Kwenda ku nda-nda-nda yo zviri mukati

Kwenda ku bhokiso ro zviri mukati

CIPAUKO 43

Kufananijira Umambo

Kufananijira Umambo

MATEU 13:1-53 MARCO 4:1-34 LUKA 8:4-18

  • JESU ANOFANANIJIRA UMAMBO

Zvinoita inga kuti Jesu ari ku Kafarnaume paanoshora vaFarisi. Nguva jakatevera pa njiku iyi, iyena anobuda pamuzi painga ari, woenda mu Garireya, phedo no Kafarnaume. Mbungano painoungana, Jesu anonghwina mu ngarava, woenda padoko mu kumwa zve wotanga kujijisa vandhu ngo pamusoro po Umambo hwo kudenga, ecishandisa mufananijo kana kuti magama o kufananijira. Vapurutani vake vanonasa kuziva zvinoshandiswa ndi Jesu pa kufananijira, zvoita kuti vandhu vanase kuzwisisa mativi akasiana-siana o Umambo.

Cokutanga, Jesu anobhuya ngo musimi ari kusima mbeu. Pano mbeu jinowira mumbhiripiri mo gwanja, jobojehwa ngo shiri. Jimweni jinowira pacina mabvu akawanda. Mbeu iji jinokonehwa mabvu o kucira miji, zvimasakani zvainga zvobuda zvofota. Mbeu jimwenivo jakawira pa muzwa. Mbeu ikamera inobaiwa ngo muzwa perepo jovoma. Jimwenizve jakawira pa mabvu ano ndimo, jobara, “jimwe zana, jimweni makumatandhatu, jimwenibze makumatatu.”—Mateu 13:8.

Pa mufananijo umweni, Jesu anofananija Umambo no mundhu anosima. Pikija “yena acingabzizivi kuti bzinoitisa kudini” kuti mbeu ikure yega, zvingaita kuti iyena anonga akavata kana kuti arimo. (Marco 4:27) Ijona jinobara mbeu kuti musimi akotore.

Perepo wakaita mufananijo wo citatu. Mundhu anosima mbeu yakanaka kamare, asi “Pa ngari yo vaivata vandhu,” muvengi anosima sakuro pakati po mbeu yakanaka. Vashandi vo mwanarume vobvunjisa dangani vanodikana kubvita mbeu yakashata. Iyena anodavira kuti: “Bziregerenyi, bzirebe bzese, mbhera njiku yo kukotora. Ikaguma njiku yo kukotora, ndinozobvunja vakotori kuti: Ambanyi kubvisa sakuro, risungenyi ngo mutoro, kuti ripiswe. Kaveta yakanaka munozoidira mu nyumbu mangu.”—Mateu 13:24-30.

Vazinji vari kuzwa Jesu vanonasa kuziva basa ro kurima. Ngo kudaro Jesu anobhuya ngo pamusoro po cimucece co mostarda cingamera cokura coita zimuti ziguru zvokuti shiri jinoviya kuzomata mu matavi awo. Ngo pamusoro po mbeu iyi Jesu wakati: “Umambo hwo mugore hunoezana no mbhumba yo ‘mostarda’: mundhu umwe wakaitora woipandira mu munda make.” (Mateu 13:31) Asi Jesu aaripi kujijisa zvo shwiro jo makurire o muti. Ari kubhuya ngo kukura kunoshamaisa, ko ciro cidoko cinokura coparajika cova zimuti ziguru.

Wari Jesu anobhuya ngo ciitiko cinonasa kuzivika kamare ngo vapurutani vake. Iyena anofananija Umambo hwo kudenga no “mbijo yo mwanakaji yaanotora, woidira mu mbende ndhatu jo upfu.” (Mateu 13:33) Pikija zvicikakwanisiki kuvona mbijo, iyona inonghwina mu upfu hwese huri kukanyiwaya. Mbijo inoita kuti upfu hwese huri kukanyiwa hukukumuke maningi zve inoita kuti hucinje ngo padoko-padoko mu njira icikavoneki.

Pasure po muezaniso uwu, Jesu woeneka mbungano yese perepo woenda kumuzi kwaakagumiraya. Vajiji vake vakamutevera kondhono, ngo kuti vainga vecida kuzwisisa zvaaida kureva.

MUFANANIJO JA JESU JINOBESERA VAPURUTANI

Vajiji va Jesu vaizwa mufananijo ja Jesu, asi vainga vacito vazwa jakawanda pa nguva yondhoyo. Ngo kudaro vakamubvunjisa kuti: “Ngenyi munovereketa ngo muezaniso?”—Mateu 13:10.

Rimwe ro thangwe rainga ro kuda kukwanirisa ciporofita. Vhangeri ra Mateu rinoti: “Aacaivabvunjepi bziribzese kuciripi ngo muezaniso, kuti bzitevejwe bzakanangwa ngo muporofeti: ‘Ndinozofunungura muromo wangu ngo muezaniso. ndinozotokotesa bzese bzakafisika kubvira kuruhwa ko nyika.’”—Mateu 13:34, 35; Nduyo 78:2.

Manji pano thangwe rimwenizve rinoitisa kuti Jesu ashandise mufananijo. Mufananijo jinobudisa pambhene murangariro jo vandhu. Vazinji vanodakarira Jesu ngo kuti iyena ari kuita mushamaiso zve vanodakajihwa ngo ndhorondho jaaibhuya. Ivona avavoni Jesu inga Tenji wavanodikana kuzwira no kumutevera mukuperera. (Luka 6:46, 47) Ivona avadi kucinja mavonero avo nee mararamire avo. Nee avadi kuti masoko akanaka anghwine mukati mavo kamare.

Jesu ecidavira vajiji, anoti: “Ngo ndava yabzo ndinovereketa na ivona ngo muezaniso: Ngokudaro vanovona votama kuvonesesa, vecizwa vanotama kuzwa no kuzwisa. Kovari, anotevejwa mazwi o muporofeti Isaia wakati: ‘. . . Mwoyo yo vandhu ava yakacunga.’”—Mateu 13:13-15; Isaia 6:9, 10.

Asi asipi vese vanopurutana Jesu vano mugariro uwu. Iyena anodurujira kuti: “Majiso enyu akapfara, ngokuti anovona, njeve jenyu, ngokuti jinozwa. Ndinomubvunja bzokadi kuti: Vazinji vo vaporofeti no varungami vakada kuvona bzo munovonari, kaveta avazivi kubzivona; kuzwa bzo munozwari, asi avazivi kubzizwa.”—Mateu 13:16, 17.

Vapostori vake 12 no vajiji vake vamweni vakagondeka vano mwoyo inoda kuashira masoko akanaka. Ngo kudaro Jesu anoti. “Imwimwi makapuwa kuziva bzixamiso bzo Umambo hwo mugore, kaveta ivona avazivi kupuwa.” (Mateu 13:11) Zvecivoneka kuti vajiji vanoda kamare kujija, Jesu anovadurujira zvinoreva mufananijo wo musimi.

Jesu anoti: “Mbeu ndirona izwi ra Mwari.” (Luka 8:11) Mabvu anoimirira mwoyo. Masoko aya anosisira maningi kuti tizwisise zvinoreva mufananijo wake.

Mbeu yakasimwa mumbhiripiri mo gwanja, yecicikwa-cikwa, iyena anoti: “Sathana anoza wovabvisira izwi mu mwoyo, kuti vatame kutenda no kupona.” (Luka 8:12) Ecibhuya ngo mbeu yakasimwa pa mabvu akavanga kuita buwe, Jesu wainangira mwoyo yo vandhu vanoashira masoko ngo mudakaro wese asi avaiti kuti imere muji mu mwoyo mavo. “Akagumihwa ngo dambujiko, dangani kuteverehwa ngo ndava yo izwi,” iyena anokhugunyika. Pa “nguva yo bziejo” kangaije kuteverehwa ngo ukama kana vamweni, ivona vanofunduruka.—Mateu 13:21; Luka 8:13.

Tingati kudini ngo mbeu yakawira ma muzwa? Jesu wakabvunja vajiji vake kuti muzwa iyi inoimirira vandhu vanozwa masoko akanaka, asi voremehwa ngo pamusoro po “bziejo bzo nyika no kucengejwa ko upfumi.” (Mateu 13:22) Masoko akanaka ainga ari mu mwoyo mavo, asi wari ari kubaiwa ngo muzwa okonehwa kubara mucero.

Pakupejisira, Jesu anobhuya ngo pamusoro po mbeu yakawira pa mabvu akanaka. Mabvu aya anoimirira vandhu vanozwa masoko akanaka vomadira mumwoyo, vecinasa kuzwisisa zvaanoreva. Muviyo wakona ngowapi? Ivona “vanobara mucero.” Ngo pamusoro po mugariro javo, jakadari inga, usharuka, zvineso zvo uhomi, vese avakwanisi kubudirira ngo njira yakatojana. Kuno vanobara zvinopindirija 100, vamweni vanopindirija 60, vamwenizve vanopindirija 30. ‘Vaya vanozwa izwi, voriviga mu mwoyo wauxoni no wakacena, ngokudaro vanobara mucero ngo kuvangirira kwavo.’ Zve ndivona vanozoashira makomborero o kushandira Mwari.—Luka 8:15.

Magama aya anoita inga aidakajisa vajiji vaipsaka Jesu kuti avadurujire zvaaijijisa. Wari ivona vanonasa kuzwisisa mufananijo ja Jesu. Iyena anoda kuti vazwisise mufananijo jake kuitira kuti vajijisevo cokwadi ku vamweni. Iyena anobvunjisa kuti: “Bzingaita kuzisa cibani kuti cidihwe pasi po citengu nokuti pasi po mubedu, kani? Asi kuti cidihwe pa ndau yakakhwira?” Ngo kudaro Jesu wakavangwaja kuti: “Ano njeve jo kuzwa, ngaazwe.”—Marco 4:21-23.

KUKOMBOREHWA NGO MUFANANIJO MUZINJI

Jesu naapeja kudurujira vajiji vake mufananijo wo musimi, ivona vanoda kujija zvizinji zve vanoti: “Tidurujirenyi uxoni muezaniso wo sakuro ro munda.”—Mateu 13:36.

Ngo kukumbira uku, ivona vanovonesa kuti vakasiana no vamweni vaingaya vakaungana ku jombe. Zvinoita inga kuti vamweni vayani vari kuzwa asi avadi kuziva zvinoreva mufananijo nee mashandisihwe ajo. Ivona vanokwana basi ngo masoko makuru o mufananijo. Jesu wotatija musiano wo vapurutani vo kujombe no vajiji vake, vanoenda kwaari kuti vamubvunjise ngo kuti vanoda kuziva zvizinji.

Iyena anoti: “Purukiranyi mazwi o munozwaro. Ngo mupimo wo munopima ndiwona munozopimwavo ndiwona, no kuengejehwa.” (Marco 4:24) Vajiji vanotea njeve ku zviro zvavari kuzwa zve vari kuzvida maningi, ngo kudaro vanokomborehwa ngo jijiso jakawanda no kudurujihwa kwajo. Waro Jesu wodavira zvaakumbihwaya ngo vajiji vake kuti adurujire mufananijo wo mbeu yakanaka no yakashata.

Iyena anoti: “Anokusa mbeu yakanaka ndi Mwana wo mundhu. Munda i nyika yo pasi pano. Mbeu yakanaka bzinonanga vana vo Umambo. Sakuro rinonanga vana vo Muxatisi. Mukorore anokusa sakuro ndi Sathana. Kukotora bzinonanga kupera ko nyika yo pasi. Vaceki i ngirozi.”—Mateu 13:37-39.

Pakupera kunanga zvinoreva divi rimwe nga rimwe ro mufananijo, Jesu anonanga zvinozoitika. Pa kupera ko nyika ino vaceki (ngirozi) vanozoita kuti mbeu yakashata (maKristu o kucengejera) aparajaniswe no ‘vana vokadi-kadi vo Umambo.’ “Vakarungama” vanozounganijwa pamwepo vecimonikira “mu Umambo hwa Baba” wavo. Tingati kudini no “vana vo Muxatisi”? Magumo avo ngo o kuparajwa, izvi zvinozobara “ciriro no kugedesanisa meno.”—Mateu 13:41-43.

Tevere Jesu anokomborera vajiji vake ngo kuvaitira mufananijo mutatu. Wokutanga iyena anoti: “Umambo hwo mugore hwakaezana no upfumi hwakavigwa mu munda. Mundhu anohuwana wohufisa. Ngo kudakarisisa kukuru, anotengesa bzese bzaanabzo wotenga munda wiya.”—Mateu 13:44.

Iyena anoenderera eciti: “Umambo hwo mugore hwakaezanabze no mutengesi anopsanga usanga hwokunyara. Kudari akawana humwe hwo mutengo mukuru, anoenda kotengesa bzaanabzo wohutenga.”—Mateu 13:45, 46.

Mufananijo muviri iji jinobhuya ngo mundhu anonga akacunga kuruza zvese kuti awane ciro cinomutengo mukuru. Mutengesi ngo kukasika ‘anoenda kotengesa zvese zvaanazvo’ kuti atenge usanga hunomutengo mukuru. Zve vajiji va Jesu vanonasa kuzwisisa muezaniso uwu. Mundhu anowana upfumi hwakavigwa mu munda, “anotengesa bzese bzaanabzo” kuti auwane. Mufananijo yese inobhuya ngo ciro cinosisira. Zve wiya anowana pfuma iyi, anoivona inga ciro cinosisira maningi. Izvi zvingaezanisihwa no zviro zvatingaruza kuti tigutise zvinodiwa zvedu zvo kumujimu. (Mateu 5:3, Shanduro yeNyika Itsva) Pakati po vandhu vari kuzwa mufananijo iji vanotanga kuvonesa kuti votoda kuita simba riri rese kuti vagutise zvinodiwa zvavo zvokumujimu, kuti vave vateveri vokadi-kadi va Jesu.—Mateu 4:19, 20; 19:27.

Pakupejisira, Jesu anoezanisira Umambo hwo mugore no juya ro kutanda rinobata hove jakasiana-siana. (Mateu 13:47) Hove pajinosanwa, jakanaka jinodihwa mu mujiyo, asi jakashata jinokandihwa kunja. Jesu anonanga kuti izvi zvinozoitikavo mu kupera ko mugariro uno wo zviro. Ngirozi ngo jinozosana vakanaka no vakashata.

Jesu wainga eciita mukhaindi umweni wo kutanda ko kumujimu paakadaninja vajiji vake vo kutanga kuti vave “vatandi vo vandhu.” (Marco 1:17) Asi iyena anonanga kuti mufananijo wo juya ro kutanda unoshandiswa kumbejiyo “pakupera ko nyika yo pasi.” (Mateu 13:49) Ngo kudaro vapostori no vajiji vamweni vari kuzwa Jesu, vanozwisisa kuti kunozoitika zviro zvinosisira maningi.

Vainga vari ku jombe vecizwa Jesu eciita mufananijo, vakabesereka maningi kamare. Iyena ari kuda ‘kudurujira zvese pa vega.’ (Marco 4:34) Jesu “anoezana no muno wo nyumba anobvisa mu upfumi hwake bziro bzipsa no bzo kare.” (Mateu 13:52) Pakushandisa mufananijo uwu, aaripi kuthusira-thusira kuziva kwake kujijisa. Asi ari kupekejavo vajiji vake cokwadi caakajija cinoezaniswa no upfumi hunosisira maningi. Zvokadi Jesu ndi mujijisi wo vese acikaezaniswi.