Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

EGAUNUNO 21

Uhompa waKarunga tau gusa po nonkore dawo

Uhompa waKarunga tau gusa po nonkore dawo

OKU LYA DEMENENA EGAUNUNO

Yihorokwa eyi ngayi twaredesa koyita yaHarumagedoni

1, 2. (a) Umbangi musinke au likida asi Hompa gwetu kwa tameka kupangera mo-1914? (b) Yisinke natu konakona megaununo eli?

AYO kunkondopeka epuro mokukonakona eyi wa sikisa mo Uhompa waKarunga mokatji kononkore dawo. (Epis. 110:2) Hompa gwetu kwa tulisa po mbunga zonene zovazuvhisi woupampi. Age kwa kuhura mapuliro nokuwapukurura nkareso zovasikuli vendi. Nampili ngomu nonkore adi hetekere ko kutugaununa, ose kuhafera uumwe mouzuni mudima. Eyi wa sikisa mo Uhompa kugava umbangi asi kutundilira mo-1914, Hompa gwetu kwa pangera mokatji kononkore doUhompa.

2 Uhompa ntaantani ngau rugane yininke yokutetukisa. Awo ngau ‘wiza’ u ya ‘funde nokuhanagura’ po nonkore dawo. (Mat. 6:10; Ndan. 2:44) Nye komeho ngasi sike siruwo oso, ngapa horoka yihorokwa yimwe yokulikarera. Yihorokwa musinke? Mauporofete gomoBibeli kwa yi tumbura. Tu konakoneni gamwe yipo tu dive eyi ngayi horoka komeho.

Eyi ngayi horoka komeho ‘zezonauko’

3. Sihorokwa musinke sopomuhowo esi tuna kundindira?

3 Kudivisa mpora. Pokutjangera Vatesaronika, mupositoli Paurusa kwa singwenene sihorokwa sopomuhowo esi tuna kundindira. (Resa 1 Vatesaronika 5:2, 3.) Mombilive ezi Paurusa kwa tumbwire “ezuva lyaHompa” Jehova, eli ngali tameka nehomono ‘lyoBabironi zonene.’ (Ehor. 17:5) Komeho tupu ezuva lyaJehova li tameke, nomuhoko ngadi tanta asi: “Nayinye mompora, kutupu upyakadi!” Nonkango edi kwa tamba kediviso ndi komadiviso aga ngava gava. Vampitisili womaukarelikarunga nawo ngava lihameka mo ndi? Mokumona asi awo ruha rouzuni ou, nawo ngava lipakerera nonomuhoko mokudivisa asi: “Nayinye yina wapa!” (Jer. 6:14; 23:16, 17; Ehor. 17:1, 2) Ediviso eli ngali likida asi ezuva lyaJehova kuna kutameka. Nonkore doUhompa ‘nokusi ngadi hendukira.’

4. Ngapi omu natu gwanena mo uwa mokukwata egano uporofete waPaurusa kuhamena mpora?

4 Ngapi omu natu gwanena mo uwa mokukwata egano uporofete ou? Paurusa kwa tente asi: “Kapi mwa kara momundema, olyo ezuva asi ngali mu kondekedere mo pamuwidi.” (1 Tes. 5:3, 4) Mokulisiga novantu womouzuni, ose twa kwata egano yihorokwa yokomeho. Monkedi musinke uporofete ou kuhamena mpora ngau sika mo? Twa hepa kundindira nokumona eyi ngayi horoka. Yipo nye, ‘tu vangarareni, tu kare vandjewa-ndjewa.’—1 Tes. 5:6; Sef. 3:8.

Etameko lyoudigu wounene

5. Yisinke ngayi horoka petameko ‘lyoudigu wounene’?

5 Ehomokero lyomaukarelikarunga. Mupositoli Paurusa kwa tjenge asi: ‘Nsene ngava tanta asi: “Nayinye mompora, kutupu upyakadi,” yipo ngali va gwanena ezonauko poopo.’ Ngomu tupu sindundumo asi kwama ruvadi, mokulifana apa ngava divisa asi: “Nayinye mompora, kutupu upyakadi,” yipo ngali va gwanena “ezonauko poopo.” Yisinke ngava zonagura po? Pomuhowo, “Babironi zonene,” maukarelikarunga nagenye goyimpempa, aga ga divikwa asi ‘hondedi.’ (Ehor. 17:5, 6, 15) Ezonaguro lyomaukarelikarunga nagenye goyimpempa ngali kara etameko ‘lyoudigu wounene.’ (Mat. 24:21; 2 Tes. 2:8) Ayo ngayi va gwana hararasi. Morwasinke? Morwa hondedi ngazi ligazara asi azo “hompa gomukadi” ogu nga dira kuligwanekera ‘neguwo.’ Nye hararasi ngazi ya yi dimburura asi mepuko za kere. Ngava zi zonagura po ngwendi ‘mezuva limwe tupu.’—Ehor. 18:7, 8.

6. Yilye ogu nga homokera “Babironi zonene”?

6 Yilye ogu nga homokera “Babironi zonene”? ‘Sikasama sonombinga murongo.’ Buke zEhororo kwa likida asi sikasama esi kuna kara Elipakerero lyoNomuhoko (UN). Nombinga murongo kwa fanekesa nombunga doupolitika nadinye edi adi kwatesa ko ‘sikasama sosigeha gee.’ (Ehor. 17:3, 5, 11, 12) Ngapi omu ngali fana ehomokero? Elipakerero lyoNomuhoko ngali hakana ungawo naunye wohondedi nokuzihanagura po ntani ‘nokuzihwika momundiro.’—Resa Ehororo 17:16. *

7. Ngapi omu nonkango daJesus mwaMateusa 24:21, 22 da sikilire mo mosiruwo soVakriste wokuhova, ntani ngapi omu ngadi ka sikilira mo komeho?

7 Mazuva ngava ga supipika. Hompa gwetu Jesus kwa horwere eyi ngayi horoka posiruwo soudigu wounene. Age kwa tente asi: ‘Mazuva ogo Karunga nga ga supipikira morwa vahoroworwa vendi.’ (Resa Mateusa 24:21, 22.) Esikiliromo lyokuhova lyononkango daJesus kwa horokere momvhura 66 apa Jehova ga ‘supipikire’ ehomokero lyovakwayita woVaroma koJerusarema. (Mar. 13:20) Eyi kwa pere mpito Vakriste womoJerusarema nava womoJudeya va tjwayuke. Yisinke ngayi horoka apa nonkango odo ngadi sikilira mo poudigu wounene? Kupitira mwaHompa gwetu Jesus, Jehova nga ‘supipika’ ehomokero lyElipakerero lyoNomuhoko komaukarelikarunga yipo asi ukareli wousili ngava dire kuuzonagura po kumwe nou woyimpempa. Yipo nye, ukareli wousili yiwo ngau kara po apa ngava zonagura po maukarelikarunga goyimpempa. (Epis. 96:5) Tu konakoneni yihorokwa eyi ngayi kwama ko konyima zoruha oru roudigu wounene.

Yihorokwa eyi ngayi twaredesa koHarumagedoni

8, 9. Komamoneko gekeguru musinke ga tembe Jesus, ntani ngapi omu ngayi kundama vantu?

8 Uporofete waJesus kuhamena mazuva gopouhura kulikida asi ngapa kara yihorokwa yokulikarera eyi ngayi twaredesa koHarumagedoni. Yihorokwa yokuhova yivali eyi natu ka konakona kwa yi tumbura mEvangeli lyaMateusa neli lyaMarukusa ntani lyaRukasa.—Resa Mateusa 24:29-31; Mar. 13:23-27; Ruk. 21:25-28.

9 Mamoneko gekeguru. Jesus kwa pumbire asi: “Ezuva tali sovagana, ku kare kwedi kapi ngaku gava site sako hena, ano nombungururu ngadi gwa keguru.” Kutanta asi vampitisili womaukarelikarunga kapi ngava kara po, ano vantu kapi ngava vhura kupapara hena mauzera ndi mavyukiso kwawo. Jesus nampo kwa tembe hena komamoneko gene-gene gekeguru. (Jes. 13:9-11; Jow. 2:1, 30, 31) Ngapi omu ngayi kundama vantu ava ngava yi mona eyi? Ngava kara “nompwagetjima” morwa kudira kudiva eyi nava rugana. (Ruk. 21:25; Sef. 1:17) Nonkore doUhompa waKarunga kutundilira ‘kovahompa dogoro kovapika,’ ngava kara “nowoma pokundindira eyi yina kuwiza,” ntani ngava papara uvando. Nye kapi ngava gwana uvando wokuhenduka ehandu lyaHompa.—Ruk. 21:26; 23:30; Ehor. 6:15-17.

10. Mpanguro musinke nga rugana Jesus, ntani ngapi omu vakwatesiko novarwanesi woUhompa ngayi va kundama?

10 Etameko lyompanguro. Nonkore nadinye doUhompa waKarunga ngadi hepa kumona sihorokwa esi ngasi gwederera kompwagetjima zawo. Jesus kwa tente asi: “Ngava mona MunwaMuntu ta wiza, age momaremo, nononkondo dononzi nouyerere.” (Mar. 13:26) Emoneko eli lyokutetukisa ngali likida asi Jesus ana wiza mokuyapangura. Mouporofete ou womazuva gopouhura, Jesus kwa geve mauzera gomanzi kuhamena mpanguro ozo. Ose kugwana mauzera ogo mosifanekeso sononzwi noyikombo. (Resa Mateusa 25:31-33, 46.) Vakwatesiko woUhompa waKarunga ngava va pangura ‘ngononzwi’ ntani ngava ‘kankura nomutwe dawo,’ mokumona asi ‘eparu lyawo pepi lina kara.’ (Ruk. 21:28) Nye, varwanesi woUhompa ngava va pangura ‘ngoyikombo’ ntani “ngava kara mononkali,” mokumona asi ‘ruhepo rwanarunye’ kuna kuvandindira.—Mat. 24:30; Ehor. 1:7.

11. Yisinke twa hepa kudiworoka ngomu natu ka konakona yihorokwa eyi yina kuwiza?

11 Konyima zepanguro ‘lyonomuhoko nadinye,’ simpe ngapa kara yihorokwa yokulikarera komeho zaHarumagedoni. (Mat. 25:32) Ngesi tatu ka zogera tupu yihorokwa yivali: ehomono lyaGogo ntani epongaiko lyovagwavekwa. Ngomu natu ka konakona yihorokwa oyo yivali, twa hepa kudiworoka asi Nonkango daKarunga kapi da vyukilira kutumbura siruwo esi ngayi horoka. Ayo kumoneka asi komeho sihorokwa simwe si ka pwe sikwawo naso tasi tameke.

12. Ngapi Satana nga homona Uhompa?

12 Ehomono lyaSatana. Gogo zaMagogo nga homokera yihupwa yovagwaveka nononzwi dapeke. (Resa Hesekiyeli 38:2, 11.) Satana kwa rwisa yihupwa yovagwavekwa kutundilira tupu apa va mu zugumine mo meguru, ano eli ngali kara ehomono lyendi lyokuhulilira koUhompa. (Ehor. 12:7-9, 17) Kutundilira tupu apa vagwavekwa va tameka kuvapongaika, Satana kwa hetekera ko kuzonagura po elikwatakano lyawo naJehova, nye kapi ya mu tompoka. (Mat. 13:30) Nye, apa maukarelikarunga goyimpempa nagenye ngava ga zonagura po, vantu vaKarunga ngava moneka ngwendi ‘yitata ya hana makuma noyizediliso nomavero,’ makura Satana nga va homokera. Age nga tumangeda vakwatesiko vendi va homone vakwatesiko woUhompa paapa va hulira.

13. Ngapi Jehova nga rwira po vakareli vendi?

13 Hesekiyeli kwa singonona eyi ngayi horoka. Kuhamena Gogo, age kwa pumbire asi: ‘Ngo tunda kevega lyoge koure oko koMuzogo, o pitisire mbunga zonene zovakwayita wononkondo womonomuhoko dononzi, awo navenye kononkambe. Ove ngo rwisa vantu vange ngwendi kakunguru ana kuvindakana mosirongo.’ (Hes. 38:15, 16) Yisinke nga rugana ko Jehova kehomono eli? Jehova kwa tanta asi: “Ame ngani handuka unene,” ntani “Gogo ngani mu tjilisa nomahudi peke-peke.” (Hes. 38:18, 21; resa Sakaliya 2:8.) Jehova nga rwira po vakareli vendi vepevhu. Yita eyi kuna kara yaHarumagedoni.

14, 15. Sihorokwa musinke ngasi horoka pokatji ketameko lyehomono lyaSatana netameko lyaHarumagedoni?

14 Komeho tu ka konakone omu Jehova nga rwira po vantu vendi poHarumagedoni, tanko tu konakoneni sihorokwa sauvali sokulikarera. Sihorokwa esi ngasi horoka pokatji ketameko lyehomono lyaSatana netameko lyaHarumagedoni. Ngomu tuna yi konakona moparagarafu 11, sihorokwa esi sauvali kuna kara epongaiko lyoyihupwa yovagwavekwa.

15 Epongaiko lyovagwavekwa. Mateusa naMarukusa kwa tjenge kuhamena “vahoroworwa” ndi Vakriste wovagwavekwa ava ga tumbwire Jesus ngoruha rosihorokwa esi ngasi horoka komeho tupu zi tameke Harumagedoni. (Tara paragarafu 7.) Apa ga uyungire kuhamena mwene ngaHompa, Jesus kwa pumbire asi: “Makura nga tuma vaengeli vendi, ngava ya pongaike vahoroworwa vendi momaruha gane gouzuni, kutunda kouhura wevhu dogoro nokouhura weguru.” (Mar. 13:27; Mat. 24:31) Epongaiko musinke ga tembe Jesus? Age kapi ga uyungire kuhamena kutura sinongweneso sokuhulilira koVakriste wovagwavekwa, morwa oyo ngayi horoka komeho tupu u tameke udigu wounene. (Ehor. 7:1-3) Nye, Jesus kwa tembe sihorokwa esi ngasi horoka posiruwo soudigu wounene. Ayo kumoneka asi konyima zapa Satana nga homokera vantu vaKarunga, vagwavekwa ava ngava kara simpe pevhu ngava va pongaika va ze meguru.

16. Ngapi omu vagwavekwa ngava lihameka mo moyita yaHarumagedoni?

16 Ngapi omu epongaiko eli lyoyihupwa yovagwavekwa lya likwatakana nosihorokwa esi ngasi kwama ko, yita yaHarumagedoni? Vagwavekwa ngava va pongaika va ze meguru komeho yi tameke yita yaKarunga yaHarumagedoni. Meguru, vantu 144 000 ngava va pa ‘mburo zosivera’ ndi nonkondo dokuzonagura po nonkore nadinye doUhompa waKarunga. (Ehor. 2:26, 27) Vaengeli wononkondo novagwavekwa ava ngava vhumbura koufe, ngava kwama Kristusa, Hompa gependa, ngomu nga rwanesa vakwayita wononkondo wononkore ava ngava hara kuhomokera vantu vaKarunga. (Hes. 38:15) Apa ngali horoka ehomokero olyo lyenene, yipo ngayi tameka yita yaHarumagedoni.—Ehor. 16:16.

Ehagero lyoudigu wounene

Yita yaHarumagedoni tayi tameke!

17. Yisinke ngayi horokera ‘yikombo’ poHarumagedoni?

17 Esikisomo lyompanguro. Yita yaHarumagedoni ngayi kara ruha rokuhulilira roudigu wounene. Posiruwo oso, Jesus nga rugana hena sirugana nasopeke. Kugusa ko sirugana sendi sokupangura “nomuhoko nadinye,” age nga zonagura po nomuhoko, vantu ava va fanekesa ‘koyikombo.’ (Mat. 25:32, 33) Hompa gwetu nga ‘toonesa nomuhoko rufuro rorutwe.’ Navenye ava va fanekesa koyikombo, kutundilira ‘kovahompa’ dogoro ‘kovapika,’ ngava za mezonaguro lyanarunye.—Ehor. 19:15, 18; Mat. 25:46.

18. (a) Ngapi yita yaHarumagedoni ngayi retera uwa ‘nonzwi’? (b) Ngapi Jesus nga ka funda?

18 Yita yaHarumagedoni ngayi ka retera uwa “nonzwi’! Vakwayita wononkondo vaSatana ndi “yikombo” kapi ngava zonagura po “emukurumbunga” lyononzwi, nye alyo ngali paruka ehomono olyo ‘nokutunda mo momahepeko gomanene.’ (Ehor. 7:9, 14) Konyima zokufunda nonkore doUhompa waKarunga, Jesus nga zugumina Satana nonompepo dendi donondona mosirongo sokonhi. Awo ngava kara ngwendi kuna fu, ure wonomumvho eyovi.—Resa Ehororo 6:2; 20:1-3.

Omu natu liwapaikira

19, 20. Yisinke natu lirongera ko kononkango daJesaya 26:20 ntani 30:21?

19 Ngapi omu natu vhura kuliwapaikira koyihorokwa oyo yokutukukisa? Nomvhura dongandi da ka pita Ruhungu kwa tente asi: “Eparuro ngali korera koulimburukwi.” Morwasinke? Elimbururo kuligwana merondoro eli ga geve Jehova koVajuda ava va kere mounkwate moBabironi. Jehova kwa pumbire asi Babironi ngava zi funda, nye yisinke va hepere kurugana vantu vaKarunga mokuliwapaikira kosihorokwa oso? Jehova kwa tente asi: “Hwilireni mononzugo deni, vantu vange, zedireni ko mavero geni. Vandeni tanko noku nali pwa ehandu lyaKarunga.” (Jes. 26:20) Koneka nompangera edi va tumbura movelise ezi: “hwilireni,” “zedireni,” ntani “vandeni.” Vajuda ava va limburukwire nompangera edi kwa kere momambo gawo, ure novakwayita ava va kere moyitarata. Eparuro lyawo kwa korerere mokulimburukwa komavyukiso gaJehova. *

20 Yisinke natu lirongera ko? Ngwendi vakareli vena vaKarunga, eparuro lyetu ngali korera mokulimburukwa komavyukiso gaJehova. (Jes. 30:21) Mavyukiso gangoso kugagwana kupitira mombungakriste. Yipo nye, twa hepa kutunga po nkareso zokulimburukwa nomutjima nagunye mavyukiso aga atu gwana. (1 Joh. 5:3) Nsene tu yi rugana ngesi, komeho ngayi ka tu rerupira kulimburukwa nomutjima nagunye yipo tu ka gwane epopero kwaGuhyetu gemeguru, Jehova, naHompa gwetu, Jesus. (Sef. 2:3) Makura ngatu ka mona omu Uhompa waKarunga ngau ka zonagura po nonkore dawo. Aso ngasi kara sihorokwa sokutetukisa esi ngatu dira kukadivara!

^ para. 6 Ayo kumoneka asi ezonaguro lyoBabironi zonene kwa tamba kezonaguro lyonombunga domaukarelikarunga, kapisi kedipago lyovantu navenye womomaukarelikarunga. Sinzi sovakwatesiko woBabironi ngava paruka ezonaguro lyaBabironi zonene, makura ngava hetekera ko kuligusa ko komaukarelikarunga ngomu va yi likida mwaSakaliya 13:4-6.

^ para. 19 Komauzera gomanzi, tara buke Isaiah’s Prophecy—Light for All Mankind I, epenuno 282-283.