Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 39

Mawa na azo so aye ti mä ndo ape

Mawa na azo so aye ti mä ndo ape

MATTHIEU 11:16-30 LUC 7:31-35

  • JÉSUS ASUKU NA AZO TI AMBENI GBATA

  • LO DË BÊ TI AZO

Jésus ane Jean Baptiste mingi. Ka mingi ti azo ayeke bâ lani Jean tongana nyen? Jésus afa ni lo tene “azo ti ngoi so,” ayeke “tongana akete molenge so aduti na agara ti sara ngia na ala yeke dekongo na amba ti ala, ala tene: ‘E hûru flûte na ala, me ala dodo ape. E toto na vundu, me ala pika tere ti ala pëpe ti fa vundu ti ala.’”—Matthieu 11:16, 17.

Jésus aye ti tene nyen la? Lo wani lo fa ndani, lo tene: “Jean aga, lo mû jeûne nga lo nyon vin ape. Azo atene: ‘Sioni yingo ayeke na yâ ti lo.’ Molenge ti zo aga, lo te ye na lo nyon ye, me azo atene: ‘Lo yeke bê ti kobe mingi nga lo nyon vin mingi. Lo yeke kamarade ti azo ti rongo nginza ti impôt na ti awasiokpari.’” (Matthieu 11:18, 19). Ti Jean, lo yeke lani mbeni zo so ayeke na aye mingi ape tongana ti mbeni Naziréen, na même lo yeke nyon ka vin ape. Me azo ti ngoi ni lani atene so lo yeke na sioni yingo na yâ ti lo (Nombre 6:2, 3; Luc 1:15). Me ti Jésus, lo yeke lani tongana tanga ti azo kue. Lo yeke te ye, lo yeke nyon sämba alingbi na ni, me azo atene so lo ye nyongo ye na tengo ye mingi. A yeke ngangu ti nzere na azo.

Jésus ahaka azo ni so na ambeni molenge so aduti na yâ ti gara na so ake ti dodo tongana ambeni mba ti ala ayeke huru flûte wala so ala ke ti sara vundu tongana amba ti ala ni ayeke toto. Na pekoni, Jésus atene: “Aye ti mbilimbili so zo asara la afa so lo yeke na ndara.” (Matthieu 11:16, 19). Biani, “aye” so Jésus na Jean asara lani la ayeke fa biani so atënë so azo ni abi na ndo ti ala so ayeke mvene la.

Na peko ti so Jésus afa azo ni tongana azo so ayeke mä ndo ape, lo komanse ti suku na azo ti agbata so lo sara amiracle dä mingi. A yeke agbata tongana Chorazin, Bethsaïda nga na Capernaüm. Jésus atene so, tongana ni sara fade mara ti amiracle ni so na Tyr nga na Sidon, so ayeke agbata so ayeke na yâ ti Phénicie, ka azo ti kodro ni so achangé bê ti ala awe. Lo sara nga tënë ti Capernaüm, so ayeke mbeni ndo so lo sara mingi ti akua ti lo dä. Me, même na ndo ni so kue, gbâ ti azo amä lo ape. Ni la Jésus atene na ndo ti gbata ni so, lo tene: “Na Lâ ti fango ngbanga, ngbanga so a yeke fâ na ndo ti mo ayeke duti ngangu mingi ahon ti kodro ti Sodome.”—Matthieu 11:24.

Na pekoni, Jésus amû gonda na Babâ ti lo ndali ti so lo honde atâ tënë ti lo na “awandara nga na azo so ahinga ndo,” me lo fa ni na azo so ayeke sara tere ti ala kete, tongana akete molenge (Matthieu 11:25). Lo mû mbeni tisango ndo na mara ti azo ni so, lo tene: “Ala kue so asara ngangu kua na kungba ane ala, ala ga na mbage ti mbi, na mbi yeke dë bê ti ala. Ala yô joug ti mbi na ala manda ye na mbage ti mbi, ndali ti so mbi yeke sara ye na ngangu pëpe nga mbi sara tere ti mbi kete, na ala yeke wara ngangu. A yeke ngangu pëpe ti yô joug ti mbi na kungba ti mbi ayapu.”—Matthieu 11:28-30.

Jésus amû dengo bê lani na azo tongana nyen? Amokonzi-nzapa afatigué lani azo na angobo ti akotara, na tapande, na ziango akete kete ndia na ndo ti tënë ti Sabbat. Me, Jésus adë bê ti azo na fango na ala atâ tënë ti Nzapa, so angobo ti akotara ayeke na yâ ni ape. Lo fa na azo so ayeke na gbe ti komandema ti azo ti poroso nga na azo so siokpari ane ala tongana nyen ti wara dengo bê. Jésus afa na ala tongana nyen ti wara pardon ti asiokpari ti ala nga tongana nyen ti duti na siriri na Nzapa.

Azo kue so aye ti yô joug ti Jésus, so ane ape, apeut ti mû fini ti ala ti sara na Babâ ti ala ti yayu so ayeke bâ mawa ti zo nga so ayeke sara nzoni bê na zo. A yeke nengo kungba la ape, ndali ti so andia ti Nzapa ane ape.—1 Jean 5:3.