Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 43

Ononthengele-popia Mbouhamba

Ononthengele-popia Mbouhamba

MATEUSI 13:1-53 MALUKU 4:1-34 LUKA 8:4-18

  • SESUSI UPOPIA ONONTHENGELE-POPIA MBOUHAMBA

Sesusi tyafuile ankho ukahi mo Kafalanau etyi apopia okuti ova Faliseu vapengesa. Konyima, atundu meumbo, aende no Kelunga lyo Ngalileya ankho kuna ovanthu ovanyingi. Sesusi alondo mowato, aihondovoka katutu no momeva iya ahimbika okulongesa ovanthu konthele Youhamba wo keulu. Alongesa nononthengele-popia ononyingi, nomihe. Ovateheleli vae ankho vei nawa ovipuka Sesusi ankho ekahi nokupopia iya otyo atyivekuatesako okunoñgonoka nawa ovipuka ovinyingi konthele Youhamba.

Tete, Sesusi wevepopila konthele yomukuni, ukahi nokukuna ombuto. Ombuto imwe aitokela metapalo iya oviila aviili-po. Ombuto onkhuavo aitokela potyikanda pehena eheke enyingi. Omii viayo avihanyingila kohi, aipi nomutenya, aikukuta. Onkhuavo vali aitokela movifo viomakete, tyina iti pokukula ovifo aviihitikinya. Ombuto onkhuavo aitokela peheke likahi nawa. Ombuto oyo ayaave ovinyango, “imwe ayavela 100, onkhuavo 60 iya onkhuavo vali 30.” — Mateusi 13:8.

Monthengele-popia onkhuavo, Sesusi aeleka Ouhamba nomulume umwe wakuna ombuto. Monthengele-popia ei, walekesa okuti tyilinge omulume oo wakuna ulele, tyilinge upahi, ombuto akuna aikulu. Mahi “ketyii oñgeni yekula.” (Maluku 4:27) Yekula aike ayaave ovinyango iya ankho upondola okuteya.

Sesusi apopi vali onthengele-popia ya tatu konthele yokukuna. Omulume umwe wakuna otiliku, mahi “putyina ovanthu velele,” ondyale imwe aiya aikunu evu pokati kotiliku ayeende. Ovapika vomulume oo avemupulu inkha vapondola okutukula-mo evu. Ngwe ati: “Au, mokonda inkha mukatukula-mo evu, mamutukulila kumwe notiliku. Yekei aviho vikulile kumwe alo pokuteya. Iya pomuvo wokuteya mandyitumu ovateyi okuti: Ongiyei tete evu amulikutu ovipandi opo likayokwe. Konyima amuongiya otiliku, amuipake motyimbundu tyange.” — Mateusi 13:24-30.

Ovanthu ovanyingi ankho vei nawa otyilinga tyokulima Sesusi apopia. Tupu, wapopia konthele yoñgima onthutu yomostarda ovanthu ankho vei nawa. Oñgima oyo ikula aikala omuti omunene, oviila aviya okuomba mokahi konompha mbao. Wapopia konthele yoñgima oyo, okuti: “Ouhamba wo keulu ukahi ngoñgima yomostarda omulume umwe apola eikunu mepia liae.” (Mateusi 13:31) Sesusi ankho kekahi nokulongesa ovilinga viokukuna. Wapopia ongeleka oyo, mokonda oñgima imwe onthutu, mahi ikula aikala omuti omunene.

Konyima Sesusi apopi vali ongeleka onkhuavo ovateheleli vae vei nawa. Waeleka Ouhamba wo keulu okuti, “ukahi ngonkhiso omukai umwe apola eihonyeka nohinde iyula monombaliti ononthatu.” (Mateusi 13:33) Namphila onkhiso ihamoneka, mahi inyingila mohinde aiho iya enthapi alitutumuka. Itutumukisa unene enthapi, mahi monkhalelo ihamoneka komaiho.

Etyi apopia ononthengele-popia ombo, Sesusi alekela ovanthu, akondoka keumbo oku ankho akala. Liwa-liwa ovalongwa vae avemulandula, ankho vahanda okunoñgonoka etyi apopia.

VAPOLA OUWA KONONTHENGELE-POPIA MBA SESUSI

Ovalongwa ankho veiva-iva-le onongeleka mba Sesusi, mahi pahe hono wapopia ononyingi. Avemupulu okuti: “Omokonda yatyi uvepopilila ononthengele-popia?” — Mateusi 13:10.

Ehunga limwe ankho omokonda tyifuisapo eulo limwe Liombimbiliya. Mateusi wapopia konthele yehipululo liati: “Ankho natyike evepopilile vala ngotyo ahapopi onthengele-popia. Otyo tyifuisapo etyi tyapopilwe nomuuli, okuti: ‘Mandyiikula omulungu wange nononthengele-popia, mandyikakalavandya ovipuka viaholekwa tunde konthyimbi.’” — Mateusi 13:34, 35; Salmo 78:2.

Pena vali otyikuavo Sesusi ankho apopila unene ononthengele-popia. Ankho tyikuatesako okutala otyituwa patyi omunthu ena. Ovanyingi ankho vesuka vala na Sesusi mokonda upopia omahipululo tupu ulinga omahuviso. Ankho kavesukile nokumutavela okuti o Tatekulu, avemulandula. (Luka 6:46, 47) Ankho kavahande okuyeka-po onkhalelo yavo yokusoka, nonkhalelo ankho vatyinda omuenyo. Ankho kavahande onondaka mbae mbuvehike kohi yomutima.

Sesusi apopila ovalongwa okuti: “Otyo ndyivepopilila ononthengele-popia. Mokonda vena omaiho okutala, mahi kaveete-po, vena omakutwi okutehelela mahi kaveivi-ko, nii avahanoñgonoka natyike. Vekahi nokufuisapo eulo lya Isaiya, liati: ‘. . . Omitima viovanthu ava kavitamphuka.’” — Mateusi 13:13-15; Isaías 6:9, 10.

Mahi ha aveho vatehelele Sesusi ankho vekahi ngotyo. Iya ati: “Onwe muna ehambu mokonda omaiho enyi eete-po, iya omakutwi enyi eiva-ko. Mokonda ame ndyimupopila otyili okuti, ovauli ovanyingi novaviuki vahandele okutala ovipuka onwe mueete, mahi kavevimuene, vahandele okuiva ovipuka onwe muiivite mahi kaveviivile.” — Mateusi 13:16, 17.

Ono apositolu 12 novalongwa ovakuavo ankho vesuka netyi valongeswa. Sesusi apopi konthele yavo okuti: “Onwe muayekwa munoñgonoke ovipuka viaholekwa vya Huku Viouhamba wo keulu, mahi ngwe kavayekelwe.” (Mateusi 13:11) Mokonda ankho vena omutima wesuka nokunoñgonoka etyi valongeswa, Sesusi ahangununina ovalongwa vae onthengele-popia yomukuni.

Sesusi wati: “Ombuto ondaka ya Huku.” (Luka 8:11) Eheke omutima womunthu. Omutima oo osapi yokunoñgonoka onthengele-popia.

Sesusi apopi ovanthu vekahi ngombuto yakunwa konthele yetapalo, ati: “Eliapu aliya alipolo-mo ondaka yakunwa momitima viavo opo vehetavele avayovolwa.” (Luka 8:12) Sesusi ati, ombuto yakunwa potyikanda ihangununa omutima womunthu wiiva ondaka nehambu, mahi eheiyeke ikale nomii kohi yomutima wae. Mokonda kapamene, “tyina atumbukilwa novitateka mokonda yonondaka ombo, embuyeke-po.” Na tyina “vatumbukilwa nononkhumbi,” vapondola okulingwa nombunga, ine novanthu ovakuavo vayeka-ko. — Mateusi 13:21; Luka 8:13.

Oityi apopile konthele yombuto yatokela movifo? Sesusi apopila ovalongwa vae okuti, oyo ilekesa ovanthu veiva ondaka, mahi mokonda “yomasukalalo ouye uno, nokuyondyua nomalumono,” vayeka-po ondaka veiva. (Mateusi 13:22) Vena umwe ondaka momutima wavo, mahi vakala tyasoya avahaave ovinyango.

Konyima Sesusi apopi eheke limwe ewa. Eheke olio lihangununa vana veiva ondaka iya aveitavela nomutima wavo auho, aveinoñgonoka nawa. Etyi veinoñgonoka avalingi-tyi? “Avaave ovinyango.” Mahi mokonda velikalaila, eti liavo nekongoko liavo, ha aveho vaava otyipuka tyike; vamwe vaava 100, ovakuavo 60, ovakuavo 30. Ouwa utuka kokuumbila Huku, uya ku “vana veiva ondaka nomutima omuwa, aveipake nawa iya avaave ovinyango nekoleleyo.” — Luka 8:15.

Onondaka ombo tyipondola mbahuvisile, ovalongwa vokuaovolele Sesusi opo evehangununine ovipuka evelongesa! Pahe ankho vanoñgonoka nawa ononthengele-popia veiva. Sesusi ankho uhanda vembunoñgonoke nawa opo vetyivile okulongesa vakuavo otyili. Sesusi apulu okuti: “Okuti okandiyelo katemeswa akapakwa mombuelo yomesa ine omombuelo youla? Kakapakwa kombanda yomesa?” Ngotyo, Sesusi evelondola okuti: “Ou una omakutwi okutehelela, atehelele.” —Maluku 4:21-23.

VAYAMBWA MOKONDA VALONGESWA VALI

Etyi vapopilwa nawa onthengele-popia yomukuni, ovalongwa avahande okunoñgonoka vali ovipuka ovikuavo. Aveya kwe avati: “Tuhangununine onthengele-popia yevu liakunwa mepia.” — Mateusi 13:36.

Etyi vaita ngotyo, valekesa okuti velikalela novanthu ovanyingi ankho vekahi navo konthele yelunga. Ovanthu ovo etyi tyapopiwa ankho vetyiiva umwe, mahi avahasuku nokunoñgonoka ononthengele-popia veiva, no ñgeni ankho vena okuendela-mo. Ankho vahambukwa vala novipuka viapopiwa mononthengele-popia ombo. Sesusi wapopia okuti ovanthu ovo velikalela novalongwa vae, veya kwe opo vapopilwe vali nawa ononthengele-popia ombo.

Sesusi wati: “Tehelelei nawa etyi muiivite. Inkha mutehelela nawa, tupu mamunoñgonoka vali nawa iya amukala nenoñgonoko enyingi vali.” (Maluku 4:24) Ovalongwa ankho vekahi nokutehelela nawa etyi ekahi nokuvepopila. Vatehelela Sesusi nomutima auho nesuko iya avayambwa etyi evelongesa vali ovipuka ovikuavo. Moluotyo, Sesusi ahangununina ovalongwa vae onthengele-popia yotiliku nevu.

Sesusi wati: “Omukuni wombuto ongwa Omona womulume; epia ouye. Ombuto ongwa, ovana Vouhamba. Mahi evu, ovana vondingavivi. Iya ondyale yakuna evu, Eliapu. Okuteya, onthyulilo youye uno iya ovateyi onoandyu.” — Mateusi 13:37-39.

Etyi apopia oityi ovipuka ovio aviho vilekesa, Sesusi ahangununa etyi matyiya komutwe. Ati konthyulilo youye ovateyi ine onoandyu, mavakayapula Ovakilisitau vomatutu Kovakilisitau votyotyili, “ovana Vouhamba.” “Ovaviuki” mavakaongiyua iya avakaliaima ngekumbi “Mouhamba wa Tate yavo.” Oityi apopia konthele “yovana vondingavivi”? Onthyulilo yavo ehanyauno, otyo matyiveetela “okulila nokukema mokonda yokueihamenwa.” — Mateusi 13:41-43.

Tupu Sesusi ayambe vali ovalongwa vae nononthengele-popia ononthatu. Yo tete, wati: “Ouhamba wo keulu ukahi ngolumono luaholekwa mohika, omulume umwe eluvasi iya eluholeka vali, iya mokonda wahambukua aende akalandesa ovipuka viae aviho, alande ohika oyo.” — Mateusi 13:44.

Atualako okupopia ati: “Ouhamba wo keulu ukahi ngomuendesi wonondando, ukahi nokuovola omamanya omawa akolela. Etyi avasa emanya like lina esilivilo enene, aende, akalandesa liwa-liwa ovipuka viae, elilande-po.” — Mateusi 13:45, 46.

Nononthengele-popia ombo Sesusi walekesa okuti omunthu wesukisa okulinga ononkhono opo akale novipuka viakolela. Omuendesi wonondando, “akalandesa liwa-liwa ovipuka viae” opo alande emanya liakolela avasa. Ovalongwa va Sesusi vanoñgonokele nawa ongeleka oyo yemanya liakolela. Iya omulume wokuavasa olumono luaholekwa mohika “akalandesa ovipuka viae aviho,” eya alande-po ohika oyo. Onongeleka ombo, mbalekesa omunthu wavasa otyipuka tyakolela, aovola okulandesa tyae opo akale natyo iya etyipake nawa. Otyo tyipondola okuelekwa nomunthu ulinga ononkhono opo akale noupanga na Huku. (Mateusi 5:3) Vamwe pu vana ankho vekahi nokutehelela onthengele-popia oyo ya Sesusi, valekesa-le okuti valinga ononkhono opo vakale noupanga na Huku iya avakala ovalongwa vae votyotyili. — Mateusi 4:19, 20; 19:27.

Konyima, Sesusi aeleka Ouhamba wo keulu nowanda wokufwa, ukuata ombisi yelikalela. (Mateusi 13:47) Tyina pahe ipungululwa, ombisi ikahi nawa ipakwa nawa monosesu iya ina ikahi omapita iyumbwa-hi. Sesusi apopi okuti ongotyo matyikakala konthyulilo youye — onoandyu mambukapungulula pokati ovaviuki nonondingavivi.

Otyilinga tya Sesusi ankho tyikahi ngatyina ekahi nokufwa, etyi akonga ovalongwa vae vo tete opo vakale “ovafwi vovanthu.” (Maluku 1:17) Mahi wapopia okuti onthengele-popia yowanda wokufua ipopia etyi matyikamoneka komutwe, “konthyulilo youye uno.” (Mateusi 13:49) Ngotyo, etyi ono apositolu mbae novalongwa vae, veiva etyi Sesusi apopia, avanoñgonoka okuti makukamoneka ovipuka ovikuavo komutwe.

Vana veivile ononthengele-popia mba Sesusi etyi ankho ekahi mowato, vayambelwe. Sesusi wakalele noumphua-lundo novalongwa vae, “evehangununina ovipuka aviho tyina ankho vekahi aveke.” (Maluku 4:34) Ankho ukahi ngomunthu “upola pomalumono ae ovipuka ovipe novikulu.” (Mateusi 13:52) Ononthengele-popia ombo mba Sesusi, ankho kambulekesa okuti wovola okulekesa ounongo wae wokulongesa. Mahi ankho uhanda okukuatesako ovalongwa vae vanoñgonoke otyili tyikahi ngolumono luakolela unene. Tyotyili Sesusi ‘walongesile vakuavo’ monkhalelo ihaelekwa.