Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR 3

Ng’atu ma biyiko yo unyolere

Ng’atu ma biyiko yo unyolere

LUKA 1:57-79

  • JUNYOLO YOHANA MA JABABUTISI MAN JUCAKU NYINGE

  • ZEKARIA ULAR UEWO PI TIC PA YOHANA

Nindo m’ukwayu Elisabeti unyol ie nyathin pare utundo. Maria ma wat pare ubedo karacelo kude pi dwi adek. Kawoni saa utundo m’ukwayu ecik ie Elisabeti, man nicaku woth mi dok i Nazareti, pacu pagi. En de i dwi ma romo abusiel kumeni, ebinyolo nyathin pare.

Nindo ma nyanok ing’ei ma Maria udok, Elisabeti unyolo nyathin. Ebino mutoro ma lee nineno nia Elisabeti ugonyere maber, man en ku nyathin pare de gitie maber. Jirani pare ku wat pare ceke gibino ku mutoro kinde ma Elisabeti unyutho igi mukere.

Cik ma Mungu umio ni nyithindho mir Israel uyero nia ka junyolo nyathin ma nico, jucikiri nitimo yaa ikume i nindo mir aborane, man bende saa maeca re ma jucaku ie nying’ nyathin ne. (Lembe mi Julawi 12:2, 3) Jumoko uwacu nia umito jucak nying’ won ma Zekaria ikume. Ento Elisabeti ung’olo dhog’gi, ewacu kumae: “Kumeno ngo; ento jubilwong’e Yohana.” (Luka 1:60) Poi bende nia malaika Gabriel ular uyero nia nying’ nyathin eno bibedo Yohana.

Wat pare ku jirani pare gikwero, giwacu ire kumae: “Nying’ maeni mbe i kind wat peri.” (Luka 1:61) Gipenjo Zekaria ku cing’gi, pi ning’eyo nia emito nying’ nyathin pare ubed ng’a. Zekaria ukwayu nia jumii ire bankidi, man ekiewo igi iwi bankidine nia “Nyinge Yohana.”​—Luka 1:63.

E ndhu ndhu nica, udu utimere, Zekaria ucaku niweco. Poi nia egam ebayu copo mi wec, niai m’ekwero niyio lembe ma malaika uyero ire nia Elisabeti binyolo nyathin ma nico. Kawoni dong’ ma Zekaria ucaku niweco, lembene uwang’u i jirani pare man uketho gicaku nipenjiri ku penji mae: “Nyathin mae bibedo ni ang’o?” (Luka 1:66) Nyinge ma jucaku Yohana, uketho gineno tego pa Mungu.

E tipo maleng’ uromo Zekaria man ewacu kumae: “Mugisa ni Rwoth, Mungu pa Israel; kum eliewo dhanu pare etimo war de igi, man eting’o tung mi both iwa i ot pa [jatic] pare Daudi.” (Luka 1:68, 69) Kan eyero “tung mi both,” eno emito weco pi Rwoth Yesu ma fodi unyolere ngo. Ni kadhu kud ibang’ Yesu re, ma Zekaria uyero nia Mungu bidwoko “wan ma waboth kud i cing’ judegiwa ya watim ire ma lworo mbe, i leng’cwiny man bedopwe iwang’e i ceng’ mwa ceke.”​—Luka 1:74, 75.

Pi wode ke, elar eyero kumae: “Eyo in de, nyathin, jubilwong’i jabila pa Ng’atu ma Malu Ngbir: Kum ibicidho i nyim wang’ Rwoth niyiko yo pare; nimio ng’eyong’ec mi both ni dhanu pare i wek mi dubo migi, kum kisa ma ng’ic pa Mungu mwa, ni kum maeni rupiny m’uai malu biliewowa, nirieny wi ju m’ubedo i mudho ku tipo mi tho; niketho tiendwa woth i yo mi kwiocwiny.” (Luka 1:76-79) Eno tie lembila ma ketho cwinyjo andha ndha!

Saa maeno, Maria fodi ubino asu jamusuma kinde m’edok i Nazareti. Lembe bibedo ire nenedi kinde ma jubicaku neno nia iye nuti?