Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 21

I le Sunako i Nasareta

I le Sunako i Nasareta

LUKA 4:16-31

  • UA FAITAU ATU E IESU SE VAEGA O LE TUSI TĀʻAI A ISAIA

  • UA TAUMAFAI TAGATA NASARETA E FASIOTIA IESU

Ua aave solo tala e faatatau iā Iesu i Nasareta, ma ua faatalitali ma le naunau tagata e fia vaai i ana vavega. Ua silia nei ma le tausaga talu ona tuua e Iesu Nasareta ina ia papatisoina o ia e Ioane. A o ia leʻi tuua Nasareta le nuu lea na ola aʻe ai, sa iloa o ia e tagata o se kamuta, ae o lea ua toe foʻi mai ma ua lauiloa o se tagata e faia galuega ofoofogia.

Ua faatupulaʻia le naunau o tagata, ina ua alu atu Iesu i le sunako e tusa ai ma lana masani. E faia i le sunako tatalo ma le faitauina o tusitusiga a Mose, e pei ona faia “i sunako i sapati uma.” (Galuega 15:21) E faitauina ai foʻi nisi o vaega o tusi faavaloaga. Atonu e iloa e Iesu le toʻatele o le ʻaufaalogologo, ona o le tele o tausaga sa fai ai ma ana masani le alu i lenei sunako. Ua tuuina atu nei iā te ia le tusi tāʻai a le perofeta o Isaia. Ua ia tatala le tusi tāʻai, ma maua ai le vaega ua tusia ai faamatalaga e faatatau i Lē ua faauuina e le agaga paia o Ieova, lea o loo maua i aso nei i le Isaia 61:1, 2.

Ua faitau atu e Iesu e faapea o le a talaʻi atu e Lē ua faauuina le saʻolotoga i ē ua ave faapagota, le faapupulaina o mata o ē e tauaso, ma le tausaga e talileleia mai ai e Ieova. Ua māeʻa lenā, ona tuu atu lea e Iesu o le tusi tāʻai i le tautua ma nofo i lalo. Ua pulatoʻa atu iā te ia i latou uma ua iai i le sunako. Ua ia faaaluina se taimi e talanoa atu ai iā i latou, ma e aofia ai i ana fetalaiga le feʻau tāua lenei: “O le aso nei ua taunuu ai lenei mau ua outou faalogo i ai.”—Luka 4:21.

Ua maofa tagata i le “logolelei o ana fetalaiga,” ma ua latou faapea ane: “Pe e lē o le atalii ea lenei o Iosefa?” Ua silafia e Iesu o loo latou mananaʻo e na te faia ni vavega e pei o vavega sa latou faalogo i ai. O lea, ua ia fetalai atu ai: “E lē taumatea ua outou faatatauina nei upu iā te aʻu, ʻLe fomaʻi e, ia e faamālōlō iā te oe lava; o mea na matou faalogo i ai na faia i Kapanaumi ia faia foʻi i inei i lou lava nuu.’” (Luka 4:22, 23) E foliga mai ua latou manatu, e tatau ona faia muamua e Iesu faamālōlōga i lona nuu, ina ia maua ai e ona tagata aogā. O lea, atonu ua latou manatu ifo ai ua lē amanaʻia e Iesu i latou.

Ua silafia e Iesu o latou manatunatuga, o lea, ua ia faamatala atu ai nisi o mea sa tutupu i Isaraelu. I aso o Elia, e toʻatele fafine ua feoti a latou tane sa iai i Isaraelu, peitaʻi e leʻi auina atu Elia i se tasi o i latou na. Nai lo o lea, na ia alu atu i se fafine ua oti lana tane i Sarefata, o se aai e latalata i Saitonu. O i inā lea sa faia ai e Elia se vavega faasaoola. (1 Tupu 17:8-16) E toʻatele foʻi tagata lepela sa iai i taimi o Elisaia i Isaraelu, ae e na o Naamanu le tagata Suria na faamamāina e Elisaia.—2 Tupu 5:1, 8-14.

O le ā le auala ua tali atu ai tagata Nasareta, i faatusatusaga sa faamatalaina e Iesu lea ua faaalia ai lo latou manatu faapito ma le leai o se faatuatua? Ua matuā feita i latou o loo iai i le sunako, ma ua tutū i luga ma ave faanatinati atu Iesu i fafo o le aai. Ua latou ave o ia i le augutu o le mauga lea e tū ai lo latou aai, ma taumafai e faatītō ifo iā te ia. Peitaʻi, ua sola ese Iesu ma agaʻi atu i Kapanaumi, lea e i le itu i mātū i sisifo o le sami o Kalilaia.