Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 19

Yesu o Longisa Ukãi Umue u Samaria

Yesu o Longisa Ukãi Umue u Samaria

YOANO 4:3-43

  • YESU O LONGISA UKÃI UMUE U SAMARIA KUENDA OMANU VAKUAVO

  • EFENDELO SUKU A TAVA

Yesu lolondonge viaye poku linga ungende woku tunda ko Yudea, oku enda ko Galilea, va pita konano yoluvumba luo Samaria. Ovo va kava omo liungende. Eci ekumbi lia kala vongunji, va talama ocipepi lolupale luo Sukare oco va puyuke pocisimo Yakoba a fẽlele kosimbu, ale ocisimo a feta oco va ci fẽle. Koloneke vilo kulivo ocisimo cimue ndeci Yakoba a fẽlele ci kasi ocipepi lolupale luo Nablus.

Osimbu Yesu a puyuka ocipepi locisimo, olondonge viaye vi enda volupale oco vi ka lande okulia. Osimbu olondonge via tunda, ukãi umue u Samaria weya oku tapa ovava. Yesu u pinga hati: “Nyĩheko ovava oku nyua.”—Yoano 4:7.

Va Yudea ka va kuete ukamba la va Samaria, omo liolonepele via kala pokati kavo. Omo liaco, ukãi o komõha kuenje o pula Yesu hati: “Ove nda u Yudea o minga ndati ovava oku nyua, nda ame ndukãi u Samaria?” Yesu o tambulula hati: “Nda wa kũlĩhĩle ocali ca Suku kuenda u o kasi oku ku sapuila okuti, ‘Nyĩhe ovava oku nyua,’ nda wo pinga, kuenje eye nda wa ku ĩha ovava omuenyo.” Ukãi o popia hati: “A Ñala ove ku kuete ociyenjo coku sua ovava kuenda ocisimo ca longa. Pi o kopa ovava aco omuenyo? Anga ove wa velapo kukululu yetu Yakoba wa tu ĩha ocisimo, muna eye a nyuile ovava kumue lomãla vaye lovinyama viaye?”—Yoano 4:9-12.

Yesu o sapuila ukãi hati: “Wosi o nyua kovava a-a, o yeva vali enyona. Pole, wosi o nyua kovava ndu wĩha ka yevi vali enyona, momo ovava ndu wĩha a lingila vokati kaye ono yovava a tombokaila oku eca omuenyo ko pui.” (Yoano 4:13, 14) Ndaño okuti Yesu wa kava, pole, o kasi lonjongole yoku sapuila kukãi u Samaria olondaka viocili vi tuala komuenyo ko pui.

Ukãi o sapuila Yesu hati: “A Ñala nyĩhe ovava aco, okuti si yevi vali enyona ndaño oku iya iya pocitumãlo cilo oku tapa ovava.” Pole, citava okuti Yesu o pongolola ombangulo kuenje o sapuila ukãi hati: “Kuende ka kovonge veyove, enjui pocitumãlo cilo.” Ukãi o tambulula hati: “Si kuete veyange.” Kuenje o komõha omo liovina Yesu a popia viatiamẽla kokuaye, eci o sapuila hati: “O kuete esunga poku popia okuti ‘Si kuete veyange.’ Momo wa kuatele alume vatãlo kuenda ulume o kasi laye cilo hawoveko.”—Yoano 4:15-18.

Eye o kuata elomboloko liolondaka via Yesu kuenje o komõha loku popia hati: “A Ñala, nda limbuka okuti ove vuprofeto.” Kuenje ukãi o lekisa okuti, o kuete onjongole yoku yeva ondaka ya Suku. O ci lekisa ndati? Eye amisako hati: “Vakukululu yetu [va Samaria] va enda oku fendela komunda eyi; [komunda Girisimi yi kasi ocipepi] pole, ene [u va Yudea] vu popia okuti omanu te va fendela lika vo Yerusalãi.”—Yoano 4:19, 20.

Pole, Yesu o lomboluila ukãi okuti, ocitumãlo coku fendela ka ci kuete esilivilo. Kuenje o popia hati: “Kuiya owola okuti ka vu fendela Isia komunda eyi ndaño vo Yerusalãi.” Noke amisako hati: “Owola iya kuenje yeya ale, eci afendeli vocili va fendela Isia lespiritu kuenda ocili, momo Isia wo sandiliya omanu va soka ndava oco vo fendele.”—Yoano 4:21, 23, 24.

Ku isia ocina ci kuete esilivilo hacitumãloko coku fendelela, pole, onjila va kuama poku u fendela. Ukãi o komõha kuenje o popia hati: “Nda kũlĩha okuti Mesiya o laika oku iya, una o tukuiwa hati Kristu. Eci eya o ka tu lomboluila ovina viosi.”—Yoano 4:25.

Omo liaco, Yesu o situlula ocili cimue ci kuete esilivilo lia velapo poku popia hati: “Ame ndi kasi oku vangula ndeti love, ame muẽle.” (Yoano 4:26) Ukãi, weya lika oku tapa ovava pocisimo, pole, Yesu u situluila okuti eye Mesiya! Eye u sapuila ocina cimue okuti, handi ka ci sapuilile komunu laumue.

VALUA VA SAMARIA VA TAVA

Olondonge via Yesu vina via ka landele okulia ko Sukare vi tiuka. Ovio vi sanga Yesu pocisimo ca Yakoba pana vo sile, pole, cilo o kasi oku vangula lukãi umue u Samaria. Osimbu va pitĩla, ukãi o sia esanga liaye liovava kuenje enda volupale.

Eci ukãi a pitĩla ko Sukare, o lomboluila komanu vakuavo ovina Yesu o sapuila. Eye o popia lutõi hati: “Enjui, ndo tali ulume wa ndi sapuila ovina viosi nda linga.” Citava okuti, oco a vetiye onjongole yavo o va pula hati: “Anga eye Kristu?” (Yoano 4:29) Eli, epulilo limue li kuete esilivilo lia velapo okuti, lia siata oku vetiya omanu valua tunde koloneke via Mose. (Esinumuĩlo 18:18) Olondaka evi via vetiya omanu va kala volupale luaco, oku ka tala Yesu lovaso avo muẽle.

Vepuluvi liaco, olondonge vi pinga ku Yesu oco a lie okulia va nena. Pole, eye o vi sapuila hati: “Ñuete ale eci ndi lia okuti, okulia kuaco ene ka wa ku kũlĩhĩli.” Olondonge vi komõha kuenje vi fetika oku lipula pokati viti: “Anga umue wo nenela cimue cokulia?” Yesu lumbombe, o situlula elomboloko liolondaka viaco kolondonge viaye hati: “Okulia kuange oku linga ocipango cu wa numa loku tẽlisa upange waye.”—Yoano 4:32-34.

Yesu ka kasi oku popia eci catiamẽla kupange woku ungula olomema, wa laikele oku fetika volosãi vikuãla. Pole, Yesu o kasi oku popia eci catiamẽla koku ungula kupange woku kunda. Eci ci limbukiwila kolondaka a popia viokuti: “Petuli ovaso ene kuenda tali ovapia, okuti a yelela ale oku ungula. Omo liaco, ukuakungula o tambula ofeto loku ungula apako omuenyo ko pui, okuti ukuakulima lukuakungula va sanjukila kumosi.”—Yoano 4:35, 36.

Citava okuti, Yesu o kasi ale oku limbuka onima yombangulo a kuata lukãi u Samaria. Omanu valua vo volupale luo Sukare va kolela kokuaye, omo liolondaka viukãi wa eca uvangi hati: “Eye wa ndi sapuila ovina viosi nda linga.” (Yoano 4:39) Eci omanu va tunda ko Sukare toke pocisimo, va pinga ku Yesu oco a kale lavo otembo yalua loku sapela lavo. Yesu o tava kepingilo liaco kuenje o kala vo Samaria oloneke vivali.

Omo lioku yevelela olondaka via Yesu, omanu valua va Samaria va tava kokuaye. Kuenje omanu vaco va sapuila ukãi vati: “Ka tua kolelele lika omo lieci wa popia; momo tua ci liyevela etu muẽle kuenda tua limbuka okuti ulume u, upopeli woluali.” (Yoano 4:42) Ukãi u Samaria wa tu sila ongangu yiwa yi lekisa ndomo tu eca uvangi watiamẽla ku Kristu oco tu vetiye onjongole yomanu okuti, va lilongisa ovina vialua.

Ivaluka okuti, kua kamba olosãi vikuãla oco oku ungula osevata ku fetike okuti, kocitumãlo caco upange waco u lingiwa kotembo yonjovo. Citava okuti kotembo yaco ca kala kosãi ya Kuvala ale Cembanima. Eci ci lomboloka okuti, noke yo Paskoa yunyamo 30 K.K., Yesu kumue lolondonge viaye va kala olosãi ecelãla vo Yudea oco va longise loku papatisa omanu. Cilo ovo va enda kofeka va citiwila okuti, konano yo Galilea. Nye ci ka pita lavo?