (b) Jesus ma mana vi ovita vye?

18 Ozongaro za imba Jesus mba pangura ‘otjozonḓu’ tjiri maze runduruka! Moruveze rwokuyandekwa i otjimbumba tjaSatan otjinene ‘tjozongombo,’ “otjimbuma otjinene” tji matji munika ‘otjozonḓu’ nḓe hina okuyenena okurivatera, matji tuurunga omawiro waSatan nga nu matji ‘zu mondatumisire ondirise.’ (Omavan. 7:9, 14) Okuzambo, indu Jesus tja rwisa nokuisa po ovandu avehe mbe ri ovanavita nOuhona waMukuru, eye ma kayumba Satan nozondemone ze morutjiva rwokehi yehi. Moruveze ndwo owo mave sana aayo va ṱu, orondu kave nokuyenena okutjita otjiṋa oure wozombura 1 000.—Lesa Omavandururiro 6:2; 20:1-3.

Matu rirongerisa vi?

19, 20. Matu yenene vi okuṱakamisa oviṋa mbi matu rihongo okuza ketjangwa raJesaja 26:20 na 30:21?

19 Matu rirongerisire vi ovitjitwa oviurumise mbi mavi yekutjitwa kombanda yehi mbi? Ozombura nḓa kapita, okambo nga The Watchtower ka tja: “Ondjamo yetu mai zu kokutja tu nonḓuviro poo indee.” Omena ratjike tji maku zu nao? Eziriro kepuriro ndo matu kerimuna merakiza Jehova nda yandja kOvajuda mba ri ovahuurwa moBabilon otjikuru. Jehova wa kwizika kutja Babilon matji wirwa, nu hapo ovakarere vaMukuru aave sokutjita vi kutja ve rirongerere otjitjitwa ho? Jehova we ve raera a tja: “Hiteye momatuwo weṋu, vandu votjiwaṋa tjandje, nu mu pate omivero vyeṋu. Ṱareye oruveze orusupi nga omazenge waNdjambi tji ya yanda.” (Jes. 26:20) Yandja ombango kokutja omambo aehe nga: “hiteye,” ‘pateye,’ “ṱareye,” omarakiza ngu maye undjire komupuratene kutja ma toorere ko omikambo ku imbi mbi ma raerwa. Ovajuda mba yandja ombakatwi kerakiza ndo va kara mozondjuwo zawo, kokure novarwe vovita mba wira otjihuro ho. Okutja tjiri, ondjamo yawo ya rekarekere kokukara nonḓuviro kerakiza raJehova ndo. b

20 Otjiṋa hi matji tu hongo tjike? Otja tji pa ri kovakarere vaMukuru voruveze orukuru, ondjamo yetu wina i rekareka kokutja matu yandja ombakatwi komirari vyaJehova poo indee. (Jes. 30:21) Omirari otja imbyo, tu vi muna okuza mombongo. Okutja ngatu kondje okukara nonḓuviro komarakiza ngu matu pewa. (1 Joh. 5:3) Tji twa tjiti nao ndino, kamaa rire ouzeu okukara nonḓuviro moruyaveze kutja tu mune ondjeverero yaTate Jehova nOmbara yetu Jesus. (Sef. 2:3) Ondjevero ndji mai zu ku Jehova ndji, mai tu yandjere kutja tu rimunine oveni omuano Ouhona waMukuru mu mau yandeke ovanavita na wo oparukaze. Iho tjiri matji rire otjitjitwa tji tu hina maatu zembi!

a Kanavi okumuna kutja omayandekero ‘waBabilon otjinene’ maye hungire ohunga nomayandekero wozokereka azehe zoposyo, nungwari kamazepero wovandu avehe mbe yenda kozokereka. Kunao, ovengi mba ri mu Babilon otjinene mave tuurunga omayandekero nga nu mape ya ave kondjo okuriṱizira kokure nozongamburiro, tjimuna tji pa raisiwa mu Sakarja 13:4-6.

b Tji mo vanga ondjivisiro yokomurungu tara kembo ndi Isaiah’s Prophecy—Light for All Mankind I, pomukuma 282-283.