Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 21

Gado Kownukondre o figi den feanti puru

Gado Kownukondre o figi den feanti puru

FU SAN A KAPITEL E TAKI

Den sani di o pasa syatu fosi a feti fu Armagedon bigin

1, 2. (a) San e sori krin taki wi Kownu e tiri sensi 1914? (b) San wi o luku na ini a kapitel disi?

WI KISI wan moro tranga bribi, now di wi luku san Gado Kownukondre du na mindri den feanti fu en (Ps. 110:2). Wi Kownu seti wan legre fu preikiman di de klariklari fu du a wroko fu den. A meki na anbegi fu Gado pipel kon moro krin èn a yepi den fu libi wan krin libi. Na heri grontapu wi e libi na ini wánfasi aladi den feanti fu a Kownukondre e suku fu prati wi. Den sani disi nanga furu tra sani di wi si na ini a buku disi e sori krin taki sensi 1914 wi Kownu e tiri na mindri den feanti fu a Kownukondre.

2 A Kownukondre o du moro kefalek sani na ini a ten di e kon. Te a o „kon” fu tiri na grontapu, a o ’broko ala den tra kownukondre pisipisi èn a o tyari wan kaba kon’ na den feanti fu en (Mat. 6:10; Dan. 2:44). Ma fosi a ten dati doro tra prenspari sani o pasa. San na den sani dati? Wan tu Bijbel profeititori e gi piki tapu na aksi disi. Meki wi luku wan tu fu den profeititori dati fu kon sabi san o pasa na ini a ten di de na wi fesi.

San o pasa fosi a ’pori kon wantronso’?

3. San na a fosi sani di o pasa na ini a ten di e kon?

3 Sma o taki dati freide de. Na ini en brifi gi den Tesalonikasma Paulus ben taki fu a fosi sani di ben o pasa. (Leisi 1 Tesalonikasma 5:2, 3.) Na ini a brifi Paulus e taki fu „a dei fu Yehovah” di ben o bigin te den ben o go feti nanga „Babilon a Bigiwan” (Openb. 17:5). Ma fosi a dei fu Yehovah bigin den pipel o taki: „Freide de èn ala sani e waka bun!” Kande disi o pasa na wán okasi nomo noso kande a o pasa na moro okasi baka makandra. Den kerki fesiman o de na ini a tori disi? Den na wan pisi fu grontapu tu, sobun a kan taki den srefi o taki tu: „Ala sani e go bun!” (Yer. 6:14; 23:16, 17; Openb. 17:1, 2) Te sma e taki dati freide de èn taki ala sani e go bun, dan wi o sabi taki a dei fu Yehovah o bigin. Den feanti fu Gado Kownukondre „no o man lowe kwetikweti”.

4. Fu san ede a bun te wi e frustan a profeititori di Paulus taki na ini 1 Tesalonikasma 5:2, 3?

4 Fu san ede a bun te wi e frustan a profeititori disi? Paulus taki: „Fu di unu no de na dungru, meki a dei dati no o kon na un tapu leki fa deiten e kon miti fufuruman wantronso” (1 Tes. 5:3, 4). Wi no de leki tra sma di no man frustan san ala den sani disi wani taki. Ma na sortu fasi a profeititori fu 1 Tesalonikasma 5:2, 3 o kon tru? Wi musu wakti èn luku fa sani o pasa na grontapu. Fu dati ede „meki wi tan wikiwiki èn meki wi tan na ai”.​—1 Tes. 5:6; Sef. 3:8.

A bigi banawtu o bigin

5. Fa a „bigi banawtu” o bigin?

5 Den o kon feti nanga den kerki. Memre taki Paulus skrifi: „Te sma e taki: ’Freide de èn ala sani e waka bun!’, dan wantronso wan pori o kon na den tapu.” Neleki fa dondru e bari syatu baka te faya koti na loktu, na so pori o kon wantronso baka te den taki „freide de èn ala sani e waka bun!” San o kisi pori? A fosi sani di o kisi pori, na „Babilon a Bigiwan” noso „a huru-uma”. Disi na ala den falsi kerki na grontapu (Openb. 17:5, 6, 15). Te den falsi Kresten kerki nanga ala tra kerki o kisi pori, dan „a bigi banawtu” o bigin (Mat. 24:21; 2 Tes. 2:8). Furu sma no o fruwakti disi. Fu san ede? Fu di na a ten dati a huru-uma o si ensrefi leki wan „umakownu” di ’no o sari noiti’. A o denki taki noti o pasa nanga en. Ma wantronso a o si taki sani de tra fasi. Esi-esi den o figi en puru. A o de neleki rampu kon na en tapu „na ini wán dei”.​—Openb. 18:7, 8.

6. Suma o go feti nanga „Babilon a Bigiwan”?

6 Suma o go feti nanga „Babilon a Bigiwan”? Wan „ogri meti” di abi „tin tutu”. A buku Openbaring e sori taki na ogri meti disi na a organisâsi di nen Verenigde Naties (VN). Den tin tutu na ala den politiek tirimakti na ini a ten disi di e horibaka gi a „redi ogri meti” disi (Openb. 17:3, 5, 11, 12). O bigi a pori o de? Den kondre di e horibaka gi a VN o teki ala den gudu fu a huru-uma, den o nyan en, èn den o ’bron en teleki noti no tan abra’.​—Leisi Openbaring 17:16. *

7. (a) Fa den wortu fu Yesus na Mateyus 24:21, 22 kon tru na ini a yari 66? (b) Fa den o kon tru na ini a ten di e kon?

7 Gado o syatu a ten. Wi Kownu tyari kon na krin san o pasa na a ten fu a bigi banawtu. Yesus ben taki: „Gado o syatu a ten gi den sma di a kari.” (Leisi Mateyus 24:21, 22.) A fosi leisi di a sani disi kon tru ben de na ini a yari 66 di Yehovah „syatu a ten” di a legre fu Rome ben kon feti nanga Yerusalem (Mark. 13:20). A sani disi ben meki taki den Kresten na ini Yerusalem nanga Yudea ben kan kisi frulusu. Ma san o pasa na heri grontapu na a ten fu a bigi banawtu? Te a VN o feti nanga den kerki, dan Yehovah o meki wi Kownu „syatu a ten”, so taki a tru bribi no o kisi pori makandra nanga falsi bribi. Na so ala falsi kerki o kisi pori èn a tru bribi o de a wan-enkri bribi di tan abra (Ps. 96:5). Meki wi luku now san o pasa baka dati.

Sani di o pasa syatu fosi Armagedon bigin

8, 9. Sortu kefalek sani o pasa soleki fa Yesus ben taki èn san sma o du te den e si den sani disi?

8 A profeititori di Yesus taki fu den lasti dei e sori taki wan tu prenspari sani o pasa syatu fosi Armagedon bigin. Den fosi tu sani skrifi na ini Mateyus, Markus, nanga Lukas.​—Leisi Mateyus 24:29-31; Mark. 13:23-27; Luk. 21:25-28.

9 Kefalek sani o de fu si na hemel. Yesus taki: „A son o kon dungru, a mun no o gi leti, den stari o fadon komoto fu hemel.” Den kerki fesiman ben musu de leki leti gi den pipel, ma na a ten dati den no o skèin a leti fu den moro èn sma no o go suku yepi na den. Ma a de so taki den kefalek sani disi di Yesus taki o de fu si na hemel trutru? Kande (Yes. 13:9-11; Yoèl 2:1, 30, 31). San sma o du te den e si den sani disi? Den o „frede kefalek” fu di „den no o sabi fa fu lon komoto fu feni kibri” (Luk. 21:25; Sef. 1:17). Iya, den feanti fu Gado Kownukondre, awinsi na kownu noso srafu, o „lasi-ati krinkrin” èn den o lon go kibri „fu di den o frede te fu dede èn fu di den no sabi san o pasa”. Ma den no o feni nowan presi fu kibri te wi Kownu o kon nanga bigi atibron.​—Luk. 21:26; 23:30; Openb. 6:15-17.

10. (a) San Yesus o du te a o kon nanga bigi glori? (b) San den sma di e horibaka gi a Kownukondre nanga den gensman fu a Kownukondre o du na a ten dati?

10 A Kownu o prati den skapu fu den bokoboko. Baka dati ala feanti fu Gado Kownukondre o abi fu si wan sani di o meki den frede moro. Yesus taki: „Den o si a Manpikin fu libisma e kon na ini wolku nanga krakti èn nanga bigi glori” (Mark. 13:26). Te Yesus o kon nanga bigi glori, dan a o krutu libisma. Na ini a profeititori fu den lasti dei Yesus e taki moro fu a krutu di a o krutu sma na a ten dati. Wi kan si dati na ini na agersitori di a gi fu den skapu nanga den bokoboko. (Leisi Mateyus 25:31-33, 46.) Den sma di e horibaka gi Gado Kownukondre nanga den heri ati, na den „skapu” di o ’opo den ede luku go na loktu’ fu di den sabi taki ’a frulusu fu den de krosibei’ (Luk. 21:28). Ma den gensman fu a Kownukondre na den „bokoboko” di o „sari” fu di den sabi taki den o „dede fu têgo”.​—Mat. 24:30; Openb. 1:7.

11. San wi musu hori na prakseri te wi o luku den tra sani di o pasa fosi Armagedon bigin?

11 Baka te Yesus krutu „ala pipel” wan tu prenspari sani musu pasa ete fosi a feti fu Armagedon kon (Mat. 25:32). Meki wi luku tu sani: (1) Gok fu Magok o kon feti nanga Gado pipel èn (2) den o tyari den salfuwan kon na wán na hemel. Te wi o luku den tu sani disi, dan wi musu hori na prakseri taki Gado Wortu no e sori krin o ten den sani disi o pasa. Soleki fa a sori, den tu sani disi o pasa na a srefi pisi ten, aladi den no o bigin na a srefi ten.

12. San Satan o du te a si taki ala falsi kerki kisi pori èn Gado pipel wawan tan abra?

12 Gok fu Magok o kon feti nanga Gado pipel. Gok fu Magok o go feti nanga den salfuwan di de na grontapu ete èn nanga den tra skapu. (Leisi Esekièl 38:2, 11.) Sensi a Kownukondre bigin tiri èn den trowe Satan kon na grontapu, Satan pruberi fu figi den salfuwan puru. Ma disi o de a lasti leisi te a o pruberi fu feti nanga den (Openb. 12:7-9, 17). Spesrutu sensi di den salfuwan bigin kon na wán na ini a Kresten gemeente di seti kon bun baka, Satan pruberi fu pori a gemeente. Ma a no ben man du dati (Mat. 13:30). Te ala den falsi kerki kisi pori, a o sori leki Gado pipel e „libi na ini dorpu sondro skotu, bowtu, nanga doro”. Dan Satan o denki taki a man du den ogri. A o meki den politiek tiriman go feti nanga den sma di e horibaka gi a Kownukondre.

13. San Yehovah o du te feanti o kon feti nanga en pipel?

13 A profeititori fu Esekièl e sori san o pasa na a ten dati. A e taki: „Yu o komoto na a presi pe yu e tan, iya, yu o komoto te na den moro farawe presi na noordsei. Yu o kon makandra nanga furu pipel èn den alamala e rèi asi. Den de nanga furu, iya, den de wan bigi legre. Sondro misi yu o hari kon feti nanga mi pipel Israel. Yu o kon na den tapu, neleki fa wolku e kon fu tapu a kondre” (Esek. 38:15, 16). San Yehovah o du te Satan kon nanga en bigi legre? „Mi o kisi so wan bigi atibron taki a o de fu si na mi fesi”, na so Yehovah taki. „Mi o kari sma fu go feti” (Esek. 38:18, 21; leisi Sakaria 2:8.) Te Yehovah o go feti fu yepi den futuboi fu en na grontapu, dan Armagedon o bigin.

14, 15. Sortu tra sani o pasa baka te Satan kon fu feti nanga Gado pipel?

14 Ma fosi wi go luku fa Yehovah o kibri en pipel na ini a feti fu Armagedon, meki wi luku wan tra prenspari sani di o pasa. A sani disi o pasa baka te Satan o kon fu feti nanga Gado pipel èn fosi Yehovah o yepi en pipel na ini Armagedon. Soleki fa wi si na ini paragraaf 11, dan na ini a pisi ten dati den o tyari den salfuwan di de na grontapu ete, kon na wán na ini hemel.

15 Den o tyari den salfuwan kon na wán. Mateyus nanga Markus ben taki dati wan fu den sani di ben o pasa fosi Armagedon bigin, na taki den ben o „tyari den sma kon na wán di Gado kari” (Luku paragraaf 7). Yesus ben taki san en leki Kownu ben o du. A taki: „A o seni den engel go èn den o tyari den sma kon na wán di Gado kari komopo fu noordsei, zuidsei, owstusei, nanga west-sei, iya, fu a wan uku fu grontapu te na a tra uku èn fu a wan uku fu hemel te na a tra uku” (Mark. 13:27; Mat. 24:31). Fu sortu ten Yesus e taki dyaso? A no e taki fu a pisi ten te den salfuwan o kisi a marki fu a lasti leisi. Dati o pasa leti fosi a bigi banawtu bigin (Openb. 7:1-3). Ma na ini a tekst disi Yesus e taki fu wan sani di o pasa na a pisi ten fu a bigi banawtu srefi. Sobun, a sori leki den o tyari den salfuwan di de na grontapu ete kon na wán na hemel, baka te Satan o kon fu feti nanga Gado pipel.

16. San den salfuwan o du te den kisi wan opobaka na hemel?

16 Ma den o kaba tyari den salfuwan kon na wán fosi Armagedon kon? Te wi e luku san o pasa baka makandra, dan wi kan frustan taki ala salfuwan o de na hemel kaba fosi Armagedon, a feti fu Gado bigin. Te Krestes o figi den feanti fu Gado Kownukondre puru „nanga wan isri tiki”, den 144.000 salfuwan musu fu de na hemel kaba, fu di den o tiri makandra nanga en na hemel (Openb. 2:26, 27). Te den salfuwan disi kisi wan opobaka na hemel, dan den nanga Kownu Yesus Krestes èn den makti engel o go feti nanga a „bigi legre” fu den feanti di wani figi Yehovah pipel puru (Esek. 38:15). Te den tu legre disi miti, dan Armagedon o bigin!​—Openb. 16:16.

San o pasa na a kaba fu a bigi banawtu?

A feti fu Armagedon bigin!

17. San o pasa nanga den „bokoboko” na ini Armagedon?

17 Den feanti o kisi pori. Armagedon na a kaba fu a bigi banawtu. Na a ten dati Yesus o du ete wan sani. A ben de a Krutuman fu „ala pipel”, ma now a o kiri ala sma di ben kisi krutu leki „bokoboko” (Mat. 25:32, 33). Nanga wan „langa srapu feti-owru” wi Kownu o „kiri den pipel”. Iya, ala den sma di de leki bokoboko, awinsi na „kownu” noso „srafu” „o dede fu têgo”.​—Openb. 19:15, 18; Mat. 25:46.

18. (a) San o pasa nanga den „skapu”? (b) San Yesus o du te a wini ala den feanti?

18 Sani o de heri tra fasi gi den wan di Yesus e si leki „skapu”! Nanga en bigi legre fu „bokoboko”, Satan o wani kiri den „skapu”, fu di a gersi leki den no abi nowan sma fu kibri den. Ma na a kaba fu a feti disi „wan bigi ipi” skapu o „komoto na ini a bigi banawtu” (Openb. 7:9, 14). Baka te Yesus wini èn kiri ala libisma di de feanti fu Gado Kownukondre, dan a o trowe Satan nanga den ogri yeye na ini „a dipi peti di no abi gron”. Drape den o tan dusun yari èn den no o man du noti.​—Leisi Openbaring 6:2; 20:1-3.

Fa wi musu sreka wisrefi

19, 20. San wi kan leri fu Yesaya 26:20 nanga 30:21?

19 Fa wi kan sreka wisrefi gi den span sani di o pasa na ini a ten di e kon? Wan tu yari pasa wan Waktitoren ben taki: „Efu wi wani tan na libi na a ten dati, dan wi musu gi yesi.” Fu san ede disi de so? Wi kan kisi piki tapu na aksi disi te wi e luku wan warskow di Yehovah ben gi den Dyu di ben de na ini katibo na ini owruten Babilon. Yehovah ben taki na fesi dati Babilon ben o kisi pori. Ma san Gado pipel ben musu du fu sreka densrefi gi a ten dati? Yehovah taki: „Mi pipel, un go na ini un kamra èn tapu den doro. Un go kibri fu wan syatu pisi ten, teleki mi ati no bron moro” (Yes. 26:20). Poti prakseri na den wortu „go”, „tapu” èn „go kibri”. Den wortu disi na komando. Efu den Dyu ben gi yesi, dan den ben o de na ini den oso. Den no ben o de na strati te den srudati fu den feanti ben o kon na ini a foto. Sobun, efu den ben wani tan na libi, den ben musu du san Yehovah ben taigi den fu du. *

20 San wi kan leri fu a tori disi? Neleki den futuboi fu Gado na ini owruten, na so wi musu du san Yehovah taigi wi fu du (Yes. 30:21). Na so wawan wi o man tan na libi. Na ini a gemeente wi e yere san wi musu du. Fu dati ede nanga wi heri ati wi wani teki den rai di wi e kisi (1 Yoh. 5:3). Efu wi e du dati nownow kaba, dan a o moro makriki gi wi fu gi yesi na ini a ten di e kon èn wi o kisi kibri fu wi Papa Yehovah nanga wi Kownu Yesus (Sef. 2:3). Te Gado o kibri wi, dan nanga wi eigi ai wi o si fa Gado Kownukondre o figi den feanti fu en puru krinkrin. Noiti wi o frigiti a ten dati!

^ paragraaf 6 Soleki fa a sori, dan na den falsi kerki o kisi pori te „Babilon a Bigiwan” o kisi pori, ma a no ala kerkisma o dede na a ten dati. Fu dati ede, baka te Babilon kisi pori, den bakaman fu en no o wani abi noti fu du nanga nowan bribi. Wi kan frustan disi te wi e luku Sakaria 13:4-6.