Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 12

A batize Jésus

A batize Jésus

MATTHIEU 3:13-17 MARC 1:9-11 LUC 3:21, 22 JEAN 1:32-34

  • A BATIZE JÉSUS, NA YINGO TI NZAPA AGA NA NDO TI LO

  • JÉHOVAH ATENE SO JÉSUS AYEKE MOLENGE TI LO

Nze omene tongaso na peko ti so Jean Baptiste akomanse kua ti lo ti fango tënë, Jésus so ayeke fadeso na ngu 30 tongaso aga na mbage ti lo na Ngu ti Jourdain. Jésus aga ngbanga ti nyen? Lo ga lani pëpe ti bâ gi Jean wala ti bâ wala kua ti fango tënë ti Jean ni atambela nzoni. Me, lo ga ti hunda ti tene Jean abatize lo.

Me Jean ake na lo atene: “Mo la mo doit fade ti batize mbi, me mo kiri mo ga na mbage ti mbi?” (Matthieu 3:14). Jean ahinga so Jésus ayeke Molenge ti Nzapa. Lani, na ngoi so Jean angbâ na yâ ti mama ti lo, lo huru na ngia na ngoi so Marie, so ayeke na ngo ti Jésus, aga lani ti bâ Élisabeth, so ayeke mama ti lo. Kite ayeke dä ape so, Élisabeth afa lani na Jean peko ti ye ni so. Peut-être, Jean amä nga peko ti tokua so mbeni ange aga na ni ti fa tënë ti dungo Jésus, nga na ti so a-ange atene lani na ambeni berger, na bï so a dü lani na Jésus.

Jean ahinga so lo yeke batize lani gi azo so achangé asioni sarango ye ti ala. Me Jésus ayeke ti lo na siokpari na tere ti lo ape. Ye oko, atâa so Jean ake ti batize lo, Jésus atene: “Ti so ni so, kanga lege na mbi ape, teti a yeke tongaso si e yeke sara ye kue so ayeke mbilimbili.”—Matthieu 3:15.

Ngbanga ti nyen la ayeke na lege ni ti tene a batize Jésus? A yeke batize Jésus pëpe ti fa so lo changé asioni sarango ye ti lo. Batême ti lo aye ti fa so, fadeso, lo ye ti sara gi ye so bê ti Babâ ti lo aye (aHébreu 10:5-7). Jésus ayeke sara kua ti charpentier, me fadeso ngoi alingbi awe ti tene lo komanse ti sara kua so Babâ ti lo ti yayu atokua lo ti sara na sese ge. Mo pensé so Jean ayeke ku lani ti bâ mbeni ye ti kpene na ngoi so lo yeke batize Jésus?

Na mbeni ngoi na pekoni, Jean atene: “Lo so atokua mbi ti batize azo na yâ ti ngu atene na mbi, atene: ‘Zo so mo bâ yingo ayeke descend aduti na ndo ti lo, lo la lo yeke batize azo na yingo vulu.’” (Jean 1:33). Ni la, Jean ayeke ku lani ti bâ zo wa la si yingo ti Nzapa ayeke ga ande na ndo ti lo, na ngoi so lo yeke batize zo ni. Tongaso, na ngoi so Jésus ayeke sigi na yâ ti ngu, peut-être bê ti Jean adö lani ape ti bâ “yingo ti Nzapa so ayeke descend na ndo ti [Jésus] tongana kolokoto.”—Matthieu 3:16.

Me mbeni ye nde akiri apassé na ngoi ti batême ti Jésus. Bible atene so “yayu azi” na lo. Tënë so aye ti tene nyen la? A ye peut-être ti tene so, a yeke na ngoi so Jésus awara batême awe la si aye kue so lo yeke sara lani na yayu, kozoni si lo ga na sese, akiri aga na li ti lo. Tongaso, Jésus adabe ti lo na ngoi so lo yeke lani mbeni ange ti Jéhovah nga na atâ tënë so Nzapa afa lani na lo kozo si lo ga na sese.

Na ndo ni, na ngoi ti batême ti Jésus, mbeni go asara tënë na yayu atene: “So ayeke Molenge ti mbi so mbi ye lo mingi, bê ti mbi ayeda na lo.” (Matthieu 3:17). Go ti zo wa la? A peut ti duti go ti Jésus ape, ndali ti so Jésus la ge na tere ti Jean so. So go ti Nzapa la. A yeke polele so Jésus ayeke Molenge ti Nzapa, me pëpe lo Nzapa ni wani.

A yeke nzoni e hinga so na ngoi so Jésus ayeke lani na sese ge, lo nga kue lo yeke molenge ti Nzapa, legeoko tongana Adam. Na peko ti so lo fa aye so asi na ngoi ti batême ti Jésus, disciple Luc atene: “Na ngoi so Jésus ato nda ti kusala ti lo, lo yeke lani na ngu 30 tongaso. Azo abâ lo tongana molenge ti Joseph, molenge ti Héli, . . . molenge ti David, . . . molenge ti Abraham, . . . molenge ti Noé, . . . molenge ti Adam, molenge ti Nzapa.”—Luc 3:23-38.

Ni la, tongana ti so Adam, so ayeke zo, ayeke lani “molenge ti Nzapa”, Jésus nga kue ayeke tongaso. Na ngoi ti batême ti Jésus, lo hinga so lo ga Molenge ti Nzapa so ayeke ga ande mbeni yingo na yayu. Fadeso, Jésus alingbi ti fa na azo tâ tënë so alondo na Nzapa nga ti fa na ala lege ti fini. Jésus akomanse ti mû mbeni lege so ayeke gue na lo yeke na yeke ti mû fini ti lo na sandaga ndali ti siokpari ti azo kue.