Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 27

Ko Kalagagina a Mataio

Ko Kalagagina a Mataio

MATAIO 9:9-13 MALEKO 2:13-17 LUKA 5:27-32

  • KO ‵KAMI NE IESU A MATAIO, TE TINO AO LAFOGA

  • NE FANATU A KELISO KI TINO AGASALA KE FESOASOANI ATU KI A LATOU

Mō se taimi toetoe mai tua o te faka‵leiga ne Iesu o te tagata e ‵mate tena foitino, ne nofo atu eiloa a ia i se kogā koga i Kapanaumi i te Tai o Kalilaia. Ne toe olo atu a tino e tokouke ki a ia, kae ne kamata ei a ia o akoako atu ki a latou. I tena sasaleatuga, ne matea ne ia a Mataio, telā e fakaigoa foki ki a Levi, e sagasaga atu i tena ofisa ao lafoga. Ne tuku atu ne Iesu se ‵kamiga gali ki a ia: “Tautali mai i a au.”—Mataio 9:9.

Kāti e se taumate ne masani ‵lei a Mataio mo akoakoga a Iesu, mo galuega ne fai ne ia i te koga tenā, e pelā eiloa mo Petelu, Anitelea, Iakopo mo Ioane. E pelā eiloa mo latou, ne talia fakavave foki ne Mataio te ‵kamiga. Ne fakamatala mai ne Mataio a te mea tenei i tena tusi Evagelia, ana muna: “Ne tu aka ei tou tagata [ko Mataio] kae tautali atu i a ia.” (Mataio 9:9) Tela la, ne tiakina ne Mataio ana tiute e pelā me se tino ao lafoga kae fai mo fai se soko o Iesu.

Fakamuli ifo, kāti ke fakaasi atu tena loto fakafetai ki te kalagaga fakapito tenei mai i a Iesu, ne fai ei ne Mataio se ‵kaiga lasi i tena fale. Ko oi ne ‵kami i tafa o Iesu mo ana soko? Ia, ko nai taugasoa mua o Mataio, ne ‵nofo atu foki i konā a nisi tagata ao lafoga. E ‵tae ne latou a lafoga mō pule Loma, e aofia i ei a lafoga o vaka kolā e olo atu ki te taulaga, lafoga o motoka pelā me ne fale i auala ‵lasi, mo tiute ki mea ‵togi e aumai ki loto. Kae se a te kilokiloga a tino Iutaia ki tagata ao lafoga konā? Ne takalia‵lia a tino ki a latou me e masani o puke fakasilia ne latou a tupe mo te sē fakamaoni i lō te lafoga masani. E isi foki ne ‘tino agasala’ i te ‵kaiga, ko tino kolā ne lauiloa i te faiga o amioga ma‵sei.—Luka 7:37-39.

I te mateaga ne latou me ne nofo a Iesu i te ‵kaiga mo vaegā tino penā, ne fesili atu a te kau Falesaio fia amio‵tonu ki ana soko: “Kaia e ‵kai fakatasi ei te otou faiakoga mo tino ao lafoga mo tino agasala?” (Mataio 9:11) Ne lagona ne Iesu olotou pati, kae fai atu: “A tino kolā e malosi ‵lei e se ma‵nako ki se tokita, kae ko tino ma‵saki fua. Olo kae fai ke iloa ne koutou te uiga o te mea tenei: ‘Au e manako ki te loto fakamagalo, kae e se ko taulaga.’ Me i a au ne vau o kalaga ki tino agasala, kae e se ki tino amio‵tonu.” (Mataio 9:12, 13; Hosea 6:6) Ne seki fakamaoni eiloa a te kau Falesaio i te taimi ne fakasino atu ei latou ki a Iesu e pelā me ko te Faiakoga, kae ne mafai eiloa o tauloto ne latou se mea mai i a ia e uiga ki te mea tonu.

E foliga mai me ne ‵kami ne Mataio a tino ao lafoga mo tino agasala ki tena fale ko te mea ke mafai ne latou o fakalogo‵logo ki a Iesu kae ke maua ne latou se faka‵leiga i te feitu faka-te-agaga, “me ne tokouke a latou i konā ne tau‵tali atu i a ia.” (Maleko 2:15) Ne manako a Iesu o fesoasoani atu ki a latou ko te mea ke maua se fesokotakiga ‵lei mo te Atua. E se pelā mo Falesaio fia amio‵tonu, ne seki takalialia a Iesu ki vaegā tino penā. Ne fakaosofia a ia ne te loto alofa mo te alofa fakamagalo; ne mafai o tavini atu a ia e pelā me se tokita faka-te-agaga ki a latou kolā ne ma‵saki i te feitu faka-te-agaga.

Ne fakaasi atu ne Iesu te alofa fakamagalo ki tino ao lafoga mo tino agasala konā, e se mai te talia o olotou agasala kae ke fakaasi atu ana uiga ‵gali kolā ne fakaasi atu foki ne ia ki a latou kolā ne ma‵saki i te feitu faka-te-foitino. Masaua te taimi ne fakapatele atu ki te lepela kae fai atu: “Au e manako ki ei! Ke ‵ma koe.” (Mataio 8:3) E a, e se ‵tau o fakaasi atu foki ne tatou te vaegā alofa fakamagalo penā kae fesoasoani atu ki tino fakaa‵lofa, kae maise eiloa ko te fesoasoani atu ki a latou i te feitu faka-te-agaga?