Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 12

Bapetizoraahia Iesu

Bapetizoraahia Iesu

MATAIO 3:13-17 MAREKO 1:9-11 LUKA 3:21, 22 IOANE 1:32-34

  • BAPETIZORAAHIA IESU E FAATAVAIRAAHIA

  • PARAURAA IEHOVA E E TAMAITI IESU NA ˈNA

Piri i te ono avaˈe i muri aˈe i to Ioane Bapetizo haamataraa i te poro, haere maira Iesu e 30 matahiti ia ˈna ra i te anavai Ioridana. Eaha te tumu? E ere no te haere noa mai e hiˈo ia ˈna, aore ra no te ite eaha te huru o ta Ioane pororaa. E ere, ua haere mai Iesu e ani ia Ioane ia bapetizo ia ˈna.

Aita Ioane i farii, a na ô ai: “O oe te haere mai ia ˈu nei? O vau hoi ta oe e bapetizo e tia ˈi.” (Mataio 3:14) Ua ite Ioane e e Tamaiti otahi Iesu na te Atua. A haamanaˈo na, a vai ai oia i roto i te opu o to ˈna metua vahine, i hauti na Ioane ma te oaoa i to Maria, e hapû ra ia Iesu, haereraa ˈtu i ǒ Elisabeta, te metua vahine o Ioane. Eita e ore e ua faatia to ˈna metua vahine i te reira ia ˈna. Ua faarooroo atoa paha oia i to te melahi Gaberiela parauraa ia Maria e e fanau oia ia Iesu e i to te mau melahi faraa ˈtu i te mau tiai mamoe i te po i fanauhia ˈi Iesu.

Ua taa ia Ioane e ta ˈna bapetizoraa, no te feia ïa tei tatarahapa i te raveraa i te hara. O Iesu râ, aita ïa e hara ta ˈna. Noa ˈtu e aita Ioane i farii, onoono maira Iesu a na ô ai: “Ia tupu iho â te reira, mea na reira hoi tâua e rave ai i te mea tia atoa.”—Mataio 3:15.

No te aha mea tano ai ia bapetizohia Iesu? Eita Iesu e bapetizohia ei faaiteraa i to ˈna tatarahapa i te raveraa i te hara. E faaite râ to ˈna bapetizoraa e te pûpû ra oia ia ˈna iho no te rave i te hinaaro o to ˈna Metua. (Hebera 10:5-7) E tamuta Iesu na mua ˈˈe. Ua tae râ i te taime e haamata ˈi oia i te taviniraa i tonohia mai ai oia i te fenua nei e to ˈna Metua i te raˈi. Ua manaˈo anei Ioane e e tupu te tahi ohipa taa ê ia bapetizo oia ia Iesu? Eaha to oe manaˈo?

Ua na ô Ioane: “Ua parau mai . . . te Atua tei tono mai ia ˈu e bapetizo i te taata i roto i te pape: ‘Ia ite oe i te varua moˈa ia pou mai e ia faaea i nia ia ˈna, o ˈna ïa te bapetizo i te taata i te varua moˈa.’” (Ioane 1:33) Ua ite ïa Ioane e e pou mai te varua o te Atua i nia i te tahi taata ta ˈna e bapetizo. No reira oia i ore ai i maere i te iteraa i “te varua o te Atua i te pouraa mai mai te uupa ra i nia ia Iesu,” i to Iesu haereraa mai i nia mai raro mai i te pape.—Mataio 3:16.

Tera râ, e ohipa ê atu tei tupu i to Iesu bapetizoraahia. “Matara aˈera te raˈi.” Eaha ïa te auraa? I te taime a bapetizohia ˈi Iesu, haamanaˈo ihora oia i to ˈna oraraa i nia i te raˈi hou oia a riro mai ai ei taata. Haamanaˈo ihora ïa Iesu i to ˈna oraraa ei tamaiti varua na Iehova, oia atoa te pue parau mau ta te Atua i haapii ia ˈna i nia i te raˈi hou oia a haere mai ai i te fenua nei.

E reo atoa tei faaroohia mai te raˈi mai i to Iesu bapetizoraahia, i te na ôraa: “O ta ˈu Tamaiti teie, tei herehia, ta ˈu i mauruuru roa.” (Mataio 3:17) No vai taua reo ra? E ere ïa no Iesu, tei pihai iho hoi oia ia Ioane. No te Atua taua reo ra. Papu maitai, e Tamaiti Iesu na te Atua. E ere o ˈna te Atua Mana hope.

A tapao na e a vai ai Iesu i te fenua nei, e tamaiti oia na te Atua mai te taata matamua ra o Adamu. I muri iho i to ˈna faatiaraa i te bapetizoraahia o Iesu, ua papai te pǐpǐ Luka: “I to Iesu haamataraa i te haapii i te taata, e 30 matahiti to ˈna e i ta te taata parauraa e tamaiti oia na Iosepha, tamaiti na Heli, . . . tamaiti na Davida, . . . tamaiti na Aberahama, . . . tamaiti na Noa, . . . tamaiti na Adamu, tamaiti na te Atua.”—Luka 3:23-38.

Mai ia Adamu e “tamaiti na te Atua,” oia atoa ïa Iesu. I to ˈna bapetizoraahia, ua riro mai Iesu ei Tamaiti pae varua na te Atua, a piri roa ˈtu â ˈi oia i te Atua. No reira Iesu i nehenehe ai e haapii i te taata i te parau mau a te Atua e e faaite i te eˈa e tae atu ai i te ora. Ua haamata Iesu i te hoê taviniraa e tae roa ˈtu i te pûpûraa i to ˈna ora ei tusia no te huitaata hara.