Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 21

Ouhamba wa Huku Unyimako Onondyale Mbao

Ouhamba wa Huku Unyimako Onondyale Mbao

ETYI OKAPITULU KAPOPIA

Ovipuka mavimoneka tyina o Armagedom nkhele yeheneye

1, 2. (a) Oityi tyilekesa okuti Ohamba yetu ikahi nokutumina tunde mo 1914? (b) Oityi matulilongesa mokapitulu aka?

 TYIPAMEKA ekolelo okupitulula etyi Ouhamba wa Huku walinga pokati konondyale mbao. (Sal. 110:2) Ohamba yetu ina ovanthu ovanyingi veliava pala okuivisa. Yasukukisa ovalanduli vayo opo vakale noupanga omuwa na Huku, novituwa oviwa. Namphila onondyale Mbouhamba valinga ononkhono opo vetuyapule, mahi onthue hono tuelikuata okapandi mouye auho. Ovipuka ovio, novikuavo vali vialingwa Nouhamba, vilekesa nawa okuti tunde mo 1914, Ohamba yetu ikahi nokutumina pokati konondyale mbayo.

2 Apa katutu, Ouhamba nkhele maulingi vali ovipuka ovinyingi vihuvisa. “Mauya” “okuhanyako . . . nokunyimako” onondyale mbao. (Mat. 6:10; Dan. 2:44) Mahi tyina nkhele omuvo oo wehenehikepo, mapamoneka vali ovipuka ovikuavo viakolela unene. Ovipuka patyi? Omaulo omanyingi Ombimbiliya akumbulula epulo olio. Pahe matulilongesa omaulo amwe opo tunoñgonoke etyi matyikamoneka apa katutu.

Etyi Matyimonekapo Tyina Nkhele Kuheneye “Ehanyauno Maliya Otyiuhulukila”

3. Otyipuka patyi tyotete tukahi nokukevelela?

3 Okupopia okuti ombembwa. Etyi apostolu Paulu ahonekela ova Tesalonika, wapopile otyipuka tyotete tukahi nokukevela. (Tanga 1 Tessalonicenses 5:2, 3.) Momukanda oo, Paulu wapopia konthele “yonthiki ya Jeova,” maihimbika nehanyauno lio “Mbambilonia Onene.” (Apo. 17:5) Mahi, tyina nkhele onthiki ya Jeova yehenehimbike, ovatumini vouye mavapopi okuti “Ombembwa nepamo!” Otyo tyipondola hamwe matyipopiwa vala like, ine o mokueenda kuomuvo umwe. Okuti ononkhalamutwe mbonongeleya nambo mabulipakepo? Mokonda navo valinga onthele youye, tyipondola navo maveliwaneka novatumini vouye avapopi okuti: “Ombembwa!” (Jer. 6:14; 23:16, 17; Apo. 17:1, 2) Onondaka ombo mbokuti ombembwa nepamo, mambulekesa nawa okuti onthiki ya Jeova ikahi popepi nokuhimbika. Onondyale Mbouhamba wa Huku, “kamambukahupa.”

4. Okunoñgonoka eulo liakolela lia Paulu konthele yokupopia okuti ombembwa nepamo tyituetela ouwa patyi?

4 Okunoñgonoka eulo olio liakolela tyituetela ouwa patyi? Paulu wati: “Onwe kamukahi menthiki, opo onthiki oyo imuuhulukile ngovimphulu.” (1 Tes. 5:3, 4) Onthue tutyivila okunoñgonoka ovipuka mavikamoneka apa katutu, katukahi ngovanthu vouye. Mahi oñgeni eulo olio konthele yombembwa nepamo malikafuisuapo? Tuna vala okukevelela, nokutala oñgeni ouye ou ukahi nokueenda. Ngotyo, “tukalei tyipahi nokutualako tyalunguka.”—1 Tes. 5:6; Sof. 3:8.

Ononkhumbi Ononene Mbuhimbika

5. Oityi matyihimbika “nononkhumbi ononene”?

5 Onongeleya mbuluiswa. Tuhinangelei etyi Paulu ahoneka, wati: “Putyina vamapopi okuti: ‘Ombembwa nepamo!’ iya ehanyauno maliveuhulukila.” Ngetyi omuliakulu ukuamwa liwa-liwa nomutitimo, omuvo wokupopia okuti “Ombembwa nepamo!” maukuamwa liwa-liwa “nehanyauno maliya otyiuhulukila.” Oityi matyikahanyuako? Tete, “Ombambilonia Onene,” onongeleya ambuho mbomatutu, tupu iihanwa okuti “ekunga.” (Apo. 17:5, 6, 15) “Ononkhumbi ononene,” mambuhimbika tyina Ovakristau vomouye, nomaongano omakuavo onongeleya mbomatutu viamahanyuako. (Mat. 24:21; 2 Tes. 2:8) Ovipuka ovio mavitumphulula ovanthu ovanyingi. Mokonda yatyi? Omokonda alo pomuvo opo, ekunga malisoko okuti nkhele “onkhai-hamba” iya ‘kamaikeliyavela nalumwe.’ Mahi, liwa-liwa malityimono okuti liayumba onthumbi movanthu vehevo. Ekunga olio, malikahanyuako liwa-liwa ngatyina “omonthiki ike vala.”—Apo. 18:7, 8.

6. Ovalie ine oityi matyikalwisa “Ombambilonia Onene”?

6 Olie ine oityi matyikalwisa “Ombambilonia Onene”? “Enyama lionombinga ekwi.” Omukanda wa Revelação ulekesa okuti enyama olio, o Nações Unidas. Onombinga ekwi, ovatumini aveho vouye vakuatesako “enyama olio enkhuhu.” (Apo. 17:3, 5, 11, 12) Oñgeni ekunga malikaluiswa? O Nações Unidas maikapunda omalumono ekunga, nokulinyanyauna, “aveliyoko.”—Tanga Apocalipse 17:16. a

7. Oñgeni onondaka mba Jesus mu Mateus 24:21, 22 mbafuisiluepo pomuvo wo Vakristau votete? Iya oñgeni mambukafuiswapo komutwe?

7 Ononthiki mambukatepululwa. Ohamba yetu yapopia etyi matyikamoneka mokueenda kuononkhumbi ononene. Jesus wapopile okuti: “Mokonda yovaholovonwa, ononthiki ombo mambukatepululwa.” (Tanga Mateus 24:21, 22.) Onondaka mba Jesus mbafuisiluepo katutu mo 66 P.K. etyi Jeova akondola omafualali o Roma avahalwisi o Jelusalei. (Mar. 13:20) Otyo tyahupisile Ovakristau mo Jelusalei, nomo Judeia. Pahe oityi matyikamoneka mouye auho tyina ononkhumbi ononene mbamahimbika? O Nações Unidas maikahanyako onongeleya mbomatutu, mahi pokati Kohamba yetu, Jeova kamayeke ongeleya yotyotyili ihanyueko, mokonda “makatepulula” ovilwa ovio. Ngotyo, omaongano aeho onongeleya mbomatutu maakahanyuako, akukesala vala ongeleya ike yotyotyili. (Sal. 96:5) Pahe, matutale ovipuka mavikamoneka tyina ononkhumbi ononene mbamalambe.

Ovipuka Mavikamoneka Tyina Nkhele o Armagedom Yeheneye

8, 9. Ovipuka patyi vihuvisa Jesus apopile? Oñgeni ovanthu mavakala tyina vamamono ovipuka ovio?

8 Eulo lia Jesus konthele yononthiki mbahulililako, lilekesa okuti makukamoneka ovipuka ovinene tyina nkhele o Armagedom yeheneye. Ovipuka vivali viotete matulilongesa, viapopiwa mo Evandyeliu ya Mateus, noya Marku, noya Luka.—Tanga Mateus 24:29-31; Mar. 13:23-27; Luc. 21:25-28.

9 Ovipuka vihuvisa mavimoneka meulu. Jesus wapopile okuti: “Ekumbi malikanthikovela, iya ohanyi kamaikaava otyimimi tyayo, iya ononthungululu peulu mambukatokapo.” Tyotyili, ovanthu kamavakaovola vali ononkhalamutwe mbonongeleya opo vevelongese. Okuti Jesus tupu ankho ukahi nokupopia okuti meulu mamumoneka ovipuka vihuvisa? Hamwe. (Isa. 13:9-11; Joel 2:1, 30, 31) Oñgeni ovanthu mavakala tyina vamamono ovipuka ovio? ‘Mavehulilwa,’ mokonda “kavetyii oityi mavalingi.” (Luc. 21:25; Sof. 1:17) Tyotyili, onondyale Mbouhamba wa Huku, okuhimbikila ‘konohamba alo kovapika’ “mavakaambuka nowoma, mokonda yovipuka mavikeya,” iya mavaende nkholo opo vakaholame. Mahi kamavavasi apa vapondola okuholama opo vahupe konyengo Yohamba yetu.—Luc. 21:26; 23:30; Apo. 6:15-17.

10. Ekoyeso patyi Jesus makalinga, iya vana vakuatesako Ouhamba wa Huku mavakakala ñgeni? Vana veyele Ouhamba wa Huku mavakakala ñgeni?

10 Okuyapula onongi novinkhombo. Aveho veyele Ouhamba wa Huku mavakamona otyipuka tyimwe matyiyawisa vali kowoma wavo. Jesus wati: “Mavamono Omona womulume uya momakaka, nepondolo enene nenkhimano.” (Mar. 13:26) Otyipuka otyo tyihuvisa, matyilekesa okuti Jesus weya pala okukoyesa ovanthu. Monthele onkhuavo yeulo olio lipopia konthele yononthiki mbahulililako, Jesus wapopile vali ovipuka ovinyingi konthele yekoyeso makalinga pomuvo opo. Otyo tutyivasa monthengele-popia yonongi, novinkhombo. (Tanga Mateus 25:31-33, 46.) Vana vakuatesako noukuatyili Ouhamba wa Huku, mavakakoyeswa, avatiwa “onongi,” iya “mavakakatula omitwe viavo,” ­mokonda vanoñgonoka okuti ‘eyovo liavo likahi popepi.’ (Luc. 21:28) Mahi, vana veyele Ouhamba, mavakakoyeswa, avatiwa “ovinkhombo,” iya “mavekeliyavela” mokonda vanoñgonoka okuti “ononkhia mbahapu” mbuvekevelela.—Mateus 24:30; Apocalipse 1:7.

11. Oityi tuesukisa okutualako okuhinangela putyina tulilongesa ovipuka mavimoneka?

11 Tyina Jesus amakoyesa “omalongo aeho,” makukamoneka ovipuka ovinyingi viakolela unene tyina nkhele ovilwa vio Armagedom vihenehimbike. (Mat. 25:32) Povipuka ovio, matulilongesa vivali: ovilwa via Goge, nokuongiya ovalembulwa. Tyina tulilongesa ovipuka ovio vivali, tuesukisa okuhinangela okuti Ondaka ya Huku kaihololola omuwo ovipuka ovio mavimoneka. Mahi, tyipondola matyiti vala tyina etyi tyipwa, otyikuavo tyipingapo.

12. Oñgeni Satanasi makalwisa Ouhamba?

12 Ovilwa via Goge. Goge ya Magoge makalwisa ovalembulwa vahupapo, nomapanga avo, onongi ononkhuavo. (Tanga Ezequiel 38:2, 11.) Satanasi makalwisa Ouhamba, iya ovilwa ovio, ovio viahulililako. Kamakalwisa-lwisa vali ovalembulwa. (Apo. 12:7-9, 17) Haunene tunde etyi ovalembulwa vahimbika okuongiyua mewaneno Liovakristau, Satanasi ukahi nokuovola okuhanyapo ewaneko, nohole yotyotyili vena novakuatate vavo, nenoñgonoko liafuapo vena konthele Yondaka ya Huku, mahi kekahi nokutyivila. (Mat. 13:30) Anthi, tyina onongeleya ambuho mbomatutu mbamahanyuako iya ovanthu va Huku avakala ngatyina vekahi “momaumbo ehena ovimato, nokuhena omapito nomakumba,” Satanasi matale okuti oyo omphitilo ongwa yokuvelwisa. Ngotyo, makahongiliya ovatumini opo valwise vana vaama Kouhamba.

13. Oñgeni Jeova makaamena ovanthu vae?

13 Ezekiele wapopia etyi matyikamoneka. Konthele ya Goge, eulo liati: “Motundu komphangu yove, kononthele mbokokule-kule, ove novanthu ovanyingi, aveho vavelama kononkhambe, ovanthu ovanyingi-nyingi, omafualali omanyingi. Iya mamuutukila ovanthu vange ngatyina omakaka ahitika ohi.” (Eze. 38:15, 16) Oityi Jeova malingi tyina otyo tyamamoneka? Jeova wati: “Onyengo yange mailondo. Andyikaihana omutunga.” (Eze. 38:18, 21; tanga Zacarias 2:8.) Jeova makaamena ovaumbili vae pano pohi. Iya otyo matyieta ovilwa vio Armagedom.

14, 15. Otyipuka patyi otyikuavo matyimoneka tyina ovilwa via Satanasi viamahimbika?

14 Putyina nkhele tuhenelilongese oñgeni Jeova makayakulila ovanthu vae movilwa vio Armagedom, tutalei otyipuka otyikuavo tyakolela. Otyipuka otyo, matyimoneka tyina ovilwa via Satanasi viamahimbika, tyina o Armagedom yehenehimbike. Ngetyi tuamona mopalagrafu 11, otyipuka tyavali, okuongiya ovalembulwa vahupapo.

15 Okuongiya ovalembulwa. Mateus na Marku vapopia onondaka mba Jesus konthele “yovaholovonwa,” Ovakristau ovalembulwa, okuti navo vakutikinyua movipuka mavikamoneka tyina nkhele o Armagedom yehenehimbike. (Tala popalagrafu 7.) Jesus Ohamba wapopile konthele yae muene okuti: “Makatuma onoandyu mbae, iya ambuongiya ovaholovonwa vae kononthele ononkhuana, tunde konthyimbi yohi alo konthyulilo yeulu.” (Mar. 13:27; Mat. 24:31) Ovilinga viokuongiya Jesus apopia ovipi? Ankho kekahi nokupopia enyingilikilo liahulililako Ovakristau ovalembulwa mavatambula tyina nkhele ononkhumbi ononene mbehenehimbike. (Apo. 7:1-3) Mahi, Jesus ankho ukahi nokupopia etyi matyikamoneka tyina ononkhumbi ononene mbameya. Ngotyo, tyina Satanasi amahimbika okulwisa ovanthu va Huku, ovalembulwa nkhele vekahi pano pohi, mavaongiyua opo vaye keulu.

16. Ovilinga patyi ovalembulwa vatutiliswa mavakakala navio movilwa vio Armagedom?

16 Oñgeni okuongiya ovalembulwa vahupapo tyelikuata no Armagedom? Omuvo wokuongiya, ulekesa okuti ovalembulwa aveho mavaende keulu tyina nkhele ovilwa via Huku vio Armagedom vihenehimbike. Vo 144.000, mavakatumina na Kristu keulu. Ngotyo, mavakapewa outumini wokuundapesa kumwe na Jesus “omphangoti yotyivela,” pala okuhanyako onondyale Mbouhamba wa Huku. (Rev. 2:26, 27) Onoandyu kumwe novalembulwa vatutiliswa, mavalandula Kristu, Ohamba Yovita, putyina akalwisa onondyale mbukahi nokukalwisa ovanthu va Huku. (Eze. 38:15) Ovilwa ovio, onthyimbi yovilwa vio Armagedom!—Apo. 16:16.

Ononkhumbi Ononene Mbumanuhuka

Ovilwa vio Armageddom vihimbika!

17. “Ovinkhombo” mo Armagedom mavikalingwa tyi?

17 Ekoyeso. Tyina ononkhumbi ononene mbamapu, makukuame ovilwa vio Armagedom. Pomuvo opo, Jesus makalinga otyilinga otyikuavo. Jesus kamakala vala Omukoyesi “womalongo aeho,” mahi tupu makahanyako ovanthu aveho akoyesile, eveti “ovinkhombo.” (Mat. 25:32, 33) “Nomutunga omule watua,” Ohamba yetu “maikavanga omalongo.” Tyotyili, ovanthu aveho vekahi ngovinkhombo, okuhimbikila “konohamba” alo “kovapika,” “mavakaya kononkhia mbahapu.”—Apo. 19:15, 18; Mat. 25:46.

18. (a) Onkhalelo “yonongi” maikapiluluka ñgeni? (b) Oñgeni Jesus makamanuhula okufinda?

18 Onkhalelo yavana Jesus makakoyesa eveti “onongi,” maipiluluka unene! “Otyinyingi tyovanthu” vamoneka ngoti “onongi” mbehena nawike uveamena, mavakahupa tyina ovanthu va Satanasi vekevelwisa, iya “avakatunda mononkhumbi ononene.” (Apo. 7:9, 14) Iya, tyina Jesus amafindi, nokumanako onondyale ambuho Mbouhamba wa Huku, makapaka Satanasi novilulu viae mokaleya. Mavakakalamo omanima ovityita ekwi, iya kamavakahongiliya vali ovanthu, mokonda mavakakala ngatyina vankhia.—Tanga Apocalipse 6:2; 20:1-3.

Oñgeni Matulipongiya

19, 20. Onondaka mbuvasiwa Isaías 26:20 mu 30:21?

19 Oñgeni matulipongiya pala ovipuka viakolela mavikeya? Omutala Womulavi, omanima amwe konyima wapopile okuti: “Matuhupu vala inkha tutavela.” Omokonda yatyi? Ekumbululo tulivasa melondolo Jeova aavelele ova Judeu ovapika ankho vakala Mombambilonia yokohale. Jeova waulile okuti Ombambilonia maifindwa, mahi oityi ovanthu va Huku ankho vena okulinga opo velipongiye pala onthiki oyo? Jeova wapopile okuti: “Endei vanthu vange, nyingilei monondyuo mbenyi, amuliikilamo. Holamei, alo onyengo yange ilamba.” (Isa. 26:20) Onondaka moversikulu ei mbokuati: “Endei,” “nyingilei,” “liikileimo,” “holamei,” ambuho otyitumino, tyilekesa okuti omunthu una umwe okutyilinga. Ova Judeu vetavelele ovitumino ovio, vakalele monondyuo mbavo, kokule nomafualali anyingilile mepundaumbo. Ngotyo, opo vahupe, ankho vena okutavela onondonga mba Jeova. b

20 Otyo tyitulongesa tyi? Ngetyi tyalingile ovaumbili va Huku kohale, nonthue opo tuhupe kovipuka maviya, tuna okutavela onondonga mba Jeova. (Isa. 30:21) Onondonga ombo, tumbupewa mewaneno. Ngotyo, tuesukisa okutavela nomutima auho ehongolelo tupewa. (1 João 5:3) Inkha tulinga ngotyo hono, matukakala ovataveli komutwe wandyila, iya Tate yetu Jeova, Nohamba yetu Jesus, mavetuyakulila. (Sof. 2:3) Otyo, matyitukuatesako okutala oñgeni Ouhamba wa Huku maukamanako onondyale mbao. Tyotyili, otyipuka otyo, kamatuketyilimbwa!

a Ehanyauno lio “Mbambilonia Onene,” katyilekesa okuti ovanthu aveho vokuenda konongeleya ovo mavaipawa, mahi, matyikahanyuako omaongano atyo. Ngotyo, ovanyingi ankho vaya monongeleya ombo, mavakahupa kehanyauno olio, iya tyafuile mavalingi ononkhono opo vahaye vali kongeleya, ngetyi tyapopiwa mu Zacarias 13:4-6.

b Opo unoñgonoke vali konthele yotyo, tala omukanda Profecia de IsaíasUma Luz Para Toda a Humanidade I, pomafo 282-283.