Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 18

Ne Gasolo Aka a Iesu i te Taimi ne Gasolo Ifo ei a Ioane

Ne Gasolo Aka a Iesu i te Taimi ne Gasolo Ifo ei a Ioane

MATAIO 4:12 MALEKO 6:17-20 LUKA 3:19, 20 IOANE 3:22–4:3

  • KO PAPATISO A SOKO O IESU

  • KO ‵PEI A IOANE TE PAPATISO I TE FALEPUIPUI

Mai tua o te fakamanatuga o te Paseka i te taimi ne ‵somo aka ei a lau o lakau i te 30 T.A., ne tiakina ei ne Iesu mo ana soko a Ielusalema. Ne seki toe ‵foki tonu atu latou ki olotou kāiga i Kalilaia. Ne olo atu latou ki te fenua ko Iuta, telā ne papatiso ei ne latou a tino e tokouke i konā. Ne fai foki ne Ioane te Papatiso se galuega tai ‵pau mō se tausaga, kae koi ‵kau atu eiloa ki a ia ana nisi soko, kāti i te vanu i te Vaitafe o Iolitana.

Ne seki papatiso eiloa ne Iesu se tino—ne papatiso ne ana soko a tino mai lalo i tena takitakiga. I te vaega tenei o te galuega a Iesu, ko akoako ne Iesu mo Ioane a tino Iutaia kolā ko sala‵mo i olotou agasala ki te feagaiga o te Tulafono a te Atua.—Galuega 19:4.

Kae ne gasolo aka o loto ma‵sei a soko o Ioane, kae ne fameo atu latou ki a ia e uiga mō Iesu: “A te tagata telā ne ‵nofo mo koe . . . e fai foki ne ia te papatisoga kae ko solo atu a tino katoa ki a ia.” (Ioane 3:26) Kae ne seki loto masei a Ioane. Ne fiafia a ia i te gasolo aka o manuia a Iesu kae ne manako foki a ia ke fia‵fia ana soko. Ne fakamasaua atu a Ioane penei ki a latou: “Ne molimau eiloa koutou ki aku pati ne fai atu, ‘Au e se ko te Keliso, kae ko au ne uga mai ke mua atu i te tino tenā.’ Ne fai atu ei ne ia se tala fakatusa telā e mafai o malamalama i ei a tino katoa: “So se tino e ‵nofo mo te tamafine ka fakaipoipo ko ia tenā te tamataene ka fakaipoipo. Kae kafai e tu a te taugasoa o te tamataene ka fakaipoipo kae e lagona ne ia a tena leo, ka fiafia lasi eiloa a ia ona ko te leo o te tamataene ka fakaipoipo. Tela la, ko katoatoa ei toku fiafia.”—Ioane 3:28, 29.

A Ioane, e pelā me ko te taugasoa o te tamataene ka fakaipoipo, ne fiafia i nai masina mai mua o fakaasi atu ne ia ana soko ki a Iesu. Ne tau‵tali atu a nisi o latou ki a Iesu kae ne fakaeke fakamuli latou ki te agaga tapu. Ne manako foki a Ioane ke tau‵tali atu ana soko i te taimi tenā i a Iesu. A te ‵tonuga loa, a te pogai o te galuega a Ioane ko te fakatokaga o te auala mō te galuega a Keliso. Ne fakamatala mai a Ioane: “E ‵tau o gasolo atu faeloa ki mua a te tino tenā, kae ko au e ‵tau o gasolo ifo faeloa ki lalo.”—Ioane 3:30.

A te suā Ioane, telā ko oti ne kamata o tautali atu i a Iesu, ne tusi mai fakamuli e uiga ki te māfuaga o Iesu mo tena tulaga tāua i te fakaolataga o tino: “A te tino telā e vau mai luga e sili atu i tino katoa. . . . E alofa te Tamana ki te Tama kae ko oti ne tuku atu ki ana lima a mea katoa. A te tino telā e fakatuanaki ki te Tama e maua ne ia te ola se-gata-mai; a te tino telā e se fakalogo ki te Tama ka se lavea ne ia te ola, kae ka tumau eiloa te kaitaua o te Atua i luga i a ia.” (Ioane 3:31, 35, 36) Ko se faka‵tau eiloa i te aoga ke iloa ne tino a te munatonu tāua tenā!

Ne seki leva mai tua ifo o te taimi ne faipati mai ei a Ioane te Papatiso me gasolo ifo te aoga o tena tulaga mo tena galuega, kae ne puke fakapagota a ia ne te tupu ko Helota. Ko oti ne puke ne Helota a Helotia, te avaga a Filipo, tena āfa taina, ke avaga lāua. I te taimi ne fakaasi faka‵sau atu ei ne Ioane tena faifaiga mulilua, ne ‵pei ne Helota a ia ki te falepuipui. I te taimi ne logo ei a Iesu me ne puke fakapagota a Ioane, ne tiakina ne ia Iuta fakatasi mo ana soko kae ‘olo atu ki Kalilaia.’—Mataio 4:12; Maleko 1:14.