Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 22

Usoma u Tẽlisa Ocipango ca Suku Palo Posi

Usoma u Tẽlisa Ocipango ca Suku Palo Posi

ETOSI LIA VELAPO VOCIPAMA

Usoma u tẽlisa olohuminyo viosi via Suku viatiamẽla komanu kuenda Kongongo

1, 2. (a) Momo lie olonjanja vimue ka ca lelukilile oku tava okuti ongongo yi ka pongoluiwa oco yi linge ocumbo celau? (b) Nye ci pondola oku tu kuatisa oku pamisa ekolelo lietu kolohuminyo via Suku?

 MANJI umue o pitĩla kohongele pole wa kava omo liupange. Eye wa kava omo lia cime caye wo kisika oku talavaya calua, omo lioku tata epata liaye, kuenda omo liukãi waye o vela. Pole, eci ocisungo catete ci fetika, manji o yeva ekavuluko lesanju, poku kala kumosi lavamanji Vonjango Yusoma. Ocisungo caco ci tukula elavoko liomuenyo vofeka yelau palo posi, kuenda olondaka viaco viu vetiya oku sokolola ndu okuti o kasi ale vofeka yelau palo posi vekalo limue liwa. Eye o sole calua ocisungo caco. Osimbu eye kumue lepata liaye va imba ocisungo, elavoko liaco li lembeleka utima waye.

2 Ove hẽ wa pitile ale lulandu waco? Valua pokati ketu tua pita ale lulandu waco. Pole, omo liovitangi tu kasi oku liyaka lavio voluali lulo, ka ci leluka oku tava okuti, kovaso yoloneke ku ka kala oluali luokaliye. Tu kasi “kotembo yohali” kuenda oluali lulo lu kasi ocipãla oco lu linge ofeka yelau palo posi. (2 Tim. 3:1) Nye ci tu kuatisa oku tava okuti elavoko lietu liocili? Tua kũlĩha ndati okuti ndopo Usoma wa Suku u ka viala omanu vosi? Tu kũlĩhĩsi ovitumasuku vimue via Yehova okuti afendeli vaye vo kosimbu va mola ndomo via tẽlisiwa. Noke, tu ka kũlĩhĩsa ndomo ovitumasuku viaco kuenda vikuavo vi kasi oku tẽlisiwa lonjila yimue yi komõhisa koloneke vilo. Kuenje, lekolelo lietu lia pamisiwa, tu ka tiamisila ovitima vietu kelomboloko liovitumasuku viaco viatiamẽla kovina vi keya kovaso yoloneke.

Ndomo Yehova a tẽlisa olohuminyo viaye kosimbu

3. Elavoko lipi lia lembeleka va Yudea va kala kumandekua ko Bavulono?

3 Sokolola omuenyo wa va Yudea va kala kumandekua ko Bavulono kocita cepandu O.Y. Va Bavulono va enda oku va pembula omo liekolelo liavo ku Yehova. (Osa. 137:1-3) Vokuenda kuanyamo alua, va Yudea va kuekolelo va amamako oku kakatela kelavoko li sanjuisa liokuti: Yehova wa likuminyile oku yovola afendeli vaye oco va tiukile kofeka yavo. Yehova wa popia okuti va ka kuata ekalo limue liwa. Eye wa sokisa ofeka yo Yuda locumbo Cedene! (Tanga Isaya 51:3.) Tu sukila oku ivaluka okuti, olohuminyo viaco via kuata ocimãho coku lembeleka afendeli va Suku loku imula atatahãi a kala oku sakalaisa ovitima viavo. Ndamupi? Kũlĩhĩsa ovitumasuku vimue.

4. Yehova wa likuminyile ndati ku va Yudea okuti wa laikele oku va kuatisa oco va kolepo vofeka yavo?

4 Oku kolapo. Vana va kala kumandekua ka va tiukilile vofeka yimue yelau, pole va tiukila kofeka ya kala ocipãla okuti ya sialele elunda vokuenda kueci ci soka 70 kanyamo, momo havosiko va yi kũlĩhĩle. Kotembo yaco, olohosi, olombinji, olongue kuenda ovinyama vikuavo via tema via siatele calua. Citava okuti usongui umue wepata o lipula ndoco: “Ndi teyuila ndati ukãi wange kuenda omãla vange? Ndi teyuila ndati olomeme kuenda olongombe? Ca sunguluka oku kuata esakalalo liaco. Omo liaco, sokolola ohuminyo ya Suku yi sangiwa kelivulu lia Isaya 11:6-9, kuenda elembeleko ohuminyo yaco ya eca kokuavo. (Tanga.) Yehova lolondaka evi vi sanjuisa, wa likuminyile komanu va kala kumandekua hati, o ka va teyuila kumue lovinyama viavo. Ocitumasuku cokuti, ohosi ya laikele oku lia owangu ,ci lekisa okuti olohosi ka vi takĩla ovinyama via va Yudea. Afendeli va Yehova ka va sukilile oku kuata usumba omo liovinyama viaco. Yehova wa likuminyile kafendeli vaye hati, va laikele oku kolapo vofeka yo Yuda ya tumbuluiwa vekalasoko kuenda vusenge.​—Esek. 34:25.

5. Ovitumasuku vipi via kuatisa va Yudea oku kolela okuti Yehova o ka va sumũlũisa loku lia kualua poku tunda kumandekua?

5 Okulia kualua. Citava okuti nda va kuata asakalalo akuavo. Pamue citava okuti o lipula ndoco: Ndi ka tẽla hẽ oku tekula epata liange vofeka ya tumbuluiwa? Tu ka kala pi? Ku ka kala hẽ upange wa velapo owu tu kasi oku linga cilo vemẽhi liupika wovanyãli vetu? Lekuatiso liovitumasuku, Yehova wa lembeleka va Yudea catiamẽla kapulilo a lingiwa ndeti. Yehova wa likuminya kafendeli vaye vakuepokolo poku va sapuila okuti, o lokisa ombela olonjanja viosi, kuenje ongongo yima ‘olomema vialua.’ (Isa. 30:23) Catiamẽla kolonjo kuenda kupange u sanjuisa, Yehova wa likuminyile kafendeli vaye hati: “Va tunga olonjo kuenje va kalamo; va kũla oviumbo viayuva kuenje va lia epako liavio. Ka va tungi okuti umue wiñi o kalamo. Ka va kũli okuti umue wiñi o liako.” (Isa. 65:21, 22) Omo liaco, nda va kuata omuenyo wa li tepa lowu va kuatele kupika ko Bavulono. Pole, nye ci popiwa catiamẽla kovitangi viavo via koka okuti va tualiwa kumandekua?

6. Osimbu afendeli va Suku ka va tualiwile kumandekua ovitangi vi pi va kuatele kuenda nye Yehova a likuminyile oku eca kokuavo?

6 Ekalo liwa konepa yespiritu. Osimbu handi afendeli va Suku ka va tualiwile kumandekua, va honguele konepa yespiritu. Vonduko yuprofeto Isaya, Yehova wa sapuila afendeli vaye hati: “Utue wosi u vala, kuenda utima wosi wa leñela.” (Isa. 1:5) Ovo va kala olomeke kuenda ovisitatũi konepa yespiritu, momo ka va pokuile kalungulo a Yehova, kuenda kolonumbi viaye. (Isa. 6:10; Yer. 5:21; Esek. 12:2) Nda va Yudea va pitile vali lovitangi vimuamue nda va teyuiwa ndati? Ka ci lekisa hẽ okuti nda va pumba vali ocali ca Yehova? Va lembelekiwa poku yeva olohuminyo via Yehova viokuti: “Keteke liaco ovisitatũi vi yeva olondaka vielivulu, lovaso olomeke via kaile voluvumbulu, lowelema a [letuluka].” (Isa. 29:18) Ocili okuti, Yehova nda wa yovola afendeli vaye va pindisiwa kuenda va likekembela. Nda okuti ovo va lekisile onjongole yoku tava kuenda oku pokola ku Yehova, eye nda wa va ĩha olonumbi vi va kuatisa oku kala lomuenyo.

7. Olohuminyo Suku a lingile kafendeli vaye va kala kumandekua via tẽlisiwa ndati kuenda oku tẽlisiwa kuaco ku pamisa ndati ekolelo lietu?

7 Yehova wa tẽlisa hẽ olohuminyo viaye? Ovolandu a li situlula ovo muẽle. Va Yudea vana va tiukila kofeka yavo, va tambula asumũluho oku kolapo, oku lia kualua kuenda ekalo liwa konepa yespiritu. Yehova wa va teyuila kolofeka vina via kala ocipepi okuti via pamele kuenda valuile okuti ovo ci sule. Ovinyama via tema, ka via kunduile ovinyama via va Yudea. Ocili okuti, va Yudea va mõla lika oku tẽlisiwa kuonepa yimue yolohuminyo vi lekisa ndomo oluali luokaliye lu ka kala via sonehiwa lovaprofeto ndeci: Isaya, Yeremiya kuenda Esekiele. Pole, ovina vi komõhisa afendeli va Suku va mõla eci via tẽlisiwa, ovio va sukilile oku mõla kotembo yaco. Osimbu tu sokolola ovina Yehova a lingila afendeli vaye kotembo yaco, ekolelo lietu li pamisiwa. Nda oku tẽlisiwa kuonepa yatete yocitumasuku caco ca komohĩsa omanu valua, nye ci popiwa catiamẽla koku tẽlisiwa kua sulako kuovitumasuku viaco? Kũlĩhĩsa ovina Yehova a siata oku tu lingila koloneke vilo.

Ndomo Yehova a Fetika Oku Tẽlisa Olohuminyo Viaye Koloneke Vilo

8. Afendeli va Suku koloneke vilo va kasi “vekalo li pi”?

8 Koloneke vilo, afendeli va Yehova hafekako yimue yi letiwe kuenda ka va kasi lika konepa yimue yongongo. Pole Akristão olombuavekua va tunga ofeka yimue konepa yespiritu, okuti, o “Isareli ya Suku.” (Va Gal. 6:16) “Olomeme vikuavo” vi likongela kokuavo “vekalo limue” konepa yespiritu muna va fendelela kumosi Yehova Suku poku likuata omunga. Efendelo liaco olio ekalo liomuenyo wavo. (Yoa. 10:16; Isa. 66:8) “Ekalo lipi” Yehova a tu ĩha? Eye wa tu ĩha ekalo liwa pokati ka vamanji. Vekalo liaco liwa mua kongela olohuminyo via Suku viatiamẽla kekalo li sokisiwa locumbo Cedene okuti lia siata oku tẽlisiwa lonjila yi komõhisa. Omo liaco, kũlĩhĩsa ovolandu amue.

9, 10. (a) Ocitumasuku ca Isaya 11:6-9, ci kasi oku tẽlisiwa ndati koloneke vilo? (b) Ocindekaise ci pi combembua ci sangiwa pokati kafendeli va Suku?

9 Oku kolapo. Vocitumasuku ca Isaya 11:6-9, tu sangamo ulandu umue uwa u lekisa okuti pokati komanu lovinyama pa ka kala ombembua lomunga. Anga hẽ ulandu waco u kasi oku tẽlisiwa konepa yespiritu koloneke vilo? U kasi oku tẽlisiwa! Ocinimbu 9 ci lombolola esunga lieci omanu ka va ka kuatela vali usumba lovinyama viaco. Oco ci lombolola hati: “Momo kilu lieve ku yuka ukũlĩhĩso wa Yehova ndeci ovava eyuka vokalunga.” Anga hẽ “ukũlĩhĩso wa Yehova” u pongolola ekalo liovinyama? Sio. Omanu ovo va pongoluiwa eci va kũlĩha Suku tõlo kuenda va lilongisa oku kuama olonjila viaye viesunga. Eli olio esunga lieci okuti vocisoko ca Yehova, tu pondola oku mola oku tẽlisiwa kuocitumasuku eci ci komõhisa. Vemehi liuviali Wusoma, olondonge via Kristu vi kasi oku lilongisa oku siapo ovituwa viavo vĩvi loku kala lombembua kuenda omunga lavamanji.

10 Velivulu lilo, tua kũlĩhĩsa eci catiamẽla koku yuvula oku litenga vopulitika. Tua kũlĩhĩsavo ovinimbu Viembimbiliya vi lekisa esunga lieci tu sukilila oku yuvula oku li tenga vopulitika, kuenda elambalalo afendeli va Suku va siata oku pita lalio omo lioku yuvula oku ci linga. Ka ci komõhisa hẽ oku mõla okuti voluali lumue mue yuka ungangala, mu sangiwa “ocimunga comanu” va likala oku litenga vopulitika ndaño okuti olonjanja vimue va va lipañela oku va ponda? Ocili okuti, ovina viaco uvangi umue u komohĩsa u lekisa okuti olonungi Viusoma wa mesiya vi kuete ombembua ndeyi ya tukuiwa la Isaya! Yesu wa popia okuti, olondonge viaye vi ka limbukiwa omo liocisola ci kasi pokati kavo. (Yoa. 13:34, 35) Oco a kuatise ekongelo, Kristu wa siata oku talavaya “lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” oco a longise Akristão vosi vocili oku kala vakuambembua, vakuacisola, kuenda oku kala ciwa lavakuavo.​—Mat. 24:45-47.

11, 12. Onjala yi pi ya siata oku pita voluali koloneke vilo, pole Yehova wa siata oku eca ndati okulia kualua kafendeli vaye?

11 Okulia kualua. Omanu voluali koloneke vilo va kasi onjala konepa yespiritu. Embimbiliya lia lomboluile ndoco: “‘Yehova Suku wa popia hati, Kuiya oloneke eci muisa ofeka onjala, onjala yokulia hayoko, pamue enyona liovava halioko, te onjala yoku yeva olondaka via Yehova.’” (Amo. 8:11) Anga hẽ, olonungi Viusoma vi kasivo lonjala? Yehova wa tukula oku litepa ku kala pokati komanu vaye kuenda ovanyãli vaye poku popia hati: “Tala, akuenje vange va lia, ene puãi vu kala lonjala. Tala, akuenje vange va nyua, ene puãi vu kala lenyona. Tala, akuenje vange va sanjuka, ene puãi vu kutisua osõi.” (Isa. 65:13) Anga hẽ, wa siata oku mõla oku tẽlisiwa kuolondaka evi?

12 Eliangiliyo liokulia kuespiritu ku kasi oku livokiya ndolui lukasi oku sanjavala kuenda lu kasi oku longa. Alivulu etu, lovina via ngalavaliwa, olovideo, olohongele viekongelo, olohongele viofeka kuenda ovipama via sandekiwa vo Internet, vi eca uvangi wokuti tua siata oku tambula okulia kualua kuespiritu voluali lulo lu kasi lonjala konepa yespiritu. (Esek. 47:1-12; Yoe. 3:18) Ku sanjuka hẽ oku mola oku tẽlisiwa kuolohuminyo via Yehova vioku eca okulia kualua kuespiritu? Ove hẽ, wa siata okulia komesa ya Yehova oloneke viosi?

Akongelo etu a tu kuatisa oku pamisa ekolelo lietu kuenda oku kolapo

13. Wa muile ale oku tẽlisiwa kuohuminyo ya Yehova yokuti, omunu wa kala omeke wa fetika oku vanja kuenda u wa kala ocisitatũi wa fetika oku yeva? Ci lombolola.

13 Ekalo liwa konepa yespiritu. Koloneke vilo omanu voluali va kasi vupeke kuenda ovisitatũi konepa yespiritu. (2 Va Kor. 4:4) Kristu o kasi oku sakula olombei voluali luosi. Ove wa muile ale umue wa kala omeke wa fetika oku vanja kuenda umue wa kala ocisitatũi wa fetika oku yeva? Nda wa muile ale omanu va sanga ukũlĩhĩso wocili wondaka ya Suku loku siapo ovohembi atavo okuti osimbu a enda oku va tateka oku mola loku yeva ocili, omo liaco wa mõla oku tẽlisiwa kuohuminyo yokuti: “Keteke liaco ovisitatuĩ vi yeva olondaka vielivulu, lovaso olomeke via kaile voluvumbulu lowelema a leta.” (Isa. 29:18) Anyamo osi omanu valua voluali va siata oku sakuiwa konepa yespiritu. Omunu wosi o tunda vo Bavulono Yinene, kuenje o li kongela kokuetu tu kuete ombembua la vamanji oco a vumbe Suku, ceca uvangi wokuti, olohuminyo via Yehova vi kasi oku tẽlisiwa.

14. Oco ekolelo lietu li pamisiwe ovina vipi tu sukila oku sokolola?

14 Ocipama locipama celivulu lilo, mu sangiwa uvangi u lekisa okuti Kristu o kasi oku songuila olondonge viaye vekalo liwa pokati ka vamanji koloneke vilo via sulako. Tua amamiko oku sokolola asumũlũho tu tambula poku kala ciwa la vamanji koloneke vilo. Poku ci linga ekolelo lietu kolohuminyo via Yehova li ka amamako oku pamisiwa.

“Usoma wove wiye”

15. Momo lie tu kolelela okuti ongongo yi ka linga ofeka yelau?

15 Tunde kefetikilo, ocipango ca Yehova ceci okuti, ongongo yi linga ofeka yelau. Eye wa kapa Adama la Heva vocumbo celau kuenda wa va ĩha ocihandeleko coku yukisa Ongongo locitumbulukila cavo loku tata ovinyama viosi. (Efet. 1:28) Pole, Adama la Heva va li kongela kesino lia Satana kuenje va sambuisa ocitumbulukila cavo ekambo lioku lipua, ekandu kuenda olofa. Pole ocipango ca Suku ka ca pongolokele. Olonjanja viosi, olondaka via Suku vi tẽlisiwa. (Tanga Isaya 55:10, 11.) Omo liaco, tu pondola oku kolela okuti ocitumbulukila ca Adama la Heva ci ka yukisa ongongo loku yi viala kuenda oku tata ciwa oviluvo via Yehova vofeka yelau palo posi. Kotembo yaco, ovitumasuku via eciwile ku va Yudea va kala kumandekua viatiamẽla koku kuata omuenyo vocumbo celau vi ka tẽlisiwa. Kũlĩhĩsa ulandu u kuãimo.

16. Embimbiliya li tukula ndati oku kolapo ku ka kala vofeka yelau?

16 Oku kolapo. Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 11:6-9 vi ka tẽlisiwa. Alume lakãi kuenda omãla va ka kolapo palo posi. Ka ku ka kala ociluvo cimue ci kale omanu ale ovinyama okuti ci ka linga cimue cĩvi. Sokolola ndomo ongongo yosi yi ka kala ocitumãlo cove okuti, o ka liteva volondui, vatala kuenda vokalunga, oku lamana olomunda loku ñuala ñuala vovisenge loku kolapo. Kuteke, ku ka kuata vali usumba. Olondaka via Esekiele 34:25 vi ka tẽlisiwa kuenda afendeli va Suku va ka kala ‘vakalasoko loku pekela vovisenge loku kolapo.’

17. Momo lie tu kolelela okuti Yehova o ka tu sumuluisa loku lia kuala eci Usoma u ka viala ongongo?

17 Oku lia kualua. Sokolola otembo okuti ka ku ka kala vali uhukũi, onjala ale ovisoko vioku eca ekuatiso. Oku lia kualua konepa yespiritu omanu va Suku vakuete koloneke vilo uvangi umue u lekisa okuti Soma Mesiya o ka tekula oloñame viaye kolonepa viosi violuali. Eci Yesu a kala palo posi, wa linga ovina vitito vi lekisa okuti o pondola oku tẽlisa olohuminyo viaco, momo wa tekula omanu valua lolombolo kuenda olõsi vimue. (Mat. 14:17, 18; 15:34-36; Mar. 8:19, 20) Eci Usoma wa Suku u ka viala Ongongo, ku ka tẽlisiwa ovitumasuku vimue ndeci: “Eye o lokisa ombela kombuto wa wayi posi, eca olomema viovaima a tunda posi. Olomema viaco [vialua], vi tekula ciwa omanu. Keteke liaco oviunda viene vi lila vovililo vinene.”​—Isa. 30:23.

18, 19. (a) Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Isaya 65:20-22, ci lomboloka nye kokuove? (b) Oloneke vietu vi ka kala ndati “ndoloneke vioviti”?

18 Omanu valua koloneke vilo, ka ca lelukile kokuavo oku sima okuti eteke limue va ka kuata onjo ya fina kuenda upange u sanjuisa. Voluali lulo lũvi, omanu valua va sima okuti, va talavaya olowola vialua kupange umue okuti ka wa lelukile kuenda va tambula ofeto yitito yoku tekula epata liavo, osimbu olowasi kuenda vakuacipululu va tambula cosi va sukila. Sokolola ndomo omanu va ka kala eci ocitumasuku caco ci ka tẽlisiwa voluali luosi: “Va tunga olonjo kuenje va kalamo; va kũla oviumbo viayuva kuenje va lia epako liavio. Ka va tungi okuti umue wiñi o kalamo. Ka va kũli okuti umue wiñi o liako. Momo oloneke viomanu vange vi linga ndoloneke vioviti, lava va nõlĩwa lame va lialia ño-o kupange wovaka avo [otembo ka yi pui].”​—Isa. 65:20-22.

19 Ohuminyo yokuti oloneke vietu vi ka kala “ndoloneke vioviti”, yi lomboloka nye? Eci o kala ocipepi luti umue unene loku u vanja ku komõha poku limbuka okuti uti waco u kasi ale anyamo alua okuti va kukululu yove va citiwa tupu u kasi ale? Pamue o sima okuti nda wa amamako lekambo liove lioku lipua, citava okuti uti waco u ka amamako oku kala toke eci ove o fa okuti o siala lika vovisimĩlo viomanu. Omo okuti, Yehova ukuacisola, wa likuminya okuti kovaso yoloneke vocumbo celau tu ka kala otembo ka yi pui lombembua! (Osa. 37:11, 29) Ku keya oloneke okuti, oviti viosimbu vi ka nyõleha ndowangu osimbu tu amamako oku kala lomuenyo otembo ka yi pui!

20. Olonungi Viusoma vi ka kuata ndati uhayele wa lipua?

20 Uhayele wa lipua. Koloneke vilo, omanu vosi va siata oku vela kuenda oku fa. Vosi yetu tu vela omo tua piñala uvei umue ka u kuete esaku okuti, ekandu. Ocisembi ca Kristu oco lika ci pondola oku tu sakula. (Va Rom. 3:23; 6:23) Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo, Yesu kumue lolombuavekua a ka viala lavio, va ka talavaya locisembi, oco va mãleko ũvi wosi wa tunda kekandu. Kuenje ocitumasuku ca Isaya cokuti: “Layimue onungi yi popia yiti, Ndi vela. Kuenje omanu va tungamo va ecelua olohole viavo,” ci ka tẽlisiwa. (Isa. 33:24) Sokolola otembo yokuti lomue o ka kala vali omeke, ocisitatuĩ ale ocilema. (Tanga Isaya 35:5, 6.) Yesu o ka sakula ovovei osi ci kale o ketimba ale ana a tunda koku sokolola calua. Olonungi Viusoma vakuekolelo va ka kuata uhayele wa lipua!

21. Nye ci ka pita lolofa kuenda momo lie o simĩla okuti ohuminyo yaco yi lembeleka?

21 Nye ci popiwa catiamẽla kovitangi vi tunda kovovei, ovitangi vikuavo via tunda kekandu okuti, olofa? Omo okuti eye ‘unyãli wetu wa sulako,’ o ka amamako oku ponda omanu vosi ka va lipuile. (1 Va Kor. 15:26) Anga hẽ eci ci lekisa okuti, olofa unyãli umue okuti Yehova ka kuete unene woku u yula? Tala eci Isaya a popia: “O takisa olumue okufa, kuenje Ñala Yehova o puenya asuẽlẽla kovipala viosi.” (Isa. 25:8) Ove o pondola oku sokolola ndomo otembo yaco yi ka kala? Voluali ka mu ka kala vali olonambi, ovitumãlo vioku kenda omanu kuenda oku lila omo liesumuo! Yi ka kala otembo yimue yesanju osimbu Yehova a tẽlisa ohuminyo yaye yi komohisa yoku pindula omanu va fa! (Tanga Isaya 26:19.) Ocili okuti, esumuo liosi li tunda kolofa ka li ka kalako vali.

22. Kesulilo liohulukãi Yanyamo, Usoma wa Mesiya u ka tẽlisa ndati ocipango ca Suku palo posi?

22 Kesulilo liohulukãi yanyamo, eci Soma a ka tẽlisa ocipango ca Suku palo posi, Kristu o ka tiuwiya usoma ku Isiaye. (1 Va Kor. 15:25-28) Omanu noke lioku lipua, va ka lipongiyila o seteko ya sulako ya Satana eci a kopiwa vekungu. Noke, Kristu o ka nyõla ocinyõha caco kuenda oloñame viaye viosi. (Efet. 3:15; Esit. 20:3, 7-10) Omanu vosi va sole Yehova va ka kuata elavoko liwa. Ka kuli olondaka vi lembeleka okuti via velapo evi vi sangiwa Vembimbiliya. Ohuminyo yaco yeyi yokuti omanu va kolela Suku va ka kuata “eyovo liulamba womãla va Suku.”​—Va Rom. 8:21

Usoma u ka tẽlisa olohuminyo via Yehova viatiamẽla komanu kuenda kongongo

23, 24. (a) Momo lie tu kolelela okuti olohuminyo via Suku vi ka tẽlisiwa muẽle? (b) Nye wa nõlapo oku linga?

23 Ohuminyo eyi ka yi tiamisiwila kocina cimue cuhembi. Oku tẽlisiwa kuohuminyo ya Yehova ocili. Momo lie? Sokolola olondaka via Yesu tua kũlĩhĩsa vocipama catete celivulu lilo. Eye wa longisa olondonge oku li kutilila ku Yehova: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” (Mat. 6:9, 10) Usoma wa Suku ka u tiamisiwila kocisimĩlo comanu. Usoma wa Suku wocili! Owo u kasi oku viala kilu. Pa pita ale ocita canyamo tunde eci wa fetika oku tẽlisa olohuminyo via Yehova, lonjila yimue okuti afendeli va Yehova va ci limbuka. Omo liaco, tu pondola oku kolela okuti olohuminyo via Yehova vi ka tẽlisiwa eci Usoma wa Suku u ka viala ongongo!

24 Tua kũlĩha okuti Usoma wa Suku u keya. Tua kũlĩhavo okuti, ovina viosi Yehova a likuminya vi ka tẽlisiwa. Momo lie? Momo USOMA WA SUKU U KASI ALE OKU VIALA! Omunu lomunu o sukila oku li pula ndoco: ‘Kokuange Usoma wa Suku u kasi hẽ oku viala?’ Omo liaco, tu likolisiliko oku amamako oku kala ndolonungi Viusoma, oco tu kuatisiwe Lusoma waye wa lipua kuenda wesunga ka li pui.